    {"id":3183,"date":"2025-02-04T09:56:33","date_gmt":"2025-02-04T19:56:33","guid":{"rendered":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/"},"modified":"2026-01-15T03:28:57","modified_gmt":"2026-01-15T13:28:57","slug":"les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep","status":"publish","type":"notice-cep","link":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/","title":{"rendered":"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP"},"content":{"rendered":"<!--themify_builder_content-->\n<div id=\"themify_builder_content-3183\" data-postid=\"3183\" class=\"themify_builder_content themify_builder_content-3183 themify_builder tf_clear\">\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_xscp52 tb_first tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_6h9x52 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_wau652   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-1'>Page 1<\/h2>\n<p>To\u2019o hia ta\u2019ata i rohi na i te CEP ra ? \u2019Aita te mau hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui a te Hui-fa\u2019atere (\u00c9tat-major) e t\u016b\u2019ati ra i te mau p\u0101pa\u2019a (donn\u00e9es) a te DIRCEN, teie nei r\u0101, ia firi-ana\u2019e-hia te mau puna, e ti\u2019a \u00efa ia papa fa\u2019ahou m\u0101 te huru p\u0101p\u016b i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i tihepuhia e te CEP, fa\u2019ehau e t\u012bvira.<\/p>\n<p>\u00a0E fa\u2019ehau te fei\u0101 patu matamua o te CEP. E 2 pupu fa\u2019ehau i fa\u2019anahohia\u00a0: Ua \u2019\u0101mui atu te Nu\u2019u fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o-\u2019uo\u2019uo i te ha\u2019amaura\u2019a i te 5<sup>ra\u2019a<\/sup> o te RMP (pupu fa\u2019ehau t\u016bru\u2019irau (mixte) n\u014d Patitifa) m\u0101 te mau ti\u2019a o te P\u0101ito (G\u00e9nie). Mai te tau p\u014d\u2019ai o te matahiti 1963 ra e tae atu i te tau p\u014d\u2019ai o te matahiti 1965 ra, [ua rohi] \u00ab te rima \u2019utuafare hope a te CEP \u00bb, ua v\u0101ere, t\u0101p\u016b i te fenua, fa\u2019ati\u2019a i te mau fare h\u0101manihouhia, patu i te mau pur\u014dmu e mau taura\u2019a manureva, \u00ab fa\u2019atanotano \u00bb i te mau tahera\u2019a pape, etv., i Tahiti \u0101nei, i Moruroa \u0101nei, e \u2019aore r\u0101 i Hao\u00a0<span id='footnote-ref-1' class='footnote-ref'><a href='#footnote-1'>[1]<\/a><\/span>. Ua pe\u2019ape\u2019a te m\u0101na\u2019omana\u2019o n\u0101 Porinetia i te taera\u2019a mai te mau fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o-\u2019uo\u2019uo, e pinepine \u0113 e mau fa\u2019ehau purutia (Heremani) tahito : i te 20 n\u014d tiunu matahiti 1963 ra, ua p\u016bhara te mau mero o te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a [Fenua] i te haere\u2019a mai o te mau \u00ab SS e te mau t\u016bmate-ta\u2019ata t\u0101rahuhia \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-2' class='footnote-ref'><a href='#footnote-2'>[2]<\/a><\/span>. Ua \u2019ite te t\u014dm\u0101n\u0101 matamua o te CEP \u00ab i te tahi fa\u2019atura-m\u0101ramarama-\u2019ore-ra\u2019a hope i te T\u014dm\u0101n\u0101ra\u2019a \u2019Ihitai i p\u0101to\u2019ihia \u00bb <span id='footnote-ref-3' class='footnote-ref'><a href='#footnote-3'>[3]<\/a><\/span>. Te tahi atu pupu fa\u2019ehau ra, te 115<sup>ra\u2019a<\/sup> CMGA (Taiete Fa\u2019aterera\u2019a i te p\u0101ito o te Reva), e 200 ta\u2019ata n\u014d roto mai i n\u0101 pupu fa\u2019ehau e 3 (Toul, Compi\u00e8gne, e Toulouse) e \u00ab te tahi rima-turu n\u014d Porinetia \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-4' class='footnote-ref'><a href='#footnote-4'>[4]<\/a><\/span>. Ua patu teie mau fa\u2019ehau e 2 n\u0101 taura\u2019a manureva i Moruroa i te matahiti 1964 ra : te ho\u2019\u0113, f\u0101ito na\u2019ina\u2019i, auta\u2019a, e te tahi ra, f\u0101ito rahi roa a\u2019e \u2013 o tei fa\u2019a\u2019ohipahia nei \u0101 i teie mahana. Ua fa\u2019anahonaho r\u0101tou i muri a\u2019e i te \u0101rea [n\u014d te] ora patuhia i piha\u2019i iho i te \u2019oire n\u014d \u2019Otepa, i Hao, e ua patu i te h\u014d\u2019\u0113 taura\u2019a manureva i reira hou a\u2019e a tauto\u2019o atu ai i te mau patura\u2019a n\u014d Fangataufa.