    {"id":3768,"date":"2025-02-18T09:48:46","date_gmt":"2025-02-18T19:48:46","guid":{"rendered":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?post_type=notice-cep&#038;p=3768"},"modified":"2025-11-04T04:43:30","modified_gmt":"2025-11-04T14:43:30","slug":"john-teariki-1914-1983","status":"publish","type":"notice-cep","link":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/","title":{"rendered":"John Teariki (1914-1983)"},"content":{"rendered":"<!--themify_builder_content-->\n<div id=\"themify_builder_content-3768\" data-postid=\"3768\" class=\"themify_builder_content themify_builder_content-3768 themify_builder tf_clear\">\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_cajx631 tb_first tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_ns4z632 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_j3sz632   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-1'>Page 1<\/h2>\n<p><strong>\u2019\u014cmuara\u2019a<\/strong><\/p>\n<p>Iti ri\u2019i a\u2019e i te m\u0101tauhia e te \u2019itehia ia <u>Pouvanaa a Oopa<\/u>, John \u00ab\u00a0French\u00a0\u00bb Mahuru Teariki, o te h\u014d\u2019\u0113 \u00efa hi\u2019ora\u2019a tu\u2019iro\u2019o n\u014d te p\u0101to\u2019i-\u2019\u0101t\u014dm\u012b i te mau matahiti 1960 ra. T\u0101na \u2019orero parau rahi i te tenerara de Gaulle, i te 7 n\u014d tetepa matahiti 1966 ra, ua pa\u2019o te reira i roto i te mau \u2019\u0101\u2019au e te tua\u2019\u0101\u2019ai na\u2019uatau o Porinetia far\u0101ni. A riro noa atu ai \u2019oia \u2019ei mero \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a rahi fenua, \u2019ei ra\u2019atira mata\u2019eina\u2019a, \u2019ei t\u0101vana \u2019oire n\u014d Mo\u2019orea [-Mai\u2019ao], \u2019ei peretiteni n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua, \u2019ei \u2019iriti-ture tau\u2019a n\u014d Pouvanaa a Oopa, e ta\u2019ata fa\u2019a\u2019apu r\u0101 o John Teariki n\u0101 mua roa, e te \u2019ohipara\u2019a i te fenua, e maita\u2019i hau roa atu a\u2019e \u00efa te reira n\u014d na i te mau hanahana honohia i t\u014dna mau ti\u2019ara\u2019a poritita o t\u0101na i au na i te fa\u2019a\u0101tea \u2019\u0113.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>Te h\u014d\u2019\u0113 t\u0101\u2019amura\u2019a poritita e t\u014dtiare tahito<\/strong><\/p>\n<p>F\u0101nauhia i Mo\u2019orea i te 12 n\u014d tiurai matahiti 1914 ra, teie nei ta\u2019ata n\u014d te fenua \u2019e n\u014d te moana, e ta\u2019ata fa\u2019a\u2019apu \u00efa, tautai e horopah\u012b ho\u2019i.<\/p>\n<p>E \u2019orometua a\u2019o t\u014dna p\u0101p\u0101-r\u016b\u2019au p\u0101\u2019ino. T\u014dna metua t\u0101ne, ta\u2019ata \u2019\u0101i\u2019a n\u014d Rimatara i Tuha\u2019a Pae, i fa\u2019a\u2019amuhia na \u2019oia i K\u016bke \u2019\u0100irani (<em>Cook Island<\/em>) \u2019ei reira \u2019oia i te m\u0101taura\u2019ahia m\u0101 te i\u2019oa ra <em>Teariki<\/em>, \u00ab\u00a0<em>te ari\u2019i<\/em>\u00a0\u00bb, i\u2019oa pa\u2019era\u2019a o tei \u2019itehia t\u014dna mana i roto i te mau tumu n\u014d te manuiara\u2019a poritita o John Teariki\u00a0: \u00ab\u00a0ia t\u0101piri-ana\u2019e-hia mai i te reira e mea n\u0101 Raroto\u2019a mai te ho\u2019ira\u2019a mai, e a tu\u2019uhia mai ai te h\u014d\u2019\u0113 pi\u2019ira\u2019a t\u0101vaimanino (<em>te ari\u2019i<\/em>), e t\u016btonu \u00efa i ni\u2019a ia na iho, \u2019e i i ni\u2019a i te huitaea\u2019e, e ma\u2019a f\u0101ito maita\u2019i fa\u2019ahiahia o tei mana i ni\u2019a ia v\u0113tahi \u00bb<span id='footnote-ref-1' class='footnote-ref'><a href='#footnote-1'>[1]<\/a><\/span>.\u00a0I mau na t\u014dna f\u0113ti\u2019i \u00ab i te mau ti\u2019ara\u2019a i roto i te fa\u2019anahora\u2019a \u2019\u0101p\u012b o tei ha\u2019amauhia na i muri a\u2019e i te t\u014dtaiete tahiti tahito (\u2019orometua ha\u2019api\u2019i, \u2019orometua a\u2019o, <em>t\u0101vana <\/em><span id='footnote-ref-2' class='footnote-ref'><a href='#footnote-2'>[2]<\/a><\/span>) \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-3' class='footnote-ref'><a href='#footnote-3'>[3]<\/a><\/span>. Ua pohe t\u014dna metua t\u0101ne i muri a\u2019e i te h\u016bp\u0113 p\u0101niora i te matahiti 1918 ra, e 4 ana\u2019e \u00efa matahiti t\u014dna. T\u014dna metua vahine, M\u0101m\u0101 Hapoto, e hua\u2019ai \u00efa n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 \u2019<em>\u012bato\u2019ai <\/em><span id='footnote-ref-4' class='footnote-ref'><a href='#footnote-4'>[4]<\/a><\/span> n\u014d te mata\u2019eina\u2019a n\u014d \u2019Afareaitu <span id='footnote-ref-5' class='footnote-ref'><a href='#footnote-5'>[5]<\/a><\/span> e t\u0113 maumau ra te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau Hapoto i te tahi parau rahi i roto i te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mata\u2019eina\u2019a.<\/p>\n<p>N\u0101 roto i te ha\u2019api\u2019ira\u2019a i Pape\u2019ete i te fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a porotetani Pomare IV [<em>ina.sic.<\/em>]<em>,<\/em> i ta\u2019a\u2019\u0113 na \u2019oia i te rahira\u2019a o te huira\u2019atira o t\u014dna mata\u2019eina\u2019a, \u2019e ua p\u0101rahi roa atu ra i roto i teie pupu tanotano n\u014d te mau fatu fenua i Mo\u2019orea. I te 14ra\u2019a o t\u014dna matahiti, t\u012btauhia \u2019oia e ho\u2019i i roto i te p\u016b \u2019utu\u0101fare \u2019ei tauturuturu i t\u014dna \u2019utu\u0101fare. \u2019Aita i m\u0101hia, ua ha\u2019api\u2019i \u2019oia i te faufa\u2019a o te \u2019ohipa \u2019e te fa\u2019atura i te n\u0101tura \u2019ei reira e noa\u2019a mai ai t\u0101na m\u0101\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019apu \u2019oia i te <em>f\u0113\u2019\u012b <\/em><span id='footnote-ref-6' class='footnote-ref'><a href='#footnote-6'>[6]<\/a><\/span>, te <em>taro <\/em><span id='footnote-ref-7' class='footnote-ref'><a href='#footnote-7'>[7]<\/a><\/span>, te v\u0101nira, e ua \u2019ohipa i te p\u016bh\u0101. Ua rava\u2019ai ato\u2019a \u2019oia i te \u2019auhopu, e ua ho\u2019o i Pape\u2019ete. N\u0101 te reira i arata\u2019i ia na a muri a\u2019e roa ia fa\u2019a\u014d i roto i te h\u014d\u2019\u0113 o te mau taiete m\u0101t\u0101mua n\u014d te tere utara\u2019a i rotop\u016b ia Mo\u2019orea \u2019e ia Pape\u2019ete. I roto i te tahi uiuira\u2019a mana\u2019o e \u014d Claude Robineau, t\u0113 t\u0101tara ra o John Teariki \u00ab e mea n\u0101 fea te f\u0101ito hau\u2019\u0113, noa\u2019ahia e te u\u2019i n\u0101mua \u2019e fa\u2019ahotuhia e t\u014dna iho u\u2019i, i te fa\u2019arirora\u2019ahia \u2019ei mana, e mea n\u0101 fea te mana i te tauturura\u2019a ia f\u0101nau mai \u2019e ia fa\u2019atupu mai i te mau taiete \u2019\u0101p\u012b, o r\u0101tou iho t\u0113 ha\u2019af\u0101nau i te faufa\u2019a \u2019\u0101p\u012b \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-8' class='footnote-ref'><a href='#footnote-8'>[8]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Te hiro\u2019a o John Teariki, n\u0101 mua roa, e [hiro\u2019a] p\u012bp\u012bria \u00efa, te P\u012bp\u012bria o t\u0101na \u00efa puta here, \u00ab teie ana\u2019e nei te puta a te rahira\u2019a o te mau \u2019utu\u0101fare. N\u014d Bruno Saura, \u00ab ua manuia maita\u2019i te mau mitionare porotetani i te fa\u2019aatauira\u2019a i te hiro\u2019a tahiti. Te \u2019itera\u2019a te mau Porinetia ia r\u0101tou i roto i te tua\u2019\u0101\u2019ai p\u012bp\u012bria, o te tahi \u00efa \u2019ohipa fa\u2019ahiahia, e te fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a te ta\u2019ata Tahiti i te n\u016bna\u2019a \u2019Itera\u2019era, o te h\u014d\u2019\u0113 \u00efa o te mau t\u0101viri n\u014d te papa o te \u2019orerora\u2019a poritita \u00bb <span id='footnote-ref-9' class='footnote-ref'><a href='#footnote-9'>[9]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Porotetani tumu, fatu taiete, ra\u2019atira \u2019utu\u0101fare mana \u2019e te fa\u2019aturahia i Mo\u2019orea, \u2019aita i t\u0101ere t\u014d John Teariki t\u012btaura\u2019ahia e t\u014dna naho\u2019a n\u014d te haere i ni\u2019a i te tahua poritita i te pae o t\u0101 na e t\u016b\u2019ati ra m\u0101 te h\u014d\u2019\u0113\u0101 mau faufa\u2019a, [\u2019oia o] Pouvanaa a Oopa.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_rdk1633 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_cqoi633 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_4ocy688 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_48yu689 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_zo1o689   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-2'>Page 2<\/h2>\n<p><strong>Te h\u014d\u2019\u0113 tauto\u2019ora\u2019a n\u0101 te pae o Pouvanaa a Oopa<\/strong><\/p>\n<p>Ua tomo \u2019oia i roto i te <em>Rassemblement D\u00e9mocratique des Populations Tahitiennes <\/em><span id='footnote-ref-10' class='footnote-ref'><a href='#footnote-10'>[10]<\/a><\/span> a Pouvanaa a Oopa, i te matahiti 1949 ra, o tei \u2019imi maori na ho\u2019i i te tahi ti\u2019a n\u014d Mo\u2019orea. \u2019Aita atu t\u0101 te \u2019orero a <em>Metua <\/em><span id='footnote-ref-11' class='footnote-ref'><a href='#footnote-11'>[11]<\/a><\/span>, maoti r\u0101 o te tauh\u014dani ia na n\u014d te mea \u00ab i parau na \u2019oia i te hina\u2019aro \u2019aro n\u014d te ha\u2019amaita\u2019i i te f\u0101ito o te orara\u2019a mata\u2019eina\u2019a \u2019e n\u014d te tauvere i te mau aut\u0101 \u2019\u016b\u2019ana \u2019ino roa o te mau \u2019aif\u0101ito-\u2019ore \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-12' class='footnote-ref'><a href='#footnote-12'>[12]<\/a><\/span>. E riro \u0113 i parau na o John Teariki ia <u>Henri Bouvier<\/u>, t\u014dna tao\u2019ete e \u00a0fa\u2019aa\u2019o : \u00ab E \u2019arora\u2019a ti\u2019a o t\u0101 Pouvanaa e arata\u2019i nei, n\u014d te maita\u2019i \u00efa o te fenua \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-13' class='footnote-ref'><a href='#footnote-13'>[13]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Ra\u2019atira m\u0101t\u0101mua n\u014d te tuha\u2019a RDPT n\u014d Mo\u2019orea, ua m\u0101\u2019itihia o John Teariki \u2019ei mero n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua i te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1953 ra, e \u2019inaha te \u00a0manuia rahi ra ho\u2019i te pupu a Pouvanaa i te m\u0101\u2019itira\u2019a m\u0101 te 18 i ni\u2019a i te 25 p\u0101rahira\u2019a.<\/p>\n<p>Ua riro te RDPT, mai te matahiti 1949 mai ra, \u2019ei pupu poritita o tei mara\u2019ara\u2019a p\u016bai : \u00ab Te ao tahiti, o tei fa\u2019a\u0101teahia na ho\u2019i, tae roa mai i te reira taime, i te hiti o te orara\u2019a poritita \u2019e t\u014d te mau fa\u2019aterera\u2019a, m\u0101 te veve i te rahira\u2019a o te taime \u2019e m\u0101 te m\u0101ramarama ri\u2019iri\u2019i, e o tei \u2019ite ia Pouvanaa \u2019ei ta\u2019ata maori ho\u2019i o tei ti\u2019a n\u014d na n\u014d te mea n\u014d roto mai i t\u014dna mau \u2019\u0101na\u2019ira\u2019a \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-14' class='footnote-ref'><a href='#footnote-14'>[14]<\/a><\/span><a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><\/a>. Noa atu \u00efa e tei roto o John Teariki i teie fei\u0101-\u2019ona fenua n\u014d Mo\u2019orea, t\u0113 ta\u2019a\u2019\u0113 nei r\u0101 \u2019oia i teie \u00ab pae iti mai tei rahi e aore \u00efa te iti o te fei\u0101-f\u0101na\u2019o o te \u2019oire \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-15' class='footnote-ref'><a href='#footnote-15'>[15]<\/a><\/span><a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><\/a> tei reira te pae rahi \u00ab \u2019\u0101fa \u00bb <span id='footnote-ref-16' class='footnote-ref'><a href='#footnote-16'>[16]<\/a><\/span> i te piri-rahi-ra\u2019a i te mau faufa\u2019a papa\u2019\u0101. [N\u014d John Teariki] \u00ab t\u0113 fa\u2019ahiahia nei \u2019oia i te h\u014d\u2019\u0113 ta\u2019ata : Pouvanaa a Oopa, \u2019enemi hau-\u2019ore n\u014d te ha\u2019ap\u016bra\u2019a haumetua [far\u0101ni]. T\u0113 ti\u2019a nei \u00efa \u2019oia i te \u2019\u014dmuara\u2019a o t\u0101na t\u0101reni poritita \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-17' class='footnote-ref'><a href='#footnote-17'>[17]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I te \u2019ava\u2019e \u2019eper\u0113ra matahiti 1953 ra, ua riro \u2019oia \u2019ei ra\u2019atira n\u014d te mata\u2019eina\u2019a n\u014d \u2019Afareaitu. T\u0113 mau nei \u2019oia i t\u014dna p\u016b, t\u0113 h\u014dro\u2019a nei \u2019oia i te RDPT ra i te tahi turu i Mo\u2019orea, e \u2019inaha, ua noa\u2019a ia na te h\u014d\u2019\u0113 papa huira\u2019atira o tei fa\u2019a\u2019ohie i t\u014dna mara\u2019ara\u2019a poritita. Riro atu ra \u2019oia \u2019ei t\u0101vana n\u014d Mo\u2019orea [-Mai\u2019ao] mai te matahiti1972 e tae atu i te matahiti 1983 ra.