<\/p>\n<p>I muri a\u2019e, tae mai nei te mau rave-\u2019ohipa \u2019\u0101p\u012b. Ua f\u0101ito te t\u014dm\u0101n\u0101 matamua o te CEP ia r\u0101tou \u2019ei m\u0101\u2019itira\u2019a 2 (faufa\u2019a-\u2019ore n\u0101 te tahi vahi-\u2019\u0113 atu n\u014d t\u014dna f\u0101ito-maita\u2019i \u00bb)\u00a0<span id='footnote-ref-5' class='footnote-ref'><a href='#footnote-5'>[5]<\/a><\/span>. Ua f\u0101ri\u2019i te tenerara ra o Thiry \u0113 : \u00ab N\u014d t\u0113 fa\u2019aiti i te f\u0101ito-rahi, t\u012btauhia e ha\u2019amaita\u2019i i te f\u0101ito-maita\u2019i. \u2019E\u2019ere te CEP i te ho\u2019\u0113 pupu fa\u2019ehau mai ia Charleville e \u2019aore r\u0101 Romorantin, t\u0113 hina\u2019aro nei au i te ho\u2019\u0113 pu\u2019e-m\u0101\u2019iti \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-6' class='footnote-ref'><a href='#footnote-6'>[6]<\/a><\/span>. Te fa\u2019auiuira\u2019a n\u014d te \u2019aravihi o te mau rave-\u2019ohipa, ua nu\u2019u i muri a\u2019e n\u0101 te pae o te mau Porinetia, n\u014d te mara\u2019ara\u2019a t\u0101mau o te mau rahira\u2019a rave-\u2019ohipa e tae noa atu i te t\u0101rena matamua, n\u014d te reira o Thiry i t\u012btauhia ai ia ha\u2019ap\u0101p\u016b.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h2><strong>E mau fa\u2019ehau rahi roa a\u2019e i tei fa\u2019aauhia na, i Tahiti e i Hao<\/strong><\/h2>\n<h2>\u00a0<\/h2>\n<h3><strong>E mau rahira\u2019a fa\u2019ehau f\u0101ito 12\u00a0500 i te \u2019\u0101va\u2019e tiunu matahiti 1966 ra <\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua \u2019\u0101maha te fei\u0101-\u2019ohipa fa\u2019ehau e te pae fa\u2019atere i te mau rave-\u2019ohipa t\u0101mau (\u00ab\u00a0mau ti\u2019a tauto\u2019o\u00a0\u00bb), \u00ab\u00a0mau p\u0101turu auta\u2019a\u00a0\u00bb (patura\u2019a e \u2019aore r\u0101 fa\u2019anahora\u2019a i te mau p\u016b) e te mau \u00ab\u00a0p\u0101turu \u2019aitere\u00a0\u00bb (i te \u2019anotau o te mau t\u0101rena t\u0101matamatara\u2019a). M\u0101 te hi\u2019ora\u2019a fenua, ua \u2019\u014dperehia r\u0101tou n\u0101 Tahiti, Hao, Moruroa, e Fangataufa, e te mau ti\u2019ara\u2019a-\u2019ohipa n\u0101 te paehiti.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5u9752 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ero052 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_y2yt738 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_eb7c738 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_y5zb738   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-2'>Page 2<\/h2>\n<p>I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1964 ra, i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te tahua-\u2019ohipa, ua t\u0101ho\u2019\u0113 te CEP e 2 410 fa\u2019ehau, m\u0101 te 2\/3 o tei tonohia i Tahiti (68,5%). T\u0113 tai\u0101 ra te mau huimana t\u012bvira i te ho\u2019\u0113 \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a o te rohi i te mau p\u016b tia\u2019i (base arri\u00e8re). Ua f\u0101ri\u2019i te \u2019\u014dpuara\u2019a arata\u2019i a te CEP, vauvauhia i mua i te mau fa\u2019aterera\u2019a-hau i te 15 n\u014d fepuare matahiti 1964 ra, i te tanora\u2019a o Tahiti m\u0101 te ti\u2019aoro ato\u2019a r\u0101 \u0113 : \u00ab n\u014d te tumu poritita, fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, e pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa (logistique), t\u012btauhia e ara ia \u2019ore ia t\u0101ho\u2019\u0113hia te mau rahira\u2019a rarahi e riro i te fa\u2019ahuehue atu i te orara\u2019a o te fenua \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-7' class='footnote-ref'><a href='#footnote-7'>[7]<\/a><\/span>. I te \u2019\u0101va\u2019e tiunu matahiti 1964 ra, ua fa\u2019at\u0101pae te tihepura\u2019a t\u012bvira i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata honohia i te CEP i te f\u0101ito e 2 785. Ua vauvau Messmer i te tahi r\u0101ve\u2019a (marotte) : e tari, ia au i tei mara\u2019a, i te mau rohi e mau rave-\u2019ohipa fa\u2019ehau mai Tahiti i Hao atu. Teie nei r\u0101, i taua taime ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa \u2019\u0113na te CEP e 227 ta\u2019ata o te motu, \u2019oia ho\u2019i ho\u2019\u0113 \u0101 \u00efa rahira\u2019a i t\u014d te huira\u2019atira <span id='footnote-ref-8' class='footnote-ref'><a href='#footnote-8'>[8]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>T\u0113 \u2019aimamau ta\u2019ata rahi noa atu ra te tahua-\u2019ohipa. Mai n\u0101 \u2019\u0101va\u2019e tenuare e \u2019atopa atu n\u014d matahiti 1965 ra, ua t\u0101ta\u2019itoru te mau rahira\u2019a ta\u2019ata \u2019\u0101mui\u00a0: mai te 2 956 fa\u2019ehau (2 001 rave-\u2019ohipa t\u0101mau, 955 ta\u2019ata patu fare) e tae atu i te 9 000 ta\u2019ata mai te peu \u0113 e \u2019\u0101muihia te mau rave-\u2019ohipa t\u012bvira tihepuhia e te mau Nu\u2019u, e i muri a\u2019e, e te CEA. T\u0113 t\u0101pura-fa\u2019ahou-hia nei r\u0101, i tau taime ra, ia t\u0101pae i te f\u0101ito raro mai i te 5 000 fa\u2019ehau t\u0101mau i te hope\u2019a matahiti 1966 ra :<\/p>\n<p>Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata \u2019\u0101mui \u2019itehia e fa\u2019aauhia i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1965 ra <span id='footnote-ref-9' class='footnote-ref'><a href='#footnote-9'>[9]<\/a><\/span><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_rf4s735 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-rf4s735-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-rf4s735-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 1                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-rf4s735-0-content\" data-id=\"acc-rf4s735-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_mg7c735\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_20lt735 first\">\n                    <!-- module image -->\n<div  class=\"module module-image tb_ints285 image-center   tf_mw\" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"image-wrap tf_rel tf_mw\">\n            <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg\" class=\"lightbox-builder themify_lightbox\">\n                   <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1816\" height=\"1283\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg\" class=\"wp-post-image wp-image-3143\" title=\"Effectifs globaux constate\u0301s et pre\u0301vus en octobre 1965\" alt=\"Effectifs globaux constat\u00e9s et pr\u00e9vus en octobre 1965  [footnote]SHD, GR 9 R 89, rapport des contr\u00f4leurs Emery et Bidon, octobre 1965 (en jaune donn\u00e9es incertaines, reconstitu\u00e9es).[\/footnote]\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg 1816w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-300x212.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-1024x723.jpg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-768x543.jpg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-1536x1085.jpg 1536w\" sizes=\"auto, (max-width: 1816px) 100vw, 1816px\" \/>        <\/a>\n    \n        <\/div>\n    <!-- \/image-wrap -->\n    \n        <div class=\"image-content\">\n                        <div class=\"image-caption tb_text_wrap\">\n            Effectifs globaux constat\u00e9s et pr\u00e9vus en octobre 1965  <span id='footnote-ref-10' class='footnote-ref'><a href='#footnote-10'>[10]<\/a><\/span>        <\/div>\n        <!-- \/image-caption -->\n            <\/div>\n    <!-- \/image-content -->\n        <\/div>\n<!-- \/module image --><!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_vjbf563   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p>Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata \u2019\u0101mui \u2019itehia e fa\u2019aauhia i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1965 ra<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_aehw738 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_niwc878 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_hvc9341 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_axnk341 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_lu4q253   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-3'>Page 3<\/h2>\n<p>Teie nei r\u0101, m\u0101 te mau p\u0101turu \u2019aitere, e tae\u2019ahia te t\u0101ta\u2019ipiti. I te 30 n\u014d tiunu matahiti 1966 ra, i na\u2019uanahi (\u00e0 la veille) i te t\u016bpitara\u2019a matamua, ua tihepu te CEP 12 531 fa\u2019ehau (2 708 [nu\u2019u] Fenua, 8 720 [nu\u2019u] \u2019Ihitai m\u0101 te <em>force Alpha<\/em>, e 1 103 [nu\u2019u] Reva) <span