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_zn10689 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_hpnd689 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_bwza979 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_3jhi979 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_63dz980   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-3'>Page 3<\/h2>\n<p><strong>Te mono o Pouvanaa a Oopa<\/strong><\/p>\n<p>I muri a\u2019e i te harura\u2019a, te fa\u2019autu\u2019ara\u2019a e te ti\u2019avarura\u2019a fa\u2019ahepo ia Pouvanaa a Oopa, te uira\u2019a n\u014d te mono i te <em>Metua<\/em>, t\u0113 \u2019atutu nei \u00efa i roto i te RDPT. Te mau tumu mata\u2019eina\u2019a o John Teariki, t\u0101na mau faufa\u2019a t\u0101\u2019amuhia i ni\u2019a i te mau peu tumu, t\u0113 \u2019\u014dpere nei \u2019oia i te reira i te pae rahi o tei fa\u2019atupu i te fei\u0101-m\u0101\u2019iti o Pouvanaa. E ti\u2019a \u2019oia i te hoho\u2019a o te n\u016bna\u2019a, i te hoho\u2019a o Pouvanaa. \u2019E\u2019ere i te mohoi i te mea \u0113 ua fa\u2019aoti o John Teariki i t\u0101na purera\u2019a \u2019\u014dro\u2019a hunara\u2019a. O \u2019oia i te hi\u2019ora\u2019a a te huira\u2019atira te ti\u2019a o tei tano \u2019ei \u2019auvaha hau roa a\u2019e, n\u0101 roto i te h\u014d\u2019\u0113\u0101 reo, m\u0101 te h\u014d\u2019\u0113\u0101 ti\u2019aturira\u2019a, m\u0101 te h\u014d\u2019\u0113\u0101 t\u0101pa\u2019o fa\u2019aro\u2019o, i te mau mana\u2019o o te <em>Metua<\/em>.<\/p>\n<p>I te 5 n\u014d novema matahiti 1963 ra, ua ha\u2019aparar\u012b te t\u0101vana-hau i te RDPT m\u0101 te papa i ni\u2019a i te ture n\u014d te 10 n\u014d tenuare matahiti 1936 ra o tei \u00ab fa\u2019a\u2019ohipahia n\u014d te ha\u2019aparar\u012b i te mau t\u0101\u2019atira\u2019a e aore \u00efa ha\u2019apupura\u2019a o tei \u2019\u014dpua i te ha\u2019afifi i te turara\u2019a o te fenua o te Hau n\u0101 roto i te fa\u2019aterehau n\u014d Far\u0101ni n\u014d te Ara-moana i ni\u2019a i te fa\u2019aotira\u2019a a te t\u0101vana-hau \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-18' class='footnote-ref'><a href='#footnote-18'>[18]<\/a><\/span>.\u00a0<\/p>\n<p>I muri a\u2019e i teie ha\u2019aparar\u012bra\u2019a, ua \u2019imi te mau arata\u2019i o te pupu pae-pouvanaa i te ha\u2019amau i te h\u014d\u2019\u0113 pupu. T\u012btauhia r\u0101 te mau mitora\u2019a ture ia fa\u2019anahohia \u2019eiaha ia topa mai te fa\u2019autu\u2019ara\u2019a n\u014d te ha\u2019amau-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te pa\u2019ah\u014d\u2019\u0113 i ha\u2019aparar\u012bhia na. Ua pi\u2019i te mau arata\u2019i, te reira \u2019e te reira i t\u014dna pae, i te mau \u2019ihiture n\u014d te fatu i te mau papa ture \u2019\u0101p\u012b. Vai mai nei te mau p\u0101pa\u2019i t\u016b\u2019ati-\u2019ore i ni\u2019a i te f\u0101naura\u2019a o te <em>Here Ai\u2019a <\/em><span id='footnote-ref-19' class='footnote-ref'><a href='#footnote-19'>[19]<\/a><\/span>\u00a0[<em>ina.sic<\/em>], \u00ab te tama a te RDPT \u00bb ia au i te parau a Jean Juventin, arata\u2019i tu\u2019\u0101\u2019ai o te pupu r\u014dti e t\u0101vana \u2019oire tahito n\u014d Pape\u2019ete\u00a0<span id='footnote-ref-20' class='footnote-ref'><a href='#footnote-20'>[20]<\/a><\/span>. \u2019Aita o John Teariki e v\u0113tahi atu mau arata\u2019i i ni\u2019a i te t\u0101pura upo\u2019o fa\u2019atere e ineine mai ra ho\u2019i i te f\u0101nau. T\u0113 moemoe f\u0101tata noa ra te mau p\u016b-\u2019ohipa a te Hau [Far\u0101ni] ia r\u0101tou.<\/p>\n<p>Ua tae te mau papa ture i te 9 n\u014d fepuare matahiti 1965 ra n\u0101 roto i te tahi tau\u2019a o John Teariki. Ua riro mai \u2019oia \u2019ei upo\u2019o arata\u2019i n\u014d te <em>Here Ai\u2019a<\/em> m\u0101 te ma\u2019irira\u2019a o Pouvanaa. \u00ab I roto i t\u014dna ti\u2019avarura\u2019a, f\u0101ri\u2019i iho nei [o Pouvanaa] i te t\u0101\u2019\u0101to\u2019a o te mau fa\u2019a\u2019itera\u2019a \u2019\u0101\u2019autae, fa\u2019aitoito a\u2019e ra \u2019oia i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a ato\u2019a \u2019ei turu ia na, n\u014d hea noa atu te reira, e \u2019aore i ha\u2019afaufa\u2019a-\u2019ore h\u014d\u2019\u0113 iti noa a\u2019e o te fei\u0101 e \u2019\u0101mui mai ia na. \u2019Ite a\u2019e nei r\u0101 \u2019oia i te ha\u2019ap\u0101p\u016b m\u0101ite i t\u0101na mau tau\u2019ahere, e \u2019itehia iho nei o Teariki e te papa \u2019ei \u2019auvaha-parau turuhia \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-21' class='footnote-ref'><a href='#footnote-21'>[21]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>Te \u2019iriti-ture-ra\u2019a : \u2019ei ter\u014dno \u2019aro CEP<\/strong><\/p>\n<p>I te 14 n\u014d tiurai matahiti 1961 ra, mana mai nei o John Teariki \u2019ei \u2019iriti-ture n\u014d Porinetia far\u0101ni i muri a\u2019e i te pohera\u2019a o te tamaiti a Pouvanaa a Oopa, o \u2019oia ho\u2019i te ti\u2019a-mono. Ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia m\u0101 te \u2019ana\u2019anatae-\u2019ore, e ia au [i te parau] a t\u0101na vahine\u00a0: \u00ab\u00a0I <em>fiu <\/em><span id='footnote-ref-22' class='footnote-ref'><a href='#footnote-22'>[22]<\/a><\/span> na \u2019oia i te haere i Paris n\u014d t\u0101na h\u0101tuara\u2019a \u2019iriti-ture, h\u014d\u2019\u0113 ana\u2019e a ana r\u016bra\u2019a, o t\u0113 ho\u2019ira\u2019a \u00efa\u2026 Ia tae ana\u2019e i Paris, aita \u2019oia e hina\u2019aro na e ha\u2019am\u0101oro roa\u2026 \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-23' class='footnote-ref'><a href='#footnote-23'>[23]<\/a><\/span>. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b mai nei r\u0101 teie ti\u2019ara\u2019a \u2019iriti-ture ia na i te tahi \u2019ahopa o tei rahi e a rahi roa atu ho\u2019i te faufa\u2019a i rotop\u016b i t\u0101na pupu e i roto i te orara\u2019a poritita fenua.<\/p>\n<p>I te 2 n\u014d titema matahiti 1962 ra, i mana \u2019iriti-ture roa mai na \u2019oia [John Teariki], e ua t\u0101piri \u2019oia i te pae pupu \u00ab\u00a0<em>Centre d\u00e9mocratique<\/em> \u00bb i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Hau [Far\u0101ni]. Ua riro \u2019oia \u2019ei mero n\u014d te Tomite P\u0101rurura\u2019a a te Hau \u2019e n\u014d te mau p\u016bai nu\u2019ufa\u2019aehau. Tei te taime o te mau \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a t\u0101matahiti t\u0101ta\u2019itahi n\u014d te m\u0101\u2019iti i te t\u0101pura faufa\u2019a nu\u2019ufa\u2019aehau, o John Teariki e ti\u2019a mai ai i te ter\u014dno n\u014d te Palais Bourbon, m\u0101 te tai\u2019o i te mau \u2019orerora\u2019a parau pa\u2019ari \u2019e papa-maita\u2019i-hia o tei fa\u2019aineinehia e t\u014dna tao\u2019ete ra o Henri Bouvier <span id='footnote-ref-24' class='footnote-ref'><a href='#footnote-24'>[24]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1963 ra, e ti\u2019a ato\u2019a o John Teariki n\u014d te pupu-tere porinetia o tei reva i Paris n\u014d te ani i te tahi tauturu fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a i Far\u0101ni n\u014d te topara\u2019a \u00efa te ho\u2019o o te moni p\u016bh\u0101, p\u0101rau, repo ma\u2019atea (<em>phosphate<\/em>), o te mau \u2019imira\u2019a faufa\u2019a ho\u2019i \u00efa a te Fenua <span id='footnote-ref-25' class='footnote-ref'><a href='#footnote-25'>[25]<\/a><\/span>. [M\u0101] te f\u0101ri\u2019i ia r\u0101tou, ua fa\u2019aara o de Gaulle i te mau ti\u2019a-mana porinetia i te ha\u2019amaura\u2019a n\u014d te P\u016b o te mau t\u0101matamatara\u2019a o tei fa\u2019at\u012bt\u012b\u2019aifaro atu i te mau fifi t\u0101pura moni o te Fenua <span id='footnote-ref-26' class='footnote-ref'><a href='#footnote-26'>[26]<\/a><\/span>. Tei t\u014dna ho\u2019ira\u2019a mai [i te Fenua] t\u014d Henri Bouvier t\u016bramara\u2019a ia na i te mau ataata o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b o t\u0101na ho\u2019i i \u2019ore \u0101 i hiro\u2019aro\u2019a atu ra <span id='footnote-ref-27' class='footnote-ref'><a href='#footnote-27'>[27]<\/a><\/span>.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_syw4980 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ri0e980 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_6yan795 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_w0d9795 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_jmeu796   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-4'>Page 4<\/h2>\n<p>I roto i t\u0101na uira\u2019a \u2019\u014dmuara\u2019a n\u014d te 16 n\u014d m\u0113 matahiti 1963 ra i te \u2019\u0100po\u2019ra\u2019a Rahi Fenua, ua puhura o John Teariki i te mau fifi honohia i ni\u2019a i te mau t\u014dr\u012br\u012b \u2019\u0101t\u014dm\u012b m\u0101 te fa\u2019ahiti i te \u2019ati [i tupu na] i te taime n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 t\u0101matamatara\u2019a n\u0101 te reva a te mau Hau-\u2019\u0100mui [Marite] i Bikini \u2019e i te mau motu Marshall, i te \u2019\u0101va\u2019e m\u0101ti matahiti 1954 ra. Ua t\u012btau te t\u0101vana-hau ia na, e ua fa\u2019aara i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a [Rahi Fenua] e t\u0113 t\u014dt\u0113 ra te \u2019\u014dpuara\u2019a a John Teariki i ni\u2019a i te tuha\u2019a [a Far\u0101ni], n\u014d te P\u0101rurura\u2019a a te Hau n\u014d te mana ana\u2019e o te Fa\u2019atererahau, n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019\u0100mui o te haumetua\u2026 T\u0113 t\u0101hemo ra te reira i te mau mana o te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua \u00bb <span id='footnote-ref-28' class='footnote-ref'><a href='#footnote-28'>[28]<\/a><\/span>. \u2019Iriti a\u2019e nei [o John Teariki] i t\u0101na uira\u2019a \u2019\u014dmuara\u2019a e \u2019\u0101fa\u2019i atu ra i t\u0101na p\u0101to\u2019ira\u2019a i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Hau Far\u0101ni.<\/p>\n<p>I te 7 n\u014d novema matahiti 1963 ra, ua parau a\u2019e ra o John Teariki i te Palais Bourbon\u00a0: \u00ab\u00a0Tei ni\u2019a o Porinetia i te \u2019e\u2019a a riro atu ai \u2019ona \u2019ei tahua \u2019\u0101\u2019ano n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a, te h\u014d\u2019\u0113 tahua rahi nu\u2019ufa\u2019aehau \u2019ei reira te huira\u2019atira tivira e fa\u2019aruru atu ai m\u0101 te muhu-\u2019ore i te terero o t\u0101 t\u014d t\u0101tou fei\u0101 m\u0101ramarama e t\u014d t\u0101tou mau fa\u2019aehau i fa\u2019aineine n\u014d na. (\u2026) Te ta\u2019ata Porinetia e noho nei, e tae roa mai i teie nei m\u0101 te fa\u2019aea p\u0101p\u016b maita\u2019i i ni\u2019a i t\u014dna fenua \u2019e n\u0101 t\u014dna mau tairoto, e \u2019ite atu \u00efa \u2019oia ia na ia ta\u2019ihitumuhia n\u014d te fa\u2019ahina\u2019aro i te moni p\u0101p\u016b, e \u2019ume atu \u00efa te reira ia na i ni\u2019a i te tahua-\u2019ohipa nu\u2019ufa\u2019ehau e aore \u00efa n\u0101 te mau pae u\u0101hu pah\u012b e taura\u2019a manureva\u00a0: e r\u016bhia atu te ha\u2019avevera\u2019a i te huira\u2019atira. E ti\u2019a mai te mau \u2019apa\u2019apa-\u2019oire \u2019ei reira te mau Porinetia e fa\u2019ahope atu ai i te ha\u2019ama\u2019au ia r\u0101tou hou a\u2019e a mo\u2019e roa atu ai\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-29' class='footnote-ref'><a href='#footnote-29'>[29]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I te matahiti 1965 ra, i tu\u2019urima na \u2019oia [John Teariki], e \u014d Jean Rostand, niu-\u2019\u0101mui e peretiteni hanahana o te Pupu p\u0101to\u2019i i te ha\u2019amauha\u2019ara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, e \u014d Albert Schweitzer, [i tu\u2019urima na] i te h\u014d\u2019\u0113 P\u0101to\u2019ira\u2019a hanahana i te terero o t\u0101 te Fa\u2019aterera\u2019a far\u0101ni i fa\u2019aoti n\u014d te fa\u2019ahepo i te huira\u2019atira o Porinetia far\u0101ni \u2019e te tahi atu mau fenua n\u014d Patitifa n\u0101 roto i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni i Moruroa <span id='footnote-ref-30' class='footnote-ref'><a href='#footnote-30'>[30]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I p\u0101pa\u2019ipa\u2019i rata na \u2019oia e \u014d Albert Schweitzer n\u014d te ani ia na i te mau mana\u2019o tauturu n\u014d te papa i t\u0101na t\u0101tarara\u2019a p\u0101to\u2019i i te mau t\u0101matamatara\u2019a. Ua h\u0101pono mai o [Albert Schweitzer] ia na ra e rave rahi mau parau putu, e ua fa\u2019at\u016b\u2019ati ia na e te fei\u0101-t\u0101\u2019ahi n\u014d te haumetua e n\u014d te mau Hau \u2019\u0100mui [Marite]\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-31' class='footnote-ref'><a href='#footnote-31'>[31]<\/a><\/span>. Ua fa\u2019a\u2019ite ato\u2019a o John Teariki ia na \u0113 ua anihia \u2019oia e Jacques Foccart o tei \u2019ite ra ia na \u2019ei hitipae, ia fa\u2019atanotano i t\u0101na mau paraura\u2019a \u2019e ia f\u0101ri\u2019i i te ha\u2019amaura\u2019a o te CEP. Ua pari \u2019oia i te \u2019iriti-ture \u2019ei fa\u2019atupu fa\u2019ata\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a e t\u0113 arata\u2019ira\u2019a i te h\u014d\u2019\u0113 porora\u2019a \u2019eiaha n\u014d te p\u0101to\u2019i i te CEP, ia Far\u0101ni r\u0101 <span id='footnote-ref-32' class='footnote-ref'><a href='#footnote-32'>[32]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Aua\u2019a maoti o Henri Bouvier, i nahonaho ai t\u0101 John Teariki aunatira\u2019a natihau o tei h\u014dro\u2019a mai ia na ra te mau t\u0101tarara\u2019a e au n\u014d t\u0101na \u2019arora\u2019a p\u0101to\u2019i-\u2019\u0101t\u014dm\u012b, te turu a te fei\u0101-t\u0101\u2019ahi m\u014dti\u2019ahau \u2019e te h\u014d\u2019\u0113 auti\u2019am\u0101 \u2019ihiv\u0101na\u2019a.