id='footnote-ref-11' class='footnote-ref'><a href='#footnote-11'>[11]<\/a><\/span>:<\/p>\n<p>Inera\u2019a o te mau rahira\u2019a fa\u2019ehau a te CEP mai tiunu matahiti 1964 \u0113 tiunu 1966 atu <span id='footnote-ref-12' class='footnote-ref'><a href='#footnote-12'>[12]<\/a><\/span><a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_91f4341 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-91f4341-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-91f4341-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 2                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-91f4341-0-content\" data-id=\"acc-91f4341-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_f34a341\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_iqno341 first\">\n                    <!-- module image -->\n<div  class=\"module module-image tb_8sxr341 image-center   tf_mw\" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"image-wrap tf_rel tf_mw\">\n            <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg\" class=\"lightbox-builder themify_lightbox\">\n                   <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"412\" height=\"233\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg\" class=\"wp-post-image wp-image-3141\" title=\"E\u0301volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 a\u0300 juin 1966\" alt=\"\u00c9volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 \u00e0 juin 1966 [footnote]Ibid.[\/footnote]\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg 412w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966-300x170.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 412px) 100vw, 412px\" \/>        <\/a>\n    \n        <\/div>\n    <!-- \/image-wrap -->\n    \n        <div class=\"image-content\">\n                        <div class=\"image-caption tb_text_wrap\">\n            \u00c9volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 \u00e0 juin 1966 <span id='footnote-ref-13' class='footnote-ref'><a href='#footnote-13'>[13]<\/a><\/span>        <\/div>\n        <!-- \/image-caption -->\n            <\/div>\n    <!-- \/image-content -->\n        <\/div>\n<!-- \/module image --><!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_xxre585   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p>Inera\u2019a o te mau rahira\u2019a fa\u2019ehau a te CEP mai tiunu matahiti 1964 \u0113 tiunu 1966 atu<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_b70m341 last\">\n                            <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_vz4n826 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_necl826 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_n8hj512   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-4'>Page 4<\/h2>\n<p>I te \u2019\u0101va\u2019e tetepa matahiti 1966 ra, ua tu\u2019u te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau i te Tomite t\u012b\u2019a\u2019au n\u014d t\u0113 fa\u2019aiti i te mau f\u0101ito-h\u014dpoi\u2019a a te CEP, te \u2019\u014dperera\u2019a i n\u0101 12 427 fa\u2019ehau tihepuhia. E teiaha rahi roa te [nu\u2019u] \u2019ihitai, n\u014d te uta-moana-ra\u2019ahia te tahi pae rahi o te fei\u0101-\u2019ohipa\u00a0:<\/p>\n<p><em>SHD, GR 9 S 93, Parau T\u0101piri o te Parau Haruharu n\u014d te 3<sup>ra\u2019a<\/sup> o te putuputura\u2019a o te Tomite a te CEP fa\u2019atupuhia i te 19 n\u014d tetepa 1966 ra, i Paris, i te 26 n\u014d tetepa 1966 ra.<\/em><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_49k4826 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-49k4826-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-49k4826-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 3                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-49k4826-0-content\" data-id=\"acc-49k4826-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_4jsj826\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_0izt826 first\">\n                    <!