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>I te tahi a\u2019e nei 7 n\u014d tetepa 1966<\/strong><\/p>\n<p>I te 6 n\u014d tetepa matahiti 1966 ra, tae mai nei te tenerara de Gaulle i Tahiti, e fa\u2019anaho iho ra i muri a\u2019e n\u014d te haere m\u0101ta\u2019ita\u2019i i te ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a o te torura\u2019a o te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Moruroa. A po\u2019ipo\u2019i a\u2019e ra, ia au i te fa\u2019aaura\u2019a, ua f\u0101rerei \u2019oia i te mau huimana teitei roa a\u2019e o te Fenua. Ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia, i te \u0101rea hora 9, ia John Teariki i roto i te mau piha a te mau p\u016b-\u2019ohipa a te Hau [Far\u0101ni]. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b ra <em>Les<\/em> <em>Nouvelles de Tahiti<\/em> e ua fa\u2019ahiti te \u2019iriti-ture e toru tumuparau faufa\u2019a i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a\u00a0: te papa ture o te Fenua, te fa\u2019aho\u2019ira\u2019a mai ia Pouvanaa a Oopa,\u2019e te CEP. \u00ab\u00a0I ha\u2019amana\u2019o na vau i te tenerara de Gaulle e i fa\u2019aherehere na te ari\u2019i Pomare [<em>ina.sic<\/em>], i te tenetere i ma\u2019iri a\u2019e nei, i te mau mana ture tumu o t\u014dna n\u016bna\u2019a, e e ti\u2019a ia Tahiti te mana fa\u2019aoti-ti\u2019am\u0101 e ia au i te mau parau a te \u2019irava 73 a te <em>Charte des Nations Unies<\/em>, e fa\u2019ahepohia Far\u0101ni ia fa\u2019atura i te mau mana\u2019o poritita o te n\u016bna\u2019a Tahiti\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-33' class='footnote-ref'><a href='#footnote-33'>[33]<\/a><\/span>.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_cqt7796 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_wvhg796 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_gaph552 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_j5v8553 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_5iab553   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-5'>Page 5<\/h2>\n<p>N\u014d <u>Francis Sanford<\/u>, teie f\u0101rereira\u2019a \u00ab\u00a0e riro i te vai t\u0101mau atu mai te h\u014d\u2019\u0113 o te mau taime rahi n\u014d te \u2019arora\u2019a a te mau Porinetia n\u014d te t\u012btau i te mau ti\u2019am\u0101ra\u2019a e ti\u2019a ia r\u0101tou\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-34' class='footnote-ref'><a href='#footnote-34'>[34]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>E piti n\u0101 fa\u2019ati\u2019ara\u2019a tauvere e vai ra n\u014d teie nei f\u0101rereira\u2019a. N\u014d Henri Bouvier, o tei p\u0101pa\u2019i i teie \u2019orerora\u2019a parau rahi <span id='footnote-ref-35' class='footnote-ref'><a href='#footnote-35'>[35]<\/a><\/span>, ua tomo o John Teariki i roto i te piha \u2019ei reira o de Gaulle e f\u0101ri\u2019i ai i te mau ti\u2019a-mana, e i muri a\u2019e i te arohara\u2019a n\u014d te reira taime, \u2019iriti a\u2019e ra \u2019oia i te h\u014d\u2019\u0113 p\u0101pa\u2019i mai roto mai i t\u014dna p\u016bt\u0113 e ha\u2019amatara iho ra i te tai\u2019o. [N\u014d Henri Bouvier], ua \u2019\u014du\u2019a a\u2019e nei te Tenerara mai ni\u2019a mai i t\u014dna p\u0101rahira\u2019a, e t\u0101mata iho ra i te t\u0101pe\u2019a i te tai\u2019ora\u2019a a te \u2019iriti-ture, m\u0101 te manuia-\u2019ore. Fa\u2019ahepohia ia fa\u2019aea i t\u0101na vauvaura\u2019a, e riro \u0113 e ua h\u014dro\u2019a te \u2019iriti-ture i t\u0101na \u2019orerora\u2019a i te peretiteni hou a\u2019e a haere atu ai i r\u0101pae i te piha.<\/p>\n<p>N\u014d Bengt \u2019e Marie-Th\u00e9r\u00e8se Danielsson :\u00a0\u00ab\u00a0I muri noa iho i te hopera\u2019a o te mau arohara\u2019a \u2019e te mau rimarimara\u2019a, \u2019iriti a\u2019e nei o Teariki i t\u0101na p\u0101pa\u2019i e ha\u2019amata iho ra i te tai\u2019o m\u0101 te reo p\u0101utuutu i taua fa\u2019ahapara\u2019a ti\u2019a\u00a0\u00bb. \u2019Aore e ta\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a i te fa\u2019ati\u2019ara\u2019a a Henri Bouvier tae roa mai i \u2019\u014d nei. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b nei r\u0101 r\u0101tou i muri a\u2019e \u00ab\u00a0ia tae i te pae hope\u2019a, ua h\u014dro\u2019a o John Teariki i te p\u0101pa\u2019i o t\u0101na \u2019orero i te Tenerara. Ua tu\u2019u \u2019oia i te reira i roto i t\u014dna p\u016bt\u0113 m\u0101 te t\u0101u\u2019aparau-\u2019ore, ua vaiiho maita\u2019i mai ra i te \u2019iriti-ture, e t\u0101papa \u2019oi\u2019oi atu ra i te piha i piha\u2019i iho mai\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-36' class='footnote-ref'><a href='#footnote-36'>[36]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Ua p\u0101pa\u2019i o Jacques Foccart\u00a0: \u00ab\u00a0Te tahi f\u0101rereira\u2019a e \u014d Tera (Teariki), ua tupu \u00efa mai tei mana\u2019ohia na, \u2019oia ho\u2019i ua tai\u2019o o Tera i te Tenerara ra i te tahi <em>m\u00e9morandum<\/em> (ha\u2019amana\u2019ora\u2019a) o tei fa\u2019aineinehia n\u0101 tei \u2019ore au i \u2019ite roa, \u2019e\u2019ere mau r\u0101 e n\u0101 na, <em>m\u00e9morandum<\/em> o tei p\u0101to\u2019i i te ha\u2019apa\u2019inara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, \u2019e o tei fa\u2019ahiti i te mau anira\u2019a a te mau ta\u2019ata Tahiti\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-37' class='footnote-ref'><a href='#footnote-37'>[37]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Ua ha\u2019amata maori o John Teariki i t\u0101na \u2019orerora\u2019a\u00a0: \u00ab\u00a0A \u2019ahuru matahiti i teie nei, e t\u0101pa\u2019o hanahana n\u014d Tahiti i te f\u0101ri\u2019i i t\u014d tere m\u0101t\u0101mua. I vai na \u2019oe, i reira ra, \u2019ei ta\u2019ata tivira r\u014dtahi, i vai na r\u0101 \u2019oe, n\u014d te rahira\u2019a o te ta\u2019ata Far\u0101ni, o te h\u014d\u2019\u0113 te mau ta\u2019ata rahi roa a\u2019e i rotop\u016b ia r\u0101tou. N\u014d m\u0101tou nei, te mau ta\u2019ata Porinetia, o tei riro na, i muta\u2019a iho ra, \u2019ei v\u0113tahi o te fei\u0101 m\u0101t\u0101mua i p\u0101hono i t\u0101 \u2019oe t\u012btaura\u2019a n\u014d t\u0101pe\u2019a ia Far\u0101ni i te pae o te mau tau\u2019a (<em>alli\u00e9s<\/em>), i vai na \u2019oe \u2019eiaha ana\u2019e \u2019ei ra\u2019atira fa\u2019ahiahia n\u014d Far\u0101ni, \u2019oia ato\u2019a r\u0101, &#8211; e \u2019oia mau\u0101 &#8211; te ta\u2019ata, i Brazzaville, o tei parau na, n\u014d te taime m\u0101t\u0101mua roa, i te \u2019aif\u0101itora\u2019a e te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, \u2019oia ho\u2019i te inera\u2019a poritita e te fa\u2019aoti-ti\u2019am\u0101 i te mau n\u016bna\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019auhia e Far\u0101ni\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-38' class='footnote-ref'><a href='#footnote-38'>[38]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Ua fa\u2019ahiti \u2019oia i te vaira\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a \u2019e t\u014dtiare ha\u2019ape\u2019ape\u2019a o Porinetia, te vaira\u2019a i Djibouti \u2019ei reira te Tenerara i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a i te mana o te huira\u2019atira n\u014d te fa\u2019aoti-ti\u2019am\u0101 \u2019e n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, e i muri a\u2019e, a fa\u2019ahiti ai i te parau o te <em>Metua<\/em>\u00a0: \u00ab\u00a0E parau m\u0101uiui ta\u2019a\u2019\u0113 roa n\u014d t\u0101 m\u0101tou anira\u2019a-ha\u2019av\u0101, te terero o t\u014d m\u0101tou \u2019iriti-ture tahito, o Pouvanaa a Oopa, o tei f\u0101ito t\u0101mau noa ra i te tahi teimahara\u2019a \u2019ino\u2019ino i roto i te \u2019\u0101\u2019au o te mau ta\u2019ata Tahiti. Mai t\u014dna fa\u2019autu\u2019ara\u2019ahia, ua p\u016b\u2019oi\u2019oi te mau tupura\u2019a \u2019ohipa i \u2019\u014d nei &#8211; e i tahi v\u0101hi \u2019\u0113 atu &#8211; ua fa\u2019a\u2019ite mai te reira i te huru poritita o te \u201c\u2019ohipa\u201d o tei arata\u2019i i te fare t\u0101pe\u2019ara\u2019a e i te ti\u2019avarura\u2019a\u00a0\u00bb. Ua ha\u2019amana\u2019o \u2019oia \u0113 e te rave hope ra te Hau [Far\u0101ni] n\u014d te fa\u2019a\u2019\u0101tea ia Pouvanaa ia Porinetia n\u014d te mea t\u0113 mata\u2019u nei \u2019ona i te mana o teie \u00ab r\u016b\u2019au fa\u2019aturahia e te t\u0101\u2019\u0101to\u2019a o te mau Porinetia (\u2026) Te hara a Pouvanaa e riro \u0101nei i te \u2019orera\u2019a i ha\u2019amani\u2019i i te toto\u00a0?\u00a0\u00bb. T\u0101 te mau \u2019\u014drurera\u2019ahau i Djibouti i fa\u2019atupu na, e 4 o tei pohe e e 70 o tei p\u0113p\u0113.<\/p>\n<p>T\u0101pae roa atu ra \u2019oia [John Teariki] i ni\u2019a i te parau o te CEP\u00a0: \u00ab\u00a0Te ha\u2019amaura\u2019ahia o teie fa\u2019anahora\u2019a io m\u0101tou m\u0101 te \u2019ore, m\u0101 te peu \u2019ore, te mau Porinetia i f\u0101f\u0101hia n\u0101 mua roa a\u2019e n\u014d teie parau, e a tae ho\u2019i \u0113 e \u014d mai t\u014d r\u0101tou ea e t\u014d te hua\u2019ai a r\u0101tou, ua riro te reira \u2019ei m\u0101ferara\u2019a fifi i te parau fa\u2019aau e t\u0101\u2019amu nei ia m\u0101tou ia Far\u0101ni e i te mau mana i fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d m\u0101tou e te <em>Charte des Nations Unies<\/em>. T\u0113 ha\u2019ap\u016bai nei t\u0101 \u2019outou porora\u2019a n\u014d te huna i te reira m\u0101 te fa\u2019aara e \u2019aore roa e fifi noa a\u2019e n\u014d m\u0101tou t\u0101 \u2019outou mau ha\u2019ap\u0101\u2019inara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b e m\u0101hu-\u2019\u0101t\u014dm\u012b. \u2019Aore a \u2019u i \u2019\u014d nei, e taime o te p\u0101to\u2019i i te t\u0101ato\u2019a i te p\u0101to\u2019i-paraumau o t\u0101 [te reira porora\u2019a] e fa\u2019atahe mai nei\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>\u2019\u014cpani a\u2019e nei \u2019oia [John Teariki] : \u00ab\u00a0E ti\u2019a \u0101nei ia \u2019oe, e Ta\u2019uhatu (<em>Monsieur<\/em>) e te Peretetini \u0113, ia fa\u2019a\u2019ohipa i Porinetia far\u0101ni i te mau parau tumu maita\u2019i o t\u0101 \u2019oe i fa\u2019aau na, i Phnom Penh, i t\u014d t\u0101tou mau hoa marite e ia fa\u2019aho\u2019i i t\u0101 \u2019outou mau nu\u2019ufa\u2019ehau, t\u0101 \u2019outou mau paura e t\u0101 \u2019outou mau manureva. E inaha, a muri nei, \u2019eita \u00efa t\u014d m\u0101tou mau m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata toto e t\u014d m\u0101tou mau m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata, [eita \u00efa] te reira e pari mai ia m\u0101tou \u2019ei tumu n\u014d t\u014d r\u0101tou mau \u2019ati. E inaha, e riro te t\u0101\u2019\u0101to\u2019a o Porinetia i te te\u2019ote\u2019o i te ti\u2019ara\u2019a far\u0101ni mai tei te mau mahana o te Far\u0101ni Ti\u2019am\u0101\u00a0\u00bb.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_xue2553 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_rs1q553 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_q64z7 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_d98s7 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_tjzr7   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-6'>Page 6<\/h2>\n<p>Ua tae teie fa\u2019ahapara\u2019a i te tari\u2019a o te fei\u0101-t\u0101\u2019ahi peret\u0101ne-marite o tei ha\u2019ap\u014dpou i te itoito o te \u2019iriti-ture porinetia, e i te matahiti 1967 ra, ua fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d na e te tuap\u0101pa\u2019i a J. W. Davidson i roto i <em>The Journal of Pacific History <\/em>:<em> The submission <\/em>[Te aurarora\u2019a]<em> of John Teariki <\/em><span id='footnote-ref-39' class='footnote-ref'><a href='#footnote-39'>[39]<\/a><\/span>. E n\u014d teie nei roa nei, ua \u2019atutu teie \u2019orerora\u2019a n\u0101 roto i te h\u0101\u2019uti te\u0101ta \u00ab\u00a0Les <em>champignons de Paris<\/em>\u00a0\u00bb\u00a0a Emilie Genaedig \u2019e te hoho\u2019a p\u0101pa\u2019i \u00ab\u00a0<em>Au nom de la bombe<\/em>\u00a0\u00bb a Albert Drandov r\u0101ua \u014d Franckie Alarcon. Ua vai te reira \u2019ei taime p\u016bai n\u014d te \u2019arora\u2019a p\u0101to\u2019i i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni i roto ia Patitifa.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>Te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, \u2019ei ha\u2019amata\u2019u p\u0101to\u2019i CEP ?<\/strong><\/p>\n<p>A rave rahi a\u2019e nei taime t\u014d John Teariki fa\u2019at\u016bra\u2019a i te \u2019avau o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i roto i t\u0101na \u2019arora\u2019a n\u014d te p\u0101to\u2019i i te CEP e n\u014d te tahi inera\u2019a papa ture. N\u0101 mua roa i te matahiti 1973 ra, i muri a\u2019e i tei tupu na n\u014d te <em>Bataillon de la Paix<\/em>, a fa\u2019aitoito ai \u2019oia i te huito\u2019of\u0101 ra o Pouvanaa e te \u2019iriti-ture ra o Francis Sanford ia tu\u2019urima-\u2019\u0101mui e rave rahi rata \u2019ei reira r\u0101tou i te ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a \u0113 e ani atu r\u0101tou i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a mai te peu e t\u0101mau o Far\u0101ni i t\u0101na mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, m\u0101 te t\u012btau i te tauturu a te mau Hau-\u2019\u0100mui <span id='footnote-ref-40' class='footnote-ref'><a href='#footnote-40'>[40]<\/a><\/span> [\u2019Europa]. I muri iho i te matahiti 1975 ra, i te ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a o Olivier Stirn,\u00a0 te p\u0101pa\u2019i parau o te Hau [Far\u0101ni] i te mau Tuha\u2019a e te mau fenua n\u014d te ara-moana\u00a0: \u00ab\u00a0E riro te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b roto \u2019ei h\u014dro\u2019ara\u2019a i te h\u014d\u2019\u0113 parau-moni \u2019uo\u2019uo i te Fenua [Porinetia], e p\u0101to\u2019i vau i te reira\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-41' class='footnote-ref'><a href='#footnote-41'>[41]<\/a><\/span>, e inaha, i fa\u2019aau na \u2019oia \u00ab\u00a0i te ho\u2019\u0113 papa ture hope i te auti\u2019am\u0101 e i ni\u2019a \u2019\u0113 i te reira ra o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a \u00efa \u00bb <span id='footnote-ref-42' class='footnote-ref'><a href='#footnote-42'>[42]<\/a><\/span>. \u2019Avau iho ra o John Teariki, m\u0101 te m\u0101\u2019\u0113\u2019\u0113 roa\u00a0: \u00ab\u00a0tae roa mai i teie nei, \u2019aore au i hina\u2019aro i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, mai te peu r\u0101 e fa\u2019ahepo mai te fa\u2019aterera\u2019ahau i te fa\u2019ata\u2019afenuara\u2019a, te parau atu nei \u00efa vau ia \u2019outou i teie p\u014d, \u2019aore atu \u00efa e r\u0101ve\u2019a maoti r\u0101 o te t\u012btaura\u2019a i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-43' class='footnote-ref'><a href='#footnote-43'>[43]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I te matahiti 1978 ra, a peretiteni ai \u2019oia n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua, ua ha\u2019ap\u0101p\u016b o John Teariki e \u00ab\u00a0tei ni\u2019a te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i te r\u00ebni o te Tu\u2019\u0101\u2019ai. Inaha noa atu, e mea faufa\u2019a ia ferurihia te reira, ia t\u0101u\u2019aparauhia, ia ha\u2019ap\u0101utuutuhia, \u2019oia ho\u2019i, ia fa\u2019aineine hope-roa-hia e h\u014dhonu-roa-hia te reira. \u2019E\u2019ere i te mea faufa\u2019a ia t\u0101pae i roto i te \u2019arepurepura\u2019a e te ano. E fa\u2019ahepohia t\u0101tou p\u0101\u2019\u0101to\u2019a ia hiro\u2019aro\u2019a hope roa i te reira\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-44' class='footnote-ref'><a href='#footnote-44'>[44]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Simone Teariki, te vahine a te \u2019iriti-ture, t\u0113 fa\u2019ati\u2019a ra \u2019oia i te tahi t\u0101u\u2019aparaura\u2019a a r\u0101ua t\u0101na t\u0101ne fa\u2019aipoipo n\u014d te parau o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a\u00a0: \u00ab\u00a0E feruri h\u014dhonu o Tony (te i\u2019oa pi\u2019i o John Teariki) hou a\u2019e a rave ai i te tahi fa\u2019aotira\u2019a. Ua ui atu au ia n\u0101\u00a0: \u00ab\u00a0Te ti\u2019aturi ra \u0101nei \u2019oe i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a\u00a0?\u00a0\u00bb P\u0101hono mai nei \u2019oia ia\u2019u nei : \u00ab\u00a0E mea maita\u2019i te reira n\u014d te ta\u2019ata Tahiti, te ta\u2019ata Tahiti e fenua t\u014dna, e o tei ti\u2019a ia ora n\u0101 roto maori ia na, teie nei r\u0101 ho\u2019i, mai te taera\u2019a mai o te CEP, ua t\u0101ere roa atu ra \u00efa, e aha te parau o te fei\u0101 \u2019\u0101p\u012b i haere mai te mau motu mai i Tahiti nei, i roto i te h\u014d\u2019\u0113 t\u014dtaiete \u2019ei reira te moni e riro ai e mea \u2019ohie roa a\u2019e\u00a0?\u00a0\u00bb Te fifi o te mau t\u016b\u2019ino t\u014dtiare n\u014d roto mai i te ha\u2019amaura\u2019ahia te CEP, o te h\u014d\u2019\u0113 \u2019ohipa \u00efa o t\u0101 Tony i mau na i roto i t\u014dna \u2019\u0101\u2019au\u00a0\u00bb<span id='footnote-ref-45' class='footnote-ref'><a href='#footnote-45'>[45]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>N\u014d John Teariki, te fa\u2019atupura\u2019a o te mau hina\u2019aro \u2019\u0101p\u012b, t\u0113 fa\u2019a\u0101tea mar\u016b noa ra te reira i te parau n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a. Te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i na\u2019uanei, i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a, e riro \u00efa i t\u0113 tano na i te matahiti 1975 ra. Ua ha\u2019ap\u0101p\u016b \u2019oia i t\u014dna mana\u2019o i roto i te tahi uiuira\u2019a mana\u2019o a \u00c9ric Monod, o t\u014dna ato\u2019a ho\u2019i \u00efa \u2019\u0101pe\u2019e \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a, n\u014d [te ve\u2019a] <em>Les Nouvelles de Tahiti<\/em>\u00a0: \u00ab\u00a0Mai te peu e ti\u2019a ia\u2019u ia parau i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i na\u2019uanei, ia tupu \u00efa te reira i teie-nei-ra\u2019a ra, n\u014d te mea e mara\u2019a \u0101 ia m\u0101tou i te amo i te mau hope\u2019ara\u2019a i tupu na. I roto i te mau matahiti [e f\u0101 mai ra], e t\u0101ere roa atu \u00efa. Ia \u2019ite mai \u2019oe, \u2019aore ana\u2019e e ti\u2019am\u0101ra\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, e parau n\u0101 te \u0101ore \u00efa te ti\u2019am\u0101ra\u2019a poritita. A 20 matahiti i teie nei, m\u0101 te fa\u2019a\u014dra\u2019ahia mai te CEP-CEA e te fa\u2019atupura\u2019a o te h\u014d\u2019\u0113 piha-\u2019ohipa o tei tihepu rahi te mau ta\u2019ata Porinetia e o tei \u2019aufau maita\u2019i ia r\u0101tou, ua fa\u2019atupuhia i Porinetia nei i te tahi f\u0101ito rahi o te mau hia\u2019ai o tei fa\u2019ariro ia t\u0101tou i teie nei \u2019ei mau-\u2019\u0101uri. Ti\u2019am\u0101ra\u2019a, te aurara\u2019a ra\u00a0: e taui i te huru n\u014d te orara\u2019a\u00a0; e e hia i roto ia t\u0101tou o tei ineine n\u014d te reira\u00a0?\u00a0\u00bb <span id='footnote-ref-46' class='footnote-ref'><a href='#footnote-46'>[46]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Ua m\u0101\u2019itihia auho\u2019\u0113hia te papa ture o te papa ture o te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b i te 7 n\u014d tiunu matahiti 1977 ra, e te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua, e ua ha\u2019amanahia \u00ab\u00a0 te \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a a te mau fa\u2019aterehau i te 15 n\u014d te reira iho \u2019\u0101va\u2019e ra. Ua tai\u2019ohia te mau mana o te Fenua, e te toe\u2019a ra, e ho\u2019i \u00efa i te Hau far\u0101ni. \u2019Aita i m\u0101hia, ua hina\u2019aro o John Teariki i te tahi fa\u2019ainera\u2019a o teie papa ture e ua \u2019\u0101mui atu \u2019oia i te matahiti 1981 ra i te h\u014d\u2019\u0113 tomite fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d te fa\u2019a\u2019\u0101p\u012bra\u2019a i te papa ture o te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b ia au i te fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te \u2019aina-ha\u2019ap\u016bra\u2019a. Teie nei r\u0101 ho\u2019i, e mea \u2019ana\u2019anatae-\u2019ore a\u2019e teie i tei fa\u2019aauhia e <u>Gaston Flosse<\/u>. Ua fa\u2019auta te mau m\u0101\u2019itira\u2019a i te <em>Tahoera\u2019a Huira\u2019atira <span id='footnote-ref-47' class='footnote-ref'><a href='#footnote-47'>[47]<\/a><\/span><\/em> i ni\u2019a i te fa\u2019aterera\u2019a i te matahiti 1982 ra, e ua noa\u2019a mai i t\u014dna arata\u2019i n\u0101 roto ia <u>Fran\u00e7ois Mitterrand<\/u> te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b roto i te matahiti 1984 ra. E inaha ho\u2019i, o te mau mana o te Hau [Far\u0101ni] o tei tai\u2019ohia, mana ti\u2019a-fa\u2019atere, te toe\u2019a o tei ho\u2019i mai \u00efa ia Porinetia far\u0101ni.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_ks757 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_pt8d7 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_fxk0445 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_7p2q446 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_hims446   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-7'>Page 7<\/h2>\n<p>E rahi a\u2019e te taime o John Teariki i roto i t\u0101na fa\u2019a\u2019apu i Taravao, \u2019e\u2019ere i te p\u016btari\u2019a n\u014d na te poritita. Ua pohe \u2019oia i roto i te mau tupura\u2019a \u2019ati i te matahiti 1983 ra, ua pereh\u016bhia t\u014dna \u2019ouma i te tara o t\u0101na pere\u2019o\u2019o t\u016btari i ta\u2019ahuri mai i ni\u2019a iho ia na. Ua \u2019\u0101mui mai i t\u014dna \u2019\u014dro\u2019a hunara\u2019a e 2000 rahira\u2019a ta\u2019ata, t\u0101pa\u2019o n\u014d te p\u0101ira o t\u0101na i vaiiho mai i roto i te tu\u2019\u0101\u2019ai o Porinetia far\u0101ni.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>P\u016b\u2019ohura\u2019a<\/strong><\/p>\n<p>Teie nei ta\u2019ata n\u014d te fenua, i t\u012btau t\u0101mau na \u2019oia i te orara\u2019a maita\u2019i o t\u014dna mau ta\u2019ata. Ua fa\u2019atanotano r\u0101 t\u0101na \u2019orerora\u2019a ia au i te mau tupura\u2019a \u2019ohipa. Ia na i ha\u2019amata ai i t\u0101na t\u0101reni poritita i piha\u2019i iho ia Pouvanaa, i turu na \u2019oia i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a. I te f\u0101ra\u2019a mai te parau o te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b i roto i te \u2019orerora\u2019a poritita, i f\u0101ri\u2019i na \u2019oia i te reira, e i \u2019ite \u0101tea na \u2019oia i teie r\u0113ni \u2019ei tuha\u2019a hou a\u2019e te ti\u2019im\u0101ra\u2019a. Te t\u0101mau nei r\u0101 \u2019ona i te fa\u2019at\u016b i te \u2019avau o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i na\u2019uanei n\u014d te p\u0101to\u2019i i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. I te mau matahiti 1970 ra, ua arata\u2019i \u2019oia i te \u2019arora\u2019a n\u014d te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b r\u0101ua \u014d Francis Sanford. I te taime a f\u0101 mai ai te h\u014d\u2019\u0113 u\u2019i ta\u2019ata poritita mai ia Gaston Flosse, topapopa iho nei t\u014dna mana e t\u0101na \u2019ahopa poritita. I muri a\u2019e i t\u014dna pohera\u2019a, mo\u2019e \u2019\u0113 iho nei te h\u014d\u2019\u0113 huru t\u012btaura\u2019a i te mau ta\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a porinetia.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_lctf446 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_lz5d446 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n        <\/div>\n<!