-- module image -->\n<div  class=\"module module-image tb_40b5826 image-center   tf_mw\" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"image-wrap tf_rel tf_mw\">\n            <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg\" class=\"lightbox-builder themify_lightbox\">\n                   <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1380\" height=\"1036\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg\" class=\"wp-post-image wp-image-3139\" title=\"Annexe au PV de la 3e re\u0301union de la Commission du CEP\" alt=\"SHD, GR 9 S 93, Annexe au PV de la 3e r\u00e9union de la Commission du CEP tenue le 19 septembre 1966, Paris, le 26 septembre 1966.\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg 1380w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-300x225.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-1024x769.jpg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-768x577.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1380px) 100vw, 1380px\" \/>        <\/a>\n    \n        <\/div>\n    <!-- \/image-wrap -->\n    \n        <div class=\"image-content\">\n                        <div class=\"image-caption tb_text_wrap\">\n            SHD, GR 9 S 93, Annexe au PV de la 3e r\u00e9union de la Commission du CEP tenue le 19 septembre 1966, Paris, le 26 septembre 1966.        <\/div>\n        <!-- \/image-caption -->\n            <\/div>\n    <!-- \/image-content -->\n        <\/div>\n<!-- \/module image --><!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_clu0363   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p><em>SHD, GR 9 S 93, Parau T\u0101piri o te Parau Haruharu n\u014d te 3<sup>ra\u2019a<\/sup> o te putuputura\u2019a o te Tomite a te CEP fa\u2019atupuhia i te 19 n\u014d tetepa 1966 ra, i Paris, i te 26 n\u014d tetepa 1966 ra.<\/em><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_zvjr826 last\">\n                            <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_4bk2581 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_jnb2581 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_z3eh581   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-5'>Page 5<\/h2>\n<p>I mua ia Ailleret, o tei ha\u2019amau i te Tomite i hina\u2019arohia e Messmer, ua t\u0101tarahapa \u2019o Thiry m\u0101 t\u0113 fa\u2019ahiti ato\u2019a r\u0101 i tei tupu na i Sahara : \u00ab Ia fa\u2019aoti-ana\u2019e-hia te mau rahira\u2019a ta\u2019ata, ua \u2019ite \u2019oe e a\u2019u tenerara \u0113, e ti\u2019a [ia t\u0101tou] ia turu ia r\u0101tou n\u014d te mau \u2019ohipa tanotano : fa\u2019at\u0101m\u0101\u2019a ia r\u0101tou, ha\u2019ap\u016bhapa ia r\u0101tou, e aupuru ia r\u0101tou, etv. E topa [t\u0101tou] i roto i teie \u2019ohipa parau rahi n\u014d te \u2019\u0101papara\u2019a t\u016b\u2019ati o ta \u2019oe i \u2019ite maita\u2019i na i Reggane. Ua t\u016b\u2019ati mau na te \u2019\u0101papara\u2019a, e e tae [t\u0101tou] i nia a\u2019e i te f\u0101ito-\u2019\u014dti\u2019a i mana\u2019ohia e t\u0101tou. E fifi r\u0101 teie e vai nei \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-14' class='footnote-ref'><a href='#footnote-14'>[14]<\/a><\/span>. I te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a n\u014d te P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 14 n\u014d Novema matahiti 1966 ra, o tei ho\u2019i mai i ni\u2019a i te t\u0101rena matamua, ua t\u012btau o Pompidou i te fa\u2019aitira\u2019a i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata <span id='footnote-ref-15' class='footnote-ref'><a href='#footnote-15'>[15]<\/a><\/span>. Ua \u2019\u014dta\u2019ata\u2019a mar\u016b noa r\u0101tou. I te hope\u2019a matahiti 1967 ra, ua tihepu fa\u2019ahou te CEP 9 244 fa\u2019ehau e 3 300 t\u012bvira, m\u0101 te 1 830 Porinetia. I te hope\u2019a matahiti 1971 ra, ua tihepu te CEP e 5 971 fa\u2019ehau t\u0101mau m\u0101 te 1 790 n\u014d te tau fa\u2019ehau.