--\/themify_builder_content-->\n\n\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"featured_media":3476,"menu_order":0,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[163,439],"tags":[],"autrice--auteur":[423],"chronologie":[51,116,164,117],"institution":[434,433],"nom-commun":[438,436,437,435],"nom-propre":[429,169,427,426,432,430,428,424,142,425,431],"class_list":["post-3768","notice-cep","type-notice-cep","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-actrices-acteurs-tah","category-te-mau-taata-hauti-teata","autrice--auteur-dimitri-leontieff-tah","chronologie-annee-70","chronologie-annee-60-tah","chronologie-avant-1960-tah","chronologie-annee-70-tah","institution-apooraa-hau-farani","institution-apooraa-rahi-fenua","nom-commun-iriti-ture","nom-commun-otonomi","nom-commun-cep","nom-commun-taata-poritia","nom-propre-albert-schweitzer","nom-propre-de-gaulle-1890-1970-tah","nom-propre-francis-sanford","nom-propre-henri-bouvier","nom-propre-here-aia","nom-propre-jacques-foccart","nom-propre-jean-rostand","nom-propre-john-teariki","nom-propre-moruroa-tah","nom-propre-pouvanaa-a-oopa","nom-propre-rdpt","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v24.4 (Yoast SEO v27.1.1) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>John Teariki (1914-1983) - Dictionnaire historique du CEP<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"John Teariki (1914-1983)\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Dictionnaire historique du CEP\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-11-04T14:43:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2184\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"60 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/\",\"name\":\"John Teariki (1914-1983) - Dictionnaire historique du CEP\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg\",\"datePublished\":\"2025-02-18T19:48:46+00:00\",\"dateModified\":\"2025-11-04T14:43:30+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg\",\"width\":2184,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notices-CEP\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"John Teariki (1914-1983)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"ty-reo\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"width\":790,\"height\":782,\"caption\":\"Dictionnaire historique du CEP\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"publishingPrinciples\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"John Teariki (1914-1983) - Dictionnaire historique du CEP","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"John Teariki (1914-1983)","og_url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/","og_site_name":"Dictionnaire historique du CEP","article_modified_time":"2025-11-04T14:43:30+00:00","og_image":[{"width":2184,"height":440,"url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"60 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/","name":"John Teariki (1914-1983) - Dictionnaire historique du CEP","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg","datePublished":"2025-02-18T19:48:46+00:00","dateModified":"2025-11-04T14:43:30+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#breadcrumb"},"inLanguage":"ty-reo","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#primaryimage","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/John-Teariki.jpg","width":2184,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/john-teariki-1914-1983\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notices-CEP","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"John Teariki (1914-1983)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","name":"Dictionnaire historique du CEP","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"ty-reo"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization","name":"Dictionnaire historique du CEP","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","width":790,"height":782,"caption":"Dictionnaire historique du CEP"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/"},"publishingPrinciples":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/"}]}},"builder_content":"<p>[section_separator title=\"Page 1\"]<\/p> <p><strong>\u2019\u014cmuara\u2019a<\/strong><\/p> <p>Iti ri\u2019i a\u2019e i te m\u0101tauhia e te \u2019itehia ia <u>Pouvanaa a Oopa<\/u>, John \u00ab\u00a0French\u00a0\u00bb Mahuru Teariki, o te h\u014d\u2019\u0113 \u00efa hi\u2019ora\u2019a tu\u2019iro\u2019o n\u014d te p\u0101to\u2019i-\u2019\u0101t\u014dm\u012b i te mau matahiti 1960 ra. T\u0101na \u2019orero parau rahi i te tenerara de Gaulle, i te 7 n\u014d tetepa matahiti 1966 ra, ua pa\u2019o te reira i roto i te mau \u2019\u0101\u2019au e te tua\u2019\u0101\u2019ai na\u2019uatau o Porinetia far\u0101ni. A riro noa atu ai \u2019oia \u2019ei mero \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a rahi fenua, \u2019ei ra\u2019atira mata\u2019eina\u2019a, \u2019ei t\u0101vana \u2019oire n\u014d Mo\u2019orea [-Mai\u2019ao], \u2019ei peretiteni n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua, \u2019ei \u2019iriti-ture tau\u2019a n\u014d Pouvanaa a Oopa, e ta\u2019ata fa\u2019a\u2019apu r\u0101 o John Teariki n\u0101 mua roa, e te \u2019ohipara\u2019a i te fenua, e maita\u2019i hau roa atu a\u2019e \u00efa te reira n\u014d na i te mau hanahana honohia i t\u014dna mau ti\u2019ara\u2019a poritita o t\u0101na i au na i te fa\u2019a\u0101tea \u2019\u0113.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong>Te h\u014d\u2019\u0113 t\u0101\u2019amura\u2019a poritita e t\u014dtiare tahito<\/strong><\/p> <p>F\u0101nauhia i Mo\u2019orea i te 12 n\u014d tiurai matahiti 1914 ra, teie nei ta\u2019ata n\u014d te fenua \u2019e n\u014d te moana, e ta\u2019ata fa\u2019a\u2019apu \u00efa, tautai e horopah\u012b ho\u2019i.<\/p> <p>E \u2019orometua a\u2019o t\u014dna p\u0101p\u0101-r\u016b\u2019au p\u0101\u2019ino. T\u014dna metua t\u0101ne, ta\u2019ata \u2019\u0101i\u2019a n\u014d Rimatara i Tuha\u2019a Pae, i fa\u2019a\u2019amuhia na \u2019oia i K\u016bke \u2019\u0100irani (<em>Cook Island<\/em>) \u2019ei reira \u2019oia i te m\u0101taura\u2019ahia m\u0101 te i\u2019oa ra <em>Teariki<\/em>, \u00ab\u00a0<em>te ari\u2019i<\/em>\u00a0\u00bb, i\u2019oa pa\u2019era\u2019a o tei \u2019itehia t\u014dna mana i roto i te mau tumu n\u014d te manuiara\u2019a poritita o John Teariki\u00a0: \u00ab\u00a0ia t\u0101piri-ana\u2019e-hia mai i te reira e mea n\u0101 Raroto\u2019a mai te ho\u2019ira\u2019a mai, e a tu\u2019uhia mai ai te h\u014d\u2019\u0113 pi\u2019ira\u2019a t\u0101vaimanino (<em>te ari\u2019i<\/em>), e t\u016btonu \u00efa i ni\u2019a ia na iho, \u2019e i i ni\u2019a i te huitaea\u2019e, e ma\u2019a f\u0101ito maita\u2019i fa\u2019ahiahia o tei mana i ni\u2019a ia v\u0113tahi \u00bb[footnote]\u00a0Claude Robineau, <em>Tradition et modernit\u00e9 aux \u00eeles de la Soci\u00e9t\u00e9<\/em>, Livre I, <em>Du coprah \u00e0 l\u2019atome<\/em>, \u00c9ditions de l\u2019Office de la Recherche Scientifique et Technique d\u2019Outre-Mer, collection M\u00e9moire n\u00b0100, Paris, 1984, p. 417.[\/footnote].\u00a0I mau na t\u014dna f\u0113ti\u2019i \u00ab i te mau ti\u2019ara\u2019a i roto i te fa\u2019anahora\u2019a \u2019\u0101p\u012b o tei ha\u2019amauhia na i muri a\u2019e i te t\u014dtaiete tahiti tahito (\u2019orometua ha\u2019api\u2019i, \u2019orometua a\u2019o, <em>t\u0101vana <\/em>[footnote] Principal chef d\u2019un district, venant de l\u2019anglais <em>governor<\/em>. [\/footnote]) \u00bb\u00a0[footnote] Claude Robineau, <em>op. cit<\/em>., p.417. [\/footnote]. Ua pohe t\u014dna metua t\u0101ne i muri a\u2019e i te h\u016bp\u0113 p\u0101niora i te matahiti 1918 ra, e 4 ana\u2019e \u00efa matahiti t\u014dna. T\u014dna metua vahine, M\u0101m\u0101 Hapoto, e hua\u2019ai \u00efa n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 \u2019<em>\u012bato\u2019ai <\/em>[footnote] Seconde classe des chefs inf\u00e9rieurs, la premi\u00e8re \u00e9tant celui des <em>hui to\u2019ofa<\/em>. [\/footnote] n\u014d te mata\u2019eina\u2019a n\u014d \u2019Afareaitu [footnote] District du Sud de l\u2019\u00eele de Moorea. [\/footnote] e t\u0113 maumau ra te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau Hapoto i te tahi parau rahi i roto i te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mata\u2019eina\u2019a.<\/p> <p>N\u0101 roto i te ha\u2019api\u2019ira\u2019a i Pape\u2019ete i te fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a porotetani Pomare IV [<em>ina.sic.<\/em>]<em>,<\/em> i ta\u2019a\u2019\u0113 na \u2019oia i te rahira\u2019a o te huira\u2019atira o t\u014dna mata\u2019eina\u2019a, \u2019e ua p\u0101rahi roa atu ra i roto i teie pupu tanotano n\u014d te mau fatu fenua i Mo\u2019orea. I te 14ra\u2019a o t\u014dna matahiti, t\u012btauhia \u2019oia e ho\u2019i i roto i te p\u016b \u2019utu\u0101fare \u2019ei tauturuturu i t\u014dna \u2019utu\u0101fare. \u2019Aita i m\u0101hia, ua ha\u2019api\u2019i \u2019oia i te faufa\u2019a o te \u2019ohipa \u2019e te fa\u2019atura i te n\u0101tura \u2019ei reira e noa\u2019a mai ai t\u0101na m\u0101\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019apu \u2019oia i te <em>f\u0113\u2019\u012b <\/em>[footnote] Plantain de montagne. [\/footnote], te <em>taro <\/em>[footnote] Esp\u00e8ce comestible de tubercule, Caladium, <em>collocasia esculenta. Nombreuses vari\u00e9t\u00e9s.<\/em> [\/footnote], te v\u0101nira, e ua \u2019ohipa i te p\u016bh\u0101. Ua rava\u2019ai ato\u2019a \u2019oia i te \u2019auhopu, e ua ho\u2019o i Pape\u2019ete. N\u0101 te reira i arata\u2019i ia na a muri a\u2019e roa ia fa\u2019a\u014d i roto i te h\u014d\u2019\u0113 o te mau taiete m\u0101t\u0101mua n\u014d te tere utara\u2019a i rotop\u016b ia Mo\u2019orea \u2019e ia Pape\u2019ete. I roto i te tahi uiuira\u2019a mana\u2019o e \u014d Claude Robineau, t\u0113 t\u0101tara ra o John Teariki \u00ab e mea n\u0101 fea te f\u0101ito hau\u2019\u0113, noa\u2019ahia e te u\u2019i n\u0101mua \u2019e fa\u2019ahotuhia e t\u014dna iho u\u2019i, i te fa\u2019arirora\u2019ahia \u2019ei mana, e mea n\u0101 fea te mana i te tauturura\u2019a ia f\u0101nau mai \u2019e ia fa\u2019atupu mai i te mau taiete \u2019\u0101p\u012b, o r\u0101tou iho t\u0113 ha\u2019af\u0101nau i te faufa\u2019a \u2019\u0101p\u012b \u00bb\u00a0[footnote] Claude Robineau, <em>op. cit<\/em>., pp. 418-419. [\/footnote].<\/p> <p>Te hiro\u2019a o John Teariki, n\u0101 mua roa, e [hiro\u2019a] p\u012bp\u012bria \u00efa, te P\u012bp\u012bria o t\u0101na \u00efa puta here, \u00ab teie ana\u2019e nei te puta a te rahira\u2019a o te mau \u2019utu\u0101fare. N\u014d Bruno Saura, \u00ab ua manuia maita\u2019i te mau mitionare porotetani i te fa\u2019aatauira\u2019a i te hiro\u2019a tahiti. Te \u2019itera\u2019a te mau Porinetia ia r\u0101tou i roto i te tua\u2019\u0101\u2019ai p\u012bp\u012bria, o te tahi \u00efa \u2019ohipa fa\u2019ahiahia, e te fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a te ta\u2019ata Tahiti i te n\u016bna\u2019a \u2019Itera\u2019era, o te h\u014d\u2019\u0113 \u00efa o te mau t\u0101viri n\u014d te papa o te \u2019orerora\u2019a poritita \u00bb [footnote] Bruno Saura, <em>Politique et religion \u00e0 Tahiti<\/em>, Scoop, Tahiti, 1993, p. 59. [\/footnote].<\/p> <p>Porotetani tumu, fatu taiete, ra\u2019atira \u2019utu\u0101fare mana \u2019e te fa\u2019aturahia i Mo\u2019orea, \u2019aita i t\u0101ere t\u014d John Teariki t\u012btaura\u2019ahia e t\u014dna naho\u2019a n\u014d te haere i ni\u2019a i te tahua poritita i te pae o t\u0101 na e t\u016b\u2019ati ra m\u0101 te h\u014d\u2019\u0113\u0101 mau faufa\u2019a, [\u2019oia o] Pouvanaa a Oopa.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 2\"]<\/p> <p><strong>Te h\u014d\u2019\u0113 tauto\u2019ora\u2019a n\u0101 te pae o Pouvanaa a Oopa<\/strong><\/p> <p>Ua tomo \u2019oia i roto i te <em>Rassemblement D\u00e9mocratique des Populations Tahitiennes <\/em>[footnote] Parti politique fond\u00e9 en 1947 par Pouvanaa a Oopa.[\/footnote] a Pouvanaa a Oopa, i te matahiti 1949 ra, o tei \u2019imi maori na ho\u2019i i te tahi ti\u2019a n\u014d Mo\u2019orea. \u2019Aita atu t\u0101 te \u2019orero a <em>Metua <\/em>[footnote] \u00ab P\u00e8re \u00bb, surnom donn\u00e9 \u00e0 Pouvanaa par la population tahitienne. [\/footnote], maoti r\u0101 o te tauh\u014dani ia na n\u014d te mea \u00ab i parau na \u2019oia i te hina\u2019aro \u2019aro n\u014d te ha\u2019amaita\u2019i i te f\u0101ito o te orara\u2019a mata\u2019eina\u2019a \u2019e n\u014d te tauvere i te mau aut\u0101 \u2019\u016b\u2019ana \u2019ino roa o te mau \u2019aif\u0101ito-\u2019ore \u00bb\u00a0[footnote] Michel Lextreyt, \u00ab\u00a0Il y a trente ans : la loi-cadre Defferre\u00a0\u00bb, <em>Bulletin de la Soci\u00e9t\u00e9 des \u00c9tudes Oc\u00e9aniennes<\/em>, d\u00e9cembre 1986, n\u00b0237, p. 25. [\/footnote]. E riro \u0113 i parau na o John Teariki ia <u>Henri Bouvier<\/u>, t\u014dna tao\u2019ete e \u00a0fa\u2019aa\u2019o : \u00ab E \u2019arora\u2019a ti\u2019a o t\u0101 Pouvanaa e arata\u2019i nei, n\u014d te maita\u2019i \u00efa o te fenua \u00bb\u00a0[footnote] Entretien avec Henri Bouvier du 15 novembre 1999. [\/footnote].<\/p> <p>Ra\u2019atira m\u0101t\u0101mua n\u014d te tuha\u2019a RDPT n\u014d Mo\u2019orea, ua m\u0101\u2019itihia o John Teariki \u2019ei mero n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua i te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1953 ra, e \u2019inaha te \u00a0manuia rahi ra ho\u2019i te pupu a Pouvanaa i te m\u0101\u2019itira\u2019a m\u0101 te 18 i ni\u2019a i te 25 p\u0101rahira\u2019a.<\/p> <p>Ua riro te RDPT, mai te matahiti 1949 mai ra, \u2019ei pupu poritita o tei mara\u2019ara\u2019a p\u016bai : \u00ab Te ao tahiti, o tei fa\u2019a\u0101teahia na ho\u2019i, tae roa mai i te reira taime, i te hiti o te orara\u2019a poritita \u2019e t\u014d te mau fa\u2019aterera\u2019a, m\u0101 te veve i te rahira\u2019a o te taime \u2019e m\u0101 te m\u0101ramarama ri\u2019iri\u2019i, e o tei \u2019ite ia Pouvanaa \u2019ei ta\u2019ata maori ho\u2019i o tei ti\u2019a n\u014d na n\u014d te mea n\u014d roto mai i t\u014dna mau \u2019\u0101na\u2019ira\u2019a \u00bb\u00a0[footnote] Michel Lextreyt, <em>op. cit.,<\/em> p. 25. [\/footnote]<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><\/a>. Noa atu \u00efa e tei roto o John Teariki i teie fei\u0101-\u2019ona fenua n\u014d Mo\u2019orea, t\u0113 ta\u2019a\u2019\u0113 nei r\u0101 \u2019oia i teie \u00ab pae iti mai tei rahi e aore \u00efa te iti o te fei\u0101-f\u0101na\u2019o o te \u2019oire \u00bb\u00a0[footnote]\u00a0<em>Idem<\/em> [\/footnote]<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><\/a> tei reira te pae rahi \u00ab \u2019\u0101fa \u00bb [footnote] \u00ab M\u00e9tisse \u00bb. [\/footnote] i te piri-rahi-ra\u2019a i te mau faufa\u2019a papa\u2019\u0101. [N\u014d John Teariki] \u00ab t\u0113 fa\u2019ahiahia nei \u2019oia i te h\u014d\u2019\u0113 ta\u2019ata : Pouvanaa a Oopa, \u2019enemi hau-\u2019ore n\u014d te ha\u2019ap\u016bra\u2019a haumetua [far\u0101ni]. T\u0113 ti\u2019a nei \u00efa \u2019oia i te \u2019\u014dmuara\u2019a o t\u0101na t\u0101reni poritita \u00bb\u00a0[footnote] Christine Bourne, <em>La D\u00e9p\u00eache de Tahiti<\/em>, Jeudi 6 octobre 1983. [\/footnote].<\/p> <p>I te \u2019ava\u2019e \u2019eper\u0113ra matahiti 1953 ra, ua riro \u2019oia \u2019ei ra\u2019atira n\u014d te mata\u2019eina\u2019a n\u014d \u2019Afareaitu. T\u0113 mau nei \u2019oia i t\u014dna p\u016b, t\u0113 h\u014dro\u2019a nei \u2019oia i te RDPT ra i te tahi turu i Mo\u2019orea, e \u2019inaha, ua noa\u2019a ia na te h\u014d\u2019\u0113 papa huira\u2019atira o tei fa\u2019a\u2019ohie i t\u014dna mara\u2019ara\u2019a poritita. Riro atu ra \u2019oia \u2019ei t\u0101vana n\u014d Mo\u2019orea [-Mai\u2019ao] mai te matahiti1972 e tae atu i te matahiti 1983 ra.<\/p> <p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 3\"]<\/p> <p><strong>Te mono o Pouvanaa a Oopa<\/strong><\/p> <p>I muri a\u2019e i te harura\u2019a, te fa\u2019autu\u2019ara\u2019a e te ti\u2019avarura\u2019a fa\u2019ahepo ia Pouvanaa a Oopa, te uira\u2019a n\u014d te mono i te <em>Metua<\/em>, t\u0113 \u2019atutu nei \u00efa i roto i te RDPT. Te mau tumu mata\u2019eina\u2019a o John Teariki, t\u0101na mau faufa\u2019a t\u0101\u2019amuhia i ni\u2019a i te mau peu tumu, t\u0113 \u2019\u014dpere nei \u2019oia i te reira i te pae rahi o tei fa\u2019atupu i te fei\u0101-m\u0101\u2019iti o Pouvanaa. E ti\u2019a \u2019oia i te hoho\u2019a o te n\u016bna\u2019a, i te hoho\u2019a o Pouvanaa. \u2019E\u2019ere i te mohoi i te mea \u0113 ua fa\u2019aoti o John Teariki i t\u0101na purera\u2019a \u2019\u014dro\u2019a hunara\u2019a. O \u2019oia i te hi\u2019ora\u2019a a te huira\u2019atira te ti\u2019a o tei tano \u2019ei \u2019auvaha hau roa a\u2019e, n\u0101 roto i te h\u014d\u2019\u0113\u0101 reo, m\u0101 te h\u014d\u2019\u0113\u0101 ti\u2019aturira\u2019a, m\u0101 te h\u014d\u2019\u0113\u0101 t\u0101pa\u2019o fa\u2019aro\u2019o, i te mau mana\u2019o o te <em>Metua<\/em>.<\/p> <p>I te 5 n\u014d novema matahiti 1963 ra, ua ha\u2019aparar\u012b te t\u0101vana-hau i te RDPT m\u0101 te papa i ni\u2019a i te ture n\u014d te 10 n\u014d tenuare matahiti 1936 ra o tei \u00ab fa\u2019a\u2019ohipahia n\u014d te ha\u2019aparar\u012b i te mau t\u0101\u2019atira\u2019a e aore \u00efa ha\u2019apupura\u2019a o tei \u2019\u014dpua i te ha\u2019afifi i te turara\u2019a o te fenua o te Hau n\u0101 roto i te fa\u2019aterehau n\u014d Far\u0101ni n\u014d te Ara-moana i ni\u2019a i te fa\u2019aotira\u2019a a te t\u0101vana-hau \u00bb\u00a0[footnote] Journal officiel de la R\u00e9publique fran\u00e7aise (JORF), 6 novembre 1963. [\/footnote].\u00a0<\/p> <p>I muri a\u2019e i teie ha\u2019aparar\u012bra\u2019a, ua \u2019imi te mau arata\u2019i o te pupu pae-pouvanaa i te ha\u2019amau i te h\u014d\u2019\u0113 pupu. T\u012btauhia r\u0101 te mau mitora\u2019a ture ia fa\u2019anahohia \u2019eiaha ia topa mai te fa\u2019autu\u2019ara\u2019a n\u014d te ha\u2019amau-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te pa\u2019ah\u014d\u2019\u0113 i ha\u2019aparar\u012bhia na. Ua pi\u2019i te mau arata\u2019i, te reira \u2019e te reira i t\u014dna pae, i te mau \u2019ihiture n\u014d te fatu i te mau papa ture \u2019\u0101p\u012b. Vai mai nei te mau p\u0101pa\u2019i t\u016b\u2019ati-\u2019ore i ni\u2019a i te f\u0101naura\u2019a o te <em>Here Ai\u2019a <\/em>[footnote] \u00ab L\u2019amour de la patrie \u00bb. [\/footnote]\u00a0[<em>ina.sic<\/em>], \u00ab te tama a te RDPT \u00bb ia au i te parau a Jean Juventin, arata\u2019i tu\u2019\u0101\u2019ai o te pupu r\u014dti e t\u0101vana \u2019oire tahito n\u014d Pape\u2019ete\u00a0[footnote] Entretien avec Jean Juventin du 26 janvier 2000. [\/footnote]. \u2019Aita o John Teariki e v\u0113tahi atu mau arata\u2019i i ni\u2019a i te t\u0101pura upo\u2019o fa\u2019atere e ineine mai ra ho\u2019i i te f\u0101nau. T\u0113 moemoe f\u0101tata noa ra te mau p\u016b-\u2019ohipa a te Hau [Far\u0101ni] ia r\u0101tou.<\/p> <p>Ua tae te mau papa ture i te 9 n\u014d fepuare matahiti 1965 ra n\u0101 roto i te tahi tau\u2019a o John Teariki. Ua riro mai \u2019oia \u2019ei upo\u2019o arata\u2019i n\u014d te <em>Here Ai\u2019a<\/em> m\u0101 te ma\u2019irira\u2019a o Pouvanaa. \u00ab I roto i t\u014dna ti\u2019avarura\u2019a, f\u0101ri\u2019i iho nei [o Pouvanaa] i te t\u0101\u2019\u0101to\u2019a o te mau fa\u2019a\u2019itera\u2019a \u2019\u0101\u2019autae, fa\u2019aitoito a\u2019e ra \u2019oia i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a ato\u2019a \u2019ei turu ia na, n\u014d hea noa atu te reira, e \u2019aore i ha\u2019afaufa\u2019a-\u2019ore h\u014d\u2019\u0113 iti noa a\u2019e o te fei\u0101 e \u2019\u0101mui mai ia na. \u2019Ite a\u2019e nei r\u0101 \u2019oia i te ha\u2019ap\u0101p\u016b m\u0101ite i t\u0101na mau tau\u2019ahere, e \u2019itehia iho nei o Teariki e te papa \u2019ei \u2019auvaha-parau turuhia \u00bb\u00a0[footnote] Philippe Mazellier, <em>De l\u2019atome \u00e0 l\u2019autonomie<\/em>, Tahiti, 1984, p. 193. [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong>Te \u2019iriti-ture-ra\u2019a : \u2019ei ter\u014dno \u2019aro CEP<\/strong><\/p> <p>I te 14 n\u014d tiurai matahiti 1961 ra, mana mai nei o John Teariki \u2019ei \u2019iriti-ture n\u014d Porinetia far\u0101ni i muri a\u2019e i te pohera\u2019a o te tamaiti a Pouvanaa a Oopa, o \u2019oia ho\u2019i te ti\u2019a-mono. Ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia m\u0101 te \u2019ana\u2019anatae-\u2019ore, e ia au [i te parau] a t\u0101na vahine\u00a0: \u00ab\u00a0I <em>fiu <\/em>[footnote] \u00ab\u00a0Fatigu\u00e9, ennuy\u00e9\u00a0\u00bb, voir sur la question : Ren\u00e9 Virieu, <em>Le <\/em>fiu<em>, un \u00e9prouv\u00e9 psychique polyn\u00e9sien<\/em>, th\u00e8se de doctorat en psychologie, Nice, 1981. [\/footnote] na \u2019oia i te haere i Paris n\u014d t\u0101na h\u0101tuara\u2019a \u2019iriti-ture, h\u014d\u2019\u0113 ana\u2019e a ana r\u016bra\u2019a, o t\u0113 ho\u2019ira\u2019a \u00efa\u2026 Ia tae ana\u2019e i Paris, aita \u2019oia e hina\u2019aro na e ha\u2019am\u0101oro roa\u2026 \u00bb\u00a0[footnote] Entretien avec Simone Teariki du 12 avril 2000. [\/footnote]. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b mai nei r\u0101 teie ti\u2019ara\u2019a \u2019iriti-ture ia na i te tahi \u2019ahopa o tei rahi e a rahi roa atu ho\u2019i te faufa\u2019a i rotop\u016b i t\u0101na pupu e i roto i te orara\u2019a poritita fenua.<\/p> <p>I te 2 n\u014d titema matahiti 1962 ra, i mana \u2019iriti-ture roa mai na \u2019oia [John Teariki], e ua t\u0101piri \u2019oia i te pae pupu \u00ab\u00a0<em>Centre d\u00e9mocratique<\/em> \u00bb i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Hau [Far\u0101ni]. Ua riro \u2019oia \u2019ei mero n\u014d te Tomite P\u0101rurura\u2019a a te Hau \u2019e n\u014d te mau p\u016bai nu\u2019ufa\u2019aehau. Tei te taime o te mau \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a t\u0101matahiti t\u0101ta\u2019itahi n\u014d te m\u0101\u2019iti i te t\u0101pura faufa\u2019a nu\u2019ufa\u2019aehau, o John Teariki e ti\u2019a mai ai i te ter\u014dno n\u014d te Palais Bourbon, m\u0101 te tai\u2019o i te mau \u2019orerora\u2019a parau pa\u2019ari \u2019e papa-maita\u2019i-hia o tei fa\u2019aineinehia e t\u014dna tao\u2019ete ra o Henri Bouvier [footnote]\u00a0Entretiens avec Henri Bouvier du 15 novembre 1999 et Simone Teariki du 12 avril 2000 [\/footnote].<\/p> <p>I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1963 ra, e ti\u2019a ato\u2019a o John Teariki n\u014d te pupu-tere porinetia o tei reva i Paris n\u014d te ani i te tahi tauturu fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a i Far\u0101ni n\u014d te topara\u2019a \u00efa te ho\u2019o o te moni p\u016bh\u0101, p\u0101rau, repo ma\u2019atea (<em>phosphate<\/em>), o te mau \u2019imira\u2019a faufa\u2019a ho\u2019i \u00efa a te Fenua [footnote] Voir la notice \u00ab R\u00e9actions des \u00e9lus polyn\u00e9siens \u00e0 la cr\u00e9ation du CEP \u00bb. [\/footnote]. [M\u0101] te f\u0101ri\u2019i ia r\u0101tou, ua fa\u2019aara o de Gaulle i te mau ti\u2019a-mana porinetia i te ha\u2019amaura\u2019a n\u014d te P\u016b o te mau t\u0101matamatara\u2019a o tei fa\u2019at\u012bt\u012b\u2019aifaro atu i te mau fifi t\u0101pura moni o te Fenua [footnote] Jean-Marc Regnault, <em>La bombe fran\u00e7aise dans le Pacifique. L\u2019implantation : 1957-1964<\/em>, Papeete, Scoop, 1993, p. 58. [\/footnote]. Tei t\u014dna ho\u2019ira\u2019a mai [i te Fenua] t\u014d Henri Bouvier t\u016bramara\u2019a ia na i te mau ataata o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b o t\u0101na ho\u2019i i \u2019ore \u0101 i hiro\u2019aro\u2019a atu ra [footnote] Entretien avec Henri Bouvier du 15 novembre 1999. [\/footnote].<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 4\"]<\/p> <p>I roto i t\u0101na uira\u2019a \u2019\u014dmuara\u2019a n\u014d te 16 n\u014d m\u0113 matahiti 1963 ra i te \u2019\u0100po\u2019ra\u2019a Rahi Fenua, ua puhura o John Teariki i te mau fifi honohia i ni\u2019a i te mau t\u014dr\u012br\u012b \u2019\u0101t\u014dm\u012b m\u0101 te fa\u2019ahiti i te \u2019ati [i tupu na] i te taime n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 t\u0101matamatara\u2019a n\u0101 te reva a te mau Hau-\u2019\u0100mui [Marite] i Bikini \u2019e i te mau motu Marshall, i te \u2019\u0101va\u2019e m\u0101ti matahiti 1954 ra. Ua t\u012btau te t\u0101vana-hau ia na, e ua fa\u2019aara i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a [Rahi Fenua] e t\u0113 t\u014dt\u0113 ra te \u2019\u014dpuara\u2019a a John Teariki i ni\u2019a i te tuha\u2019a [a Far\u0101ni], n\u014d te P\u0101rurura\u2019a a te Hau n\u014d te mana ana\u2019e o te Fa\u2019atererahau, n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019\u0100mui o te haumetua\u2026 T\u0113 t\u0101hemo ra te reira i te mau mana o te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua \u00bb [footnote]\u00a0Aim\u00e9-Louis Grimald, <em>Gouverneur dans le Pacifique<\/em>, Berger-Levrault, Paris, 1990, cit\u00e9 dans Jean-Marc Regnault, <em>La bombe fran\u00e7aise dans le Pacifique, op. cit., <\/em>p. 75.\u00a0 [\/footnote]. \u2019Iriti a\u2019e nei [o John Teariki] i t\u0101na uira\u2019a \u2019\u014dmuara\u2019a e \u2019\u0101fa\u2019i atu ra i t\u0101na p\u0101to\u2019ira\u2019a i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Hau Far\u0101ni.<\/p> <p>I te 7 n\u014d novema matahiti 1963 ra, ua parau a\u2019e ra o John Teariki i te Palais Bourbon\u00a0: \u00ab\u00a0Tei ni\u2019a o Porinetia i te \u2019e\u2019a a riro atu ai \u2019ona \u2019ei tahua \u2019\u0101\u2019ano n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a, te h\u014d\u2019\u0113 tahua rahi nu\u2019ufa\u2019aehau \u2019ei reira te huira\u2019atira tivira e fa\u2019aruru atu ai m\u0101 te muhu-\u2019ore i te terero o t\u0101 t\u014d t\u0101tou fei\u0101 m\u0101ramarama e t\u014d t\u0101tou mau fa\u2019aehau i fa\u2019aineine n\u014d na. (\u2026) Te ta\u2019ata Porinetia e noho nei, e tae roa mai i teie nei m\u0101 te fa\u2019aea p\u0101p\u016b maita\u2019i i ni\u2019a i t\u014dna fenua \u2019e n\u0101 t\u014dna mau tairoto, e \u2019ite atu \u00efa \u2019oia ia na ia ta\u2019ihitumuhia n\u014d te fa\u2019ahina\u2019aro i te moni p\u0101p\u016b, e \u2019ume atu \u00efa te reira ia na i ni\u2019a i te tahua-\u2019ohipa nu\u2019ufa\u2019ehau e aore \u00efa n\u0101 te mau pae u\u0101hu pah\u012b e taura\u2019a manureva\u00a0: e r\u016bhia atu te ha\u2019avevera\u2019a i te huira\u2019atira. E ti\u2019a mai te mau \u2019apa\u2019apa-\u2019oire \u2019ei reira te mau Porinetia e fa\u2019ahope atu ai i te ha\u2019ama\u2019au ia r\u0101tou hou a\u2019e a mo\u2019e roa atu ai\u00a0\u00bb [footnote] JORF, D\u00e9bats parlementaires, 3e s\u00e9ance du 7 novembre 1963. [\/footnote].<\/p> <p>I te matahiti 1965 ra, i tu\u2019urima na \u2019oia [John Teariki], e \u014d Jean Rostand, niu-\u2019\u0101mui e peretiteni hanahana o te Pupu p\u0101to\u2019i i te ha\u2019amauha\u2019ara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, e \u014d Albert Schweitzer, [i tu\u2019urima na] i te h\u014d\u2019\u0113 P\u0101to\u2019ira\u2019a hanahana i te terero o t\u0101 te Fa\u2019aterera\u2019a far\u0101ni i fa\u2019aoti n\u014d te fa\u2019ahepo i te huira\u2019atira o Porinetia far\u0101ni \u2019e te tahi atu mau fenua n\u014d Patitifa n\u0101 roto i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni i Moruroa [footnote] \u00ab\u00a033 ans d\u2019actions et de r\u00e9flexions\u2026 du MCCA au MDLP\u00a0\u00bb, <em>Alerte atomique<\/em>, mars 1997, p.21. [\/footnote].