<\/p>\n<h3><strong>\u00a0<\/strong><\/h3>\n<h3><strong>E mau fa\u2019ehau f\u0101tata roa \u0113 e rahira\u2019a t\u0101ne ana\u2019e, e \u2019europa ho\u2019i te pae rahi<\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I\u00a0 te matahiti 1966 ra, i rotop\u016b i n\u0101 7 004 fa\u2019ehau \u00ab\u00a0tauto\u2019o\u00a0\u00bb e, e 76 vahine e vai ra i te CEP, \u2019oia ho\u2019i i raro iti noa mai i te 1% o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata. M\u0101 n\u0101 5 575 [fa\u2019ehau] p\u0101turu (5 393 [fa\u2019ehau] \u2019ihitai iho\u0101 r\u0101 n\u014d te <u>pupu Alpha<\/u>), ua t\u0101ho\u2019\u0113 te t\u0101rena matamua i e to\u2019ofanu 12 500 fa\u2019ehau, i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai ra, f\u0101tata te t\u0101ato\u2019a e t\u0101ne ana\u2019e m\u0101 t\u0113 fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 <u>harura\u2019a fenua<\/u> mana\u2019o-\u2019ore-hia e te au-\u2019ore o tei \u2019itehia e Thiry\u00a0: \u00ab\u00a0Ua fa\u2019a\u014d mai te ho\u2019\u0113 aumanava \u00ab\u00a0p\u0101to\u2019i-papa\u2019\u0101\u00a0\u00bb i roto i te mau ferurira\u2019a n\u014d te mau tumu e rave rahi, e \u2019inaha ho\u2019i \u0113, a \u2019\u016b\u2019ana noa ai te anira\u2019a [\u2019ohipa] a te mau t\u0101ne ra, t\u0113 t\u014ditiiti nei \u00efa i te fa\u2019aanira\u2019a [\u2019ohipa] a te mau vahine\u00a0\u00bb<span id='footnote-ref-16' class='footnote-ref'><a href='#footnote-16'>[16]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<table width=\"604\">\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>Tore<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>Fenua<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>\u2019Ihitai<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>Reva<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>M\u016bto\u2019i far\u0101ni \/<\/p>\n<p>Ture fa\u2019ehau<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u2019\u014cfit\u012be tau t\u0101vini<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>127<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>165<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>98<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>4<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>394<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u2019\u014cfit\u012be tau fa\u2019ehau<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>8<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>9<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>2<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>19<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u2019\u014cfit\u012be \u2019\u0100mui<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>135<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>174<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>100<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>4<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>413<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u2019\u014cfit\u012be-raro tau t\u0101vini<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>680<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>919<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>455<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>32<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>2086<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u2019\u014cfit\u012be-raro tau fa\u2019ehau<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>33<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>33<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u2019\u014cfit\u012be-raro \u2019\u0100mui<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>713<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>919<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>455<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>32<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>2119<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>T\u0101ne tau t\u0101vini<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>671<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>1589<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>53<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>2313<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>T\u0101ne tau fa\u2019ehau<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>853<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>812<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>418<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>2083<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>Fei\u0101-\u2019ohipa vahine<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>65<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>1<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>10<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>76<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>Fa\u2019ehau