<\/p> <p>I p\u0101pa\u2019ipa\u2019i rata na \u2019oia e \u014d Albert Schweitzer n\u014d te ani ia na i te mau mana\u2019o tauturu n\u014d te papa i t\u0101na t\u0101tarara\u2019a p\u0101to\u2019i i te mau t\u0101matamatara\u2019a. Ua h\u0101pono mai o [Albert Schweitzer] ia na ra e rave rahi mau parau putu, e ua fa\u2019at\u016b\u2019ati ia na e te fei\u0101-t\u0101\u2019ahi n\u014d te haumetua e n\u014d te mau Hau \u2019\u0100mui [Marite]\u00a0\u00bb [footnote] Cl\u00e9mence Mallochon, (Con)tester la bombe fran\u00e7aise : l\u2019implantation du CEP au regard des luttes antinucl\u00e9aires (1962-1966), conf\u00e9rence de la MSHP, UPF, 26 mars 2021, <a href=\"https:\/\/videos.upf.pf\/video\/0296-contester-la-bombe-francaise-limplantation-du-cep-au-regard-des-luttes-antinucleaires-1962-1966\/\">https:\/\/videos.upf.pf\/video\/0296-contester-la-bombe-francaise-limplantation-du-cep-au-regard-des-luttes-antinucleaires-1962-1966\/<\/a> [\/footnote]. Ua fa\u2019a\u2019ite ato\u2019a o John Teariki ia na \u0113 ua anihia \u2019oia e Jacques Foccart o tei \u2019ite ra ia na \u2019ei hitipae, ia fa\u2019atanotano i t\u0101na mau paraura\u2019a \u2019e ia f\u0101ri\u2019i i te ha\u2019amaura\u2019a o te CEP. Ua pari \u2019oia i te \u2019iriti-ture \u2019ei fa\u2019atupu fa\u2019ata\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a e t\u0113 arata\u2019ira\u2019a i te h\u014d\u2019\u0113 porora\u2019a \u2019eiaha n\u014d te p\u0101to\u2019i i te CEP, ia Far\u0101ni r\u0101 [footnote] <em>Idem<\/em> [\/footnote].<\/p> <p>Aua\u2019a maoti o Henri Bouvier, i nahonaho ai t\u0101 John Teariki aunatira\u2019a natihau o tei h\u014dro\u2019a mai ia na ra te mau t\u0101tarara\u2019a e au n\u014d t\u0101na \u2019arora\u2019a p\u0101to\u2019i-\u2019\u0101t\u014dm\u012b, te turu a te fei\u0101-t\u0101\u2019ahi m\u014dti\u2019ahau \u2019e te h\u014d\u2019\u0113 auti\u2019am\u0101 \u2019ihiv\u0101na\u2019a.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong>I te tahi a\u2019e nei 7 n\u014d tetepa 1966<\/strong><\/p> <p>I te 6 n\u014d tetepa matahiti 1966 ra, tae mai nei te tenerara de Gaulle i Tahiti, e fa\u2019anaho iho ra i muri a\u2019e n\u014d te haere m\u0101ta\u2019ita\u2019i i te ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a o te torura\u2019a o te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Moruroa. A po\u2019ipo\u2019i a\u2019e ra, ia au i te fa\u2019aaura\u2019a, ua f\u0101rerei \u2019oia i te mau huimana teitei roa a\u2019e o te Fenua. Ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia, i te \u0101rea hora 9, ia John Teariki i roto i te mau piha a te mau p\u016b-\u2019ohipa a te Hau [Far\u0101ni]. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b ra <em>Les<\/em> <em>Nouvelles de Tahiti<\/em> e ua fa\u2019ahiti te \u2019iriti-ture e toru tumuparau faufa\u2019a i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a\u00a0: te papa ture o te Fenua, te fa\u2019aho\u2019ira\u2019a mai ia Pouvanaa a Oopa,\u2019e te CEP. \u00ab\u00a0I ha\u2019amana\u2019o na vau i te tenerara de Gaulle e i fa\u2019aherehere na te ari\u2019i Pomare [<em>ina.sic<\/em>], i te tenetere i ma\u2019iri a\u2019e nei, i te mau mana ture tumu o t\u014dna n\u016bna\u2019a, e e ti\u2019a ia Tahiti te mana fa\u2019aoti-ti\u2019am\u0101 e ia au i te mau parau a te \u2019irava 73 a te <em>Charte des Nations Unies<\/em>, e fa\u2019ahepohia Far\u0101ni ia fa\u2019atura i te mau mana\u2019o poritita o te n\u016bna\u2019a Tahiti\u00a0\u00bb [footnote] <em>Les Nouvelles de Tahiti<\/em> du 8 septembre 1966. [\/footnote].<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 5\"]<\/p> <p>N\u014d <u>Francis Sanford<\/u>, teie f\u0101rereira\u2019a \u00ab\u00a0e riro i te vai t\u0101mau atu mai te h\u014d\u2019\u0113 o te mau taime rahi n\u014d te \u2019arora\u2019a a te mau Porinetia n\u014d te t\u012btau i te mau ti\u2019am\u0101ra\u2019a e ti\u2019a ia r\u0101tou\u00a0\u00bb [footnote] <em>Le Bataillon de la Paix, <\/em>Ouvrage collectif, Buchet\/Castel, Paris, 1974, p. 24. [\/footnote].<\/p> <p>E piti n\u0101 fa\u2019ati\u2019ara\u2019a tauvere e vai ra n\u014d teie nei f\u0101rereira\u2019a. N\u014d Henri Bouvier, o tei p\u0101pa\u2019i i teie \u2019orerora\u2019a parau rahi [footnote] Entretien avec Henri Bouvier du 15 novembre 1999. [\/footnote], ua tomo o John Teariki i roto i te piha \u2019ei reira o de Gaulle e f\u0101ri\u2019i ai i te mau ti\u2019a-mana, e i muri a\u2019e i te arohara\u2019a n\u014d te reira taime, \u2019iriti a\u2019e ra \u2019oia i te h\u014d\u2019\u0113 p\u0101pa\u2019i mai roto mai i t\u014dna p\u016bt\u0113 e ha\u2019amatara iho ra i te tai\u2019o. [N\u014d Henri Bouvier], ua \u2019\u014du\u2019a a\u2019e nei te Tenerara mai ni\u2019a mai i t\u014dna p\u0101rahira\u2019a, e t\u0101mata iho ra i te t\u0101pe\u2019a i te tai\u2019ora\u2019a a te \u2019iriti-ture, m\u0101 te manuia-\u2019ore. Fa\u2019ahepohia ia fa\u2019aea i t\u0101na vauvaura\u2019a, e riro \u0113 e ua h\u014dro\u2019a te \u2019iriti-ture i t\u0101na \u2019orerora\u2019a i te peretiteni hou a\u2019e a haere atu ai i r\u0101pae i te piha.<\/p> <p>N\u014d Bengt \u2019e Marie-Th\u00e9r\u00e8se Danielsson :\u00a0\u00ab\u00a0I muri noa iho i te hopera\u2019a o te mau arohara\u2019a \u2019e te mau rimarimara\u2019a, \u2019iriti a\u2019e nei o Teariki i t\u0101na p\u0101pa\u2019i e ha\u2019amata iho ra i te tai\u2019o m\u0101 te reo p\u0101utuutu i taua fa\u2019ahapara\u2019a ti\u2019a\u00a0\u00bb. \u2019Aore e ta\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a i te fa\u2019ati\u2019ara\u2019a a Henri Bouvier tae roa mai i \u2019\u014d nei. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b nei r\u0101 r\u0101tou i muri a\u2019e \u00ab\u00a0ia tae i te pae hope\u2019a, ua h\u014dro\u2019a o John Teariki i te p\u0101pa\u2019i o t\u0101na \u2019orero i te Tenerara. Ua tu\u2019u \u2019oia i te reira i roto i t\u014dna p\u016bt\u0113 m\u0101 te t\u0101u\u2019aparau-\u2019ore, ua vaiiho maita\u2019i mai ra i te \u2019iriti-ture, e t\u0101papa \u2019oi\u2019oi atu ra i te piha i piha\u2019i iho mai\u00a0\u00bb [footnote] Bengt et Marie-Th\u00e9r\u00e8se Danielsson, Moruroa, notre bombe coloniale, L\u2019Harmattan, Paris, 1993, p. 204-211 [\/footnote].<\/p> <p>Ua p\u0101pa\u2019i o Jacques Foccart\u00a0: \u00ab\u00a0Te tahi f\u0101rereira\u2019a e \u014d Tera (Teariki), ua tupu \u00efa mai tei mana\u2019ohia na, \u2019oia ho\u2019i ua tai\u2019o o Tera i te Tenerara ra i te tahi <em>m\u00e9morandum<\/em> (ha\u2019amana\u2019ora\u2019a) o tei fa\u2019aineinehia n\u0101 tei \u2019ore au i \u2019ite roa, \u2019e\u2019ere mau r\u0101 e n\u0101 na, <em>m\u00e9morandum<\/em> o tei p\u0101to\u2019i i te ha\u2019apa\u2019inara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, \u2019e o tei fa\u2019ahiti i te mau anira\u2019a a te mau ta\u2019ata Tahiti\u00a0\u00bb [footnote] Jacques Foccart, <em>Le G\u00e9n\u00e9ral en mai. Journal de l\u2019\u00c9lys\u00e9e 1968-1969, <\/em>tome II, Fayard - Jeune Afrique, 1998, p. 467. [\/footnote].<\/p> <p>Ua ha\u2019amata maori o John Teariki i t\u0101na \u2019orerora\u2019a\u00a0: \u00ab\u00a0A \u2019ahuru matahiti i teie nei, e t\u0101pa\u2019o hanahana n\u014d Tahiti i te f\u0101ri\u2019i i t\u014d tere m\u0101t\u0101mua. I vai na \u2019oe, i reira ra, \u2019ei ta\u2019ata tivira r\u014dtahi, i vai na r\u0101 \u2019oe, n\u014d te rahira\u2019a o te ta\u2019ata Far\u0101ni, o te h\u014d\u2019\u0113 te mau ta\u2019ata rahi roa a\u2019e i rotop\u016b ia r\u0101tou. N\u014d m\u0101tou nei, te mau ta\u2019ata Porinetia, o tei riro na, i muta\u2019a iho ra, \u2019ei v\u0113tahi o te fei\u0101 m\u0101t\u0101mua i p\u0101hono i t\u0101 \u2019oe t\u012btaura\u2019a n\u014d t\u0101pe\u2019a ia Far\u0101ni i te pae o te mau tau\u2019a (<em>alli\u00e9s<\/em>), i vai na \u2019oe \u2019eiaha ana\u2019e \u2019ei ra\u2019atira fa\u2019ahiahia n\u014d Far\u0101ni, \u2019oia ato\u2019a r\u0101, - e \u2019oia mau\u0101 - te ta\u2019ata, i Brazzaville, o tei parau na, n\u014d te taime m\u0101t\u0101mua roa, i te \u2019aif\u0101itora\u2019a e te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, \u2019oia ho\u2019i te inera\u2019a poritita e te fa\u2019aoti-ti\u2019am\u0101 i te mau n\u016bna\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019auhia e Far\u0101ni\u00a0\u00bb [footnote] Bengt et Marie-Th\u00e9r\u00e8se Danielsson, Moruroa, notre bombe coloniale, L\u2019Harmattan, Paris, 1993, p. 204-211 [\/footnote].<\/p> <p>Ua fa\u2019ahiti \u2019oia i te vaira\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a \u2019e t\u014dtiare ha\u2019ape\u2019ape\u2019a o Porinetia, te vaira\u2019a i Djibouti \u2019ei reira te Tenerara i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a i te mana o te huira\u2019atira n\u014d te fa\u2019aoti-ti\u2019am\u0101 \u2019e n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, e i muri a\u2019e, a fa\u2019ahiti ai i te parau o te <em>Metua<\/em>\u00a0: \u00ab\u00a0E parau m\u0101uiui ta\u2019a\u2019\u0113 roa n\u014d t\u0101 m\u0101tou anira\u2019a-ha\u2019av\u0101, te terero o t\u014d m\u0101tou \u2019iriti-ture tahito, o Pouvanaa a Oopa, o tei f\u0101ito t\u0101mau noa ra i te tahi teimahara\u2019a \u2019ino\u2019ino i roto i te \u2019\u0101\u2019au o te mau ta\u2019ata Tahiti. Mai t\u014dna fa\u2019autu\u2019ara\u2019ahia, ua p\u016b\u2019oi\u2019oi te mau tupura\u2019a \u2019ohipa i \u2019\u014d nei - e i tahi v\u0101hi \u2019\u0113 atu - ua fa\u2019a\u2019ite mai te reira i te huru poritita o te \u201c\u2019ohipa\u201d o tei arata\u2019i i te fare t\u0101pe\u2019ara\u2019a e i te ti\u2019avarura\u2019a\u00a0\u00bb. Ua ha\u2019amana\u2019o \u2019oia \u0113 e te rave hope ra te Hau [Far\u0101ni] n\u014d te fa\u2019a\u2019\u0101tea ia Pouvanaa ia Porinetia n\u014d te mea t\u0113 mata\u2019u nei \u2019ona i te mana o teie \u00ab r\u016b\u2019au fa\u2019aturahia e te t\u0101\u2019\u0101to\u2019a o te mau Porinetia (\u2026) Te hara a Pouvanaa e riro \u0101nei i te \u2019orera\u2019a i ha\u2019amani\u2019i i te toto\u00a0?\u00a0\u00bb. T\u0101 te mau \u2019\u014drurera\u2019ahau i Djibouti i fa\u2019atupu na, e 4 o tei pohe e e 70 o tei p\u0113p\u0113.<\/p> <p>T\u0101pae roa atu ra \u2019oia [John Teariki] i ni\u2019a i te parau o te CEP\u00a0: \u00ab\u00a0Te ha\u2019amaura\u2019ahia o teie fa\u2019anahora\u2019a io m\u0101tou m\u0101 te \u2019ore, m\u0101 te peu \u2019ore, te mau Porinetia i f\u0101f\u0101hia n\u0101 mua roa a\u2019e n\u014d teie parau, e a tae ho\u2019i \u0113 e \u014d mai t\u014d r\u0101tou ea e t\u014d te hua\u2019ai a r\u0101tou, ua riro te reira \u2019ei m\u0101ferara\u2019a fifi i te parau fa\u2019aau e t\u0101\u2019amu nei ia m\u0101tou ia Far\u0101ni e i te mau mana i fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d m\u0101tou e te <em>Charte des Nations Unies<\/em>. T\u0113 ha\u2019ap\u016bai nei t\u0101 \u2019outou porora\u2019a n\u014d te huna i te reira m\u0101 te fa\u2019aara e \u2019aore roa e fifi noa a\u2019e n\u014d m\u0101tou t\u0101 \u2019outou mau ha\u2019ap\u0101\u2019inara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b e m\u0101hu-\u2019\u0101t\u014dm\u012b. \u2019Aore a \u2019u i \u2019\u014d nei, e taime o te p\u0101to\u2019i i te t\u0101ato\u2019a i te p\u0101to\u2019i-paraumau o t\u0101 [te reira porora\u2019a] e fa\u2019atahe mai nei\u00a0\u00bb.<\/p> <p>\u2019\u014cpani a\u2019e nei \u2019oia [John Teariki] : \u00ab\u00a0E ti\u2019a \u0101nei ia \u2019oe, e Ta\u2019uhatu (<em>Monsieur<\/em>) e te Peretetini \u0113, ia fa\u2019a\u2019ohipa i Porinetia far\u0101ni i te mau parau tumu maita\u2019i o t\u0101 \u2019oe i fa\u2019aau na, i Phnom Penh, i t\u014d t\u0101tou mau hoa marite e ia fa\u2019aho\u2019i i t\u0101 \u2019outou mau nu\u2019ufa\u2019ehau, t\u0101 \u2019outou mau paura e t\u0101 \u2019outou mau manureva. E inaha, a muri nei, \u2019eita \u00efa t\u014d m\u0101tou mau m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata toto e t\u014d m\u0101tou mau m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata, [eita \u00efa] te reira e pari mai ia m\u0101tou \u2019ei tumu n\u014d t\u014d r\u0101tou mau \u2019ati. E inaha, e riro te t\u0101\u2019\u0101to\u2019a o Porinetia i te te\u2019ote\u2019o i te ti\u2019ara\u2019a far\u0101ni mai tei te mau mahana o te Far\u0101ni Ti\u2019am\u0101\u00a0\u00bb.