t\u0101ne \u2019\u0100mui<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>1589<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>2402<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>481<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>4472<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"54\">\n<p>2437<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"66\">\n<p>3495<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"82\">\n<p>1036<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"149\">\n<p>36<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"98\">\n<p>7004<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><em>T\u0101ato\u2019a o te mau rahira\u2019a fa\u2019ehau i te 31 n\u014d titema matahiti 1966 <\/em><span id='footnote-ref-17' class='footnote-ref'><a href='#footnote-17'>[17]<\/a><\/span><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_obny581 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_khsa581 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_g7pe652 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_b5ic652 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_jn6b652   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p class=\"separator-section-1\"><h2 class='separator-section-6'>Page 6<\/h2><\/p>\n<p>Te f\u0101ito o te mau fa\u2019ehau n\u0101 te mau motu, i Hao iho\u0101 r\u0101, o tei riro \u2019ei p\u016b mata-ara (base avanc\u00e9e) n\u014d Hao\u00a0:<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<table width=\"544\">\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>Papeete<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"61\">\n<p><strong>Hao<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>P\u016b<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"96\">\n<p>\u2019\u0100muira\u2019a CEP<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"104\">\n<p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>Fenua<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>1 247<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"61\">\n<p>577<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>174<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"96\">\n<p>151<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"104\">\n<p>2 149<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>Reva<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>354<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"61\">\n<p>494<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>46<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"96\">\n<p>189<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"104\">\n<p>1 083<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>\u2019Ihitai<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>404<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"61\">\n<p>138<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>243<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"96\">\n<p>8 106<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"104\">\n<p>8 891<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p>Mau t\u0101vinira\u2019a \u2019\u0101mui<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"61\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"96\">\n<p>109<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"104\">\n<p>109<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\n<p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>2 005<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"61\">\n<p><strong>1 209<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"64\">\n<p>463<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"96\">\n<p>8 555<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"104\">\n<p><strong>12 232<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><em>T\u0101ato\u2019a o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i te \u2019anotau o te t\u0101rena t\u016bpitara\u2019a matamua, i te 30 n\u014d tiurai matahiti 1966 ra <\/em><span id='footnote-ref-18' class='footnote-ref'><a href='#footnote-18'>[18]<\/a><\/span><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I T\u016breia, e 90 ta\u2019ata t\u0101 te mau fare fa\u2019aineinehia e f\u0101ri\u2019i, \u2019oia ho\u2019i ua hau atu i t\u014d te huira\u2019atira. I te matahiti 1971 ra, tei ni\u2019a te nohora\u2019a i te 109 ro\u2019i.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h2><strong>E mau t\u012bvira porinetia n\u014d te mau tumu \u2019ihiha\u2019a e poritita<\/strong><\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te matahiti 1962 ra\u2019a ra, ua fa\u2019ariro te tenerara Thiry i te mau perera\u2019a poritita o te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te mau Porinetia n\u014d t\u0113 \u0101rai i te \u00ab\u00a0t\u0101piripiri\u00a0\u00bb, \u2019ia \u2019\u0101pe\u2019e te CEP i te fa\u2019a\u2019tau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a i te ho\u2019\u0113 t\u014dtaiete porinetia o tei ineine, ia au i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a, ia tomo i roto i te ho\u2019\u0113 fa\u2019anahora\u2019a aotahihia.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h3><strong>Te tahi hina\u2019aro poritita \u2019ume\u2019umehia e te mata\u2019u i te mau r\u0101terera\u2019a t\u0101mau<\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua fa\u2019a\u2019\u014d Thiry i te tihepu-\u2019ohipa n\u0101 te fenua nei i roto i te t\u0101pura fa\u2019aani a te mau taiete unuma. Ia au i te ho\u2019\u0113 tua\u2019irava, \u00ab e ti\u2019a i te fatu-\u2019ohipa ia tihepu m\u0101 te f\u0101ito-rahi roa a\u2019e i te rima-\u2019ohipa n\u0101 te fenua nei \u00bb, te ho\u2019\u0113 r\u0113nira\u2019a m\u0101 t\u0113 fa\u2019aara \u00ab e \u2019e\u2019ita \u2019oia e rave i te rima-\u2019ohipa n\u014d r\u0101pae mai maoti r\u0101 t\u014d te haumetua i muri a\u2019e i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a mana a te Ra\u2019atira o te Fenua \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-19' class='footnote-ref'><a href='#footnote-19'>[19]<\/a><\/span>. I te matahiti 1962 ra, i ni\u2019a i te rahira\u2019a e 84 500 ta\u2019ata, e 28 000 rave-\u2019ohipa tau t\u0101vini t\u0101 Porinetia, m\u0101 te 11 000 ana\u2019e rave-\u2019ohipa \u2019aufauhia \u2013 ia fa\u2019aauhia i te f\u0101ito e 7 250 rave-\u2019ohipa i te matahiti 1960 ra <span id='footnote-ref-20' class='footnote-ref'><a href='#footnote-20'>[20]<\/a><\/span>. Ta\u2019a\u2019\u0113 atu ai te tihepu-\u2019ohipa heru i Makatea o tei fa\u2019atupu i te mau nanura\u2019a i rotop\u016b i te mau ta\u2019amotu, n\u0101 roto i te t\u0101virira\u2019a-hoho\u2019a <em>R\u00e9volt\u00e9s du Bounty<\/em>, ua fa\u2019atupu te MGM i te huimoni-\u2019\u0101va\u2019e (salariat) ia au i te f\u0101ito n\u014d Tahiti. I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1964 ra, t\u0113 hurihuri ra te tohura\u2019a n\u014d te mau vatara\u2019a o te rima-\u2019ohipa i rotop\u016b i te f\u0101ito 800 e 2 500.<\/p>\n<p>No Thiry, e mea \u2019ohie a\u2019e e te m\u0101m\u0101 a\u2019e ho\u2019i ia fa\u2019a\u2019ohipa i te rima-\u2019ohipa n\u014d te fenua iho, i te fa\u2019areva mai i te mau t\u012bvira, teie nei r\u0101 ho\u2019i, tei ni\u2019a a\u2019e t\u014dna f\u0101ito-moni i t\u014d te tihepura\u2019a fa\u2019ehau : \u00ab e mea hau a\u2019e n\u0101 \u2019u e t\u016bru\u2019i maita\u2019i roa i ni\u2019a i te mau r\u0101ve\u2019a fa\u2019ehau n\u014d te mea o te Upo\u2019o parau III \u00efa o te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau teie e uiuihia ra, e \u2019inaha ia rave ana\u2019e au i te ho\u2019\u0113 r\u0101ve\u2019a t\u012bvira, e mea moni rahi roa atu \u00efa, e teiaha roa atu ho\u2019i t\u0101 \u2019u t\u0101pura faufa\u2019a \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-21' class='footnote-ref'><a href='#footnote-21'>[21]<\/a><\/span>. \u00ab Ia tihepu ana\u2019e au i te mau Porinetia, e h\u0101pono vau i te parau-pe\u2019era\u2019a t\u0101ato\u2019a. Mai te peu \u0113 e mau fa\u2019ehau ti\u2019ara\u2019a 2 t\u0101 \u2019u ra, e h\u0101pono noa \u00efa vau ho\u2019\u0113 ana\u2019e tuha\u2019a o te parau-pe\u2019era\u2019a \u00bb. Ua t\u0101pa\u2019o o Vedel, o tei hi\u2019opo\u2019a i te CEP i te matahiti 1966 ra, i roto i t\u0101na puta-t\u0101pa\u2019opa\u2019o : \u00ab E ti\u2019a mau