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 6\"]<\/p> <p>Ua tae teie fa\u2019ahapara\u2019a i te tari\u2019a o te fei\u0101-t\u0101\u2019ahi peret\u0101ne-marite o tei ha\u2019ap\u014dpou i te itoito o te \u2019iriti-ture porinetia, e i te matahiti 1967 ra, ua fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d na e te tuap\u0101pa\u2019i a J. W. Davidson i roto i <em>The Journal of Pacific History <\/em>:<em> The submission <\/em>[Te aurarora\u2019a]<em> of John Teariki <\/em>[footnote] J.W Davidson, \u00ab\u00a0<em>The submission of John Teariki\u00a0\u00bb, <\/em>The Journal of Pacific History, 1967. [\/footnote]. E n\u014d teie nei roa nei, ua \u2019atutu teie \u2019orerora\u2019a n\u0101 roto i te h\u0101\u2019uti te\u0101ta \u00ab\u00a0Les <em>champignons de Paris<\/em>\u00a0\u00bb\u00a0a Emilie Genaedig \u2019e te hoho\u2019a p\u0101pa\u2019i \u00ab\u00a0<em>Au nom de la bombe<\/em>\u00a0\u00bb a Albert Drandov r\u0101ua \u014d Franckie Alarcon. Ua vai te reira \u2019ei taime p\u016bai n\u014d te \u2019arora\u2019a p\u0101to\u2019i i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni i roto ia Patitifa.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong>Te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, \u2019ei ha\u2019amata\u2019u p\u0101to\u2019i CEP ?<\/strong><\/p> <p>A rave rahi a\u2019e nei taime t\u014d John Teariki fa\u2019at\u016bra\u2019a i te \u2019avau o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i roto i t\u0101na \u2019arora\u2019a n\u014d te p\u0101to\u2019i i te CEP e n\u014d te tahi inera\u2019a papa ture. N\u0101 mua roa i te matahiti 1973 ra, i muri a\u2019e i tei tupu na n\u014d te <em>Bataillon de la Paix<\/em>, a fa\u2019aitoito ai \u2019oia i te huito\u2019of\u0101 ra o Pouvanaa e te \u2019iriti-ture ra o Francis Sanford ia tu\u2019urima-\u2019\u0101mui e rave rahi rata \u2019ei reira r\u0101tou i te ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a \u0113 e ani atu r\u0101tou i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a mai te peu e t\u0101mau o Far\u0101ni i t\u0101na mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, m\u0101 te t\u012btau i te tauturu a te mau Hau-\u2019\u0100mui [footnote] Yves Haupert, <em>Francis Sanford \u00e0 c\u0153ur ouvert<\/em>, Au vent des \u00eeles, 1998, p.141 [\/footnote] [\u2019Europa]. I muri iho i te matahiti 1975 ra, i te ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a o Olivier Stirn,\u00a0 te p\u0101pa\u2019i parau o te Hau [Far\u0101ni] i te mau Tuha\u2019a e te mau fenua n\u014d te ara-moana\u00a0: \u00ab\u00a0E riro te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b roto \u2019ei h\u014dro\u2019ara\u2019a i te h\u014d\u2019\u0113 parau-moni \u2019uo\u2019uo i te Fenua [Porinetia], e p\u0101to\u2019i vau i te reira\u00a0\u00bb [footnote] Philippe Mazellier, <em>De l\u2019atome \u00e0 l\u2019autonomie<\/em>, Tahiti, 1984, p. 498 [\/footnote], e inaha, i fa\u2019aau na \u2019oia \u00ab\u00a0i te ho\u2019\u0113 papa ture hope i te auti\u2019am\u0101 e i ni\u2019a \u2019\u0113 i te reira ra o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a \u00efa \u00bb [footnote] <em>Idem<\/em> [\/footnote]. \u2019Avau iho ra o John Teariki, m\u0101 te m\u0101\u2019\u0113\u2019\u0113 roa\u00a0: \u00ab\u00a0tae roa mai i teie nei, \u2019aore au i hina\u2019aro i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a, mai te peu r\u0101 e fa\u2019ahepo mai te fa\u2019aterera\u2019ahau i te fa\u2019ata\u2019afenuara\u2019a, te parau atu nei \u00efa vau ia \u2019outou i teie p\u014d, \u2019aore atu \u00efa e r\u0101ve\u2019a maoti r\u0101 o te t\u012btaura\u2019a i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a\u00a0\u00bb [footnote] <em>Idem<\/em> [\/footnote].<\/p> <p>I te matahiti 1978 ra, a peretiteni ai \u2019oia n\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua, ua ha\u2019ap\u0101p\u016b o John Teariki e \u00ab\u00a0tei ni\u2019a te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i te r\u00ebni o te Tu\u2019\u0101\u2019ai. Inaha noa atu, e mea faufa\u2019a ia ferurihia te reira, ia t\u0101u\u2019aparauhia, ia ha\u2019ap\u0101utuutuhia, \u2019oia ho\u2019i, ia fa\u2019aineine hope-roa-hia e h\u014dhonu-roa-hia te reira. \u2019E\u2019ere i te mea faufa\u2019a ia t\u0101pae i roto i te \u2019arepurepura\u2019a e te ano. E fa\u2019ahepohia t\u0101tou p\u0101\u2019\u0101to\u2019a ia hiro\u2019aro\u2019a hope roa i te reira\u00a0\u00bb [footnote] PV de l\u2019Assembl\u00e9e territoriale, s\u00e9ance du 30 novembre 1978. [\/footnote].<\/p> <p>Simone Teariki, te vahine a te \u2019iriti-ture, t\u0113 fa\u2019ati\u2019a ra \u2019oia i te tahi t\u0101u\u2019aparaura\u2019a a r\u0101ua t\u0101na t\u0101ne fa\u2019aipoipo n\u014d te parau o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a\u00a0: \u00ab\u00a0E feruri h\u014dhonu o Tony (te i\u2019oa pi\u2019i o John Teariki) hou a\u2019e a rave ai i te tahi fa\u2019aotira\u2019a. Ua ui atu au ia n\u0101\u00a0: \u00ab\u00a0Te ti\u2019aturi ra \u0101nei \u2019oe i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a\u00a0?\u00a0\u00bb P\u0101hono mai nei \u2019oia ia\u2019u nei : \u00ab\u00a0E mea maita\u2019i te reira n\u014d te ta\u2019ata Tahiti, te ta\u2019ata Tahiti e fenua t\u014dna, e o tei ti\u2019a ia ora n\u0101 roto maori ia na, teie nei r\u0101 ho\u2019i, mai te taera\u2019a mai o te CEP, ua t\u0101ere roa atu ra \u00efa, e aha te parau o te fei\u0101 \u2019\u0101p\u012b i haere mai te mau motu mai i Tahiti nei, i roto i te h\u014d\u2019\u0113 t\u014dtaiete \u2019ei reira te moni e riro ai e mea \u2019ohie roa a\u2019e\u00a0?\u00a0\u00bb Te fifi o te mau t\u016b\u2019ino t\u014dtiare n\u014d roto mai i te ha\u2019amaura\u2019ahia te CEP, o te h\u014d\u2019\u0113 \u2019ohipa \u00efa o t\u0101 Tony i mau na i roto i t\u014dna \u2019\u0101\u2019au\u00a0\u00bb[footnote] Entretien avec Simone Teariki le 12 avril 2000. [\/footnote].<\/p> <p>N\u014d John Teariki, te fa\u2019atupura\u2019a o te mau hina\u2019aro \u2019\u0101p\u012b, t\u0113 fa\u2019a\u0101tea mar\u016b noa ra te reira i te parau n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a. Te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i na\u2019uanei, i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a, e riro \u00efa i t\u0113 tano na i te matahiti 1975 ra. Ua ha\u2019ap\u0101p\u016b \u2019oia i t\u014dna mana\u2019o i roto i te tahi uiuira\u2019a mana\u2019o a \u00c9ric Monod, o t\u014dna ato\u2019a ho\u2019i \u00efa \u2019\u0101pe\u2019e \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a, n\u014d [te ve\u2019a] <em>Les Nouvelles de Tahiti<\/em>\u00a0: \u00ab\u00a0Mai te peu e ti\u2019a ia\u2019u ia parau i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i na\u2019uanei, ia tupu \u00efa te reira i teie-nei-ra\u2019a ra, n\u014d te mea e mara\u2019a \u0101 ia m\u0101tou i te amo i te mau hope\u2019ara\u2019a i tupu na. I roto i te mau matahiti [e f\u0101 mai ra], e t\u0101ere roa atu \u00efa. Ia \u2019ite mai \u2019oe, \u2019aore ana\u2019e e ti\u2019am\u0101ra\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, e parau n\u0101 te \u0101ore \u00efa te ti\u2019am\u0101ra\u2019a poritita. A 20 matahiti i teie nei, m\u0101 te fa\u2019a\u014dra\u2019ahia mai te CEP-CEA e te fa\u2019atupura\u2019a o te h\u014d\u2019\u0113 piha-\u2019ohipa o tei tihepu rahi te mau ta\u2019ata Porinetia e o tei \u2019aufau maita\u2019i ia r\u0101tou, ua fa\u2019atupuhia i Porinetia nei i te tahi f\u0101ito rahi o te mau hia\u2019ai o tei fa\u2019ariro ia t\u0101tou i teie nei \u2019ei mau-\u2019\u0101uri. Ti\u2019am\u0101ra\u2019a, te aurara\u2019a ra\u00a0: e taui i te huru n\u014d te orara\u2019a\u00a0; e e hia i roto ia t\u0101tou o tei ineine n\u014d te reira\u00a0?\u00a0\u00bb [footnote] Jean-Marc Regnault, <em>Histoire politique et institutionnelle des \u00c9tablissements fran\u00e7ais de l\u2019Oc\u00e9anien et de la Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise : 1945-1992<\/em>, th\u00e8se de doctorat, Universit\u00e9 fran\u00e7aise du Pacifique, Tahiti, 1994, p. 486. [\/footnote].<\/p> <p>Ua m\u0101\u2019itihia auho\u2019\u0113hia te papa ture o te papa ture o te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b i te 7 n\u014d tiunu matahiti 1977 ra, e te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Rahi Fenua, e ua ha\u2019amanahia \u00ab\u00a0 te \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a a te mau fa\u2019aterehau i te 15 n\u014d te reira iho \u2019\u0101va\u2019e ra. Ua tai\u2019ohia te mau mana o te Fenua, e te toe\u2019a ra, e ho\u2019i \u00efa i te Hau far\u0101ni. \u2019Aita i m\u0101hia, ua hina\u2019aro o John Teariki i te tahi fa\u2019ainera\u2019a o teie papa ture e ua \u2019\u0101mui atu \u2019oia i te matahiti 1981 ra i te h\u014d\u2019\u0113 tomite fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d te fa\u2019a\u2019\u0101p\u012bra\u2019a i te papa ture o te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b ia au i te fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te \u2019aina-ha\u2019ap\u016bra\u2019a. Teie nei r\u0101 ho\u2019i, e mea \u2019ana\u2019anatae-\u2019ore a\u2019e teie i tei fa\u2019aauhia e <u>Gaston Flosse<\/u>. Ua fa\u2019auta te mau m\u0101\u2019itira\u2019a i te <em>Tahoera\u2019a Huira\u2019atira [footnote] \u00ab L\u2019union des citoyens \u00bb, parti \u00ab orange \u00bb fond\u00e9 par Gaston Flosse. [\/footnote]<\/em> i ni\u2019a i te fa\u2019aterera\u2019a i te matahiti 1982 ra, e ua noa\u2019a mai i t\u014dna arata\u2019i n\u0101 roto ia <u>Fran\u00e7ois Mitterrand<\/u> te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b roto i te matahiti 1984 ra. E inaha ho\u2019i, o te mau mana o te Hau [Far\u0101ni] o tei tai\u2019ohia, mana ti\u2019a-fa\u2019atere, te toe\u2019a o tei ho\u2019i mai \u00efa ia Porinetia far\u0101ni.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 7\"]<\/p> <p>E rahi a\u2019e te taime o John Teariki i roto i t\u0101na fa\u2019a\u2019apu i Taravao, \u2019e\u2019ere i te p\u016btari\u2019a n\u014d na te poritita. Ua pohe \u2019oia i roto i te mau tupura\u2019a \u2019ati i te matahiti 1983 ra, ua pereh\u016bhia t\u014dna \u2019ouma i te tara o t\u0101na pere\u2019o\u2019o t\u016btari i ta\u2019ahuri mai i ni\u2019a iho ia na. Ua \u2019\u0101mui mai i t\u014dna \u2019\u014dro\u2019a hunara\u2019a e 2000 rahira\u2019a ta\u2019ata, t\u0101pa\u2019o n\u014d te p\u0101ira o t\u0101na i vaiiho mai i roto i te tu\u2019\u0101\u2019ai o Porinetia far\u0101ni.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong>P\u016b\u2019ohura\u2019a<\/strong><\/p> <p>Teie nei ta\u2019ata n\u014d te fenua, i t\u012btau t\u0101mau na \u2019oia i te orara\u2019a maita\u2019i o t\u014dna mau ta\u2019ata. Ua fa\u2019atanotano r\u0101 t\u0101na \u2019orerora\u2019a ia au i te mau tupura\u2019a \u2019ohipa. Ia na i ha\u2019amata ai i t\u0101na t\u0101reni poritita i piha\u2019i iho ia Pouvanaa, i turu na \u2019oia i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a. I te f\u0101ra\u2019a mai te parau o te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b i roto i te \u2019orerora\u2019a poritita, i f\u0101ri\u2019i na \u2019oia i te reira, e i \u2019ite \u0101tea na \u2019oia i teie r\u0113ni \u2019ei tuha\u2019a hou a\u2019e te ti\u2019im\u0101ra\u2019a. Te t\u0101mau nei r\u0101 \u2019ona i te fa\u2019at\u016b i te \u2019avau o te ti\u2019am\u0101ra\u2019a i na\u2019uanei n\u014d te p\u0101to\u2019i i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. I te mau matahiti 1970 ra, ua arata\u2019i \u2019oia i te \u2019arora\u2019a n\u014d te \u2019\u014dt\u014dn\u014dm\u012b r\u0101ua \u014d Francis Sanford. I te taime a f\u0101 mai ai te h\u014d\u2019\u0113 u\u2019i ta\u2019ata poritita mai ia Gaston Flosse, topapopa iho nei t\u014dna mana e t\u0101na \u2019ahopa poritita. I muri a\u2019e i t\u014dna pohera\u2019a, mo\u2019e \u2019\u0113 iho nei te h\u014d\u2019\u0113 huru t\u012btaura\u2019a i te mau ta\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a porinetia.<\/p>\n[sidebar_references]","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/3768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep"}],"about":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/types\/notice-cep"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/3768\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3789,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/3768\/revisions\/3789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3768"},{"taxonomy":"autrice--auteur","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/autrice--auteur?post=3768"},{"taxonomy":"chronologie","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/chronologie?post=3768"},{"taxonomy":"institution","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/institution?post=3768"},{"taxonomy":"nom-commun","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-commun?post=3768"},{"taxonomy":"nom-propre","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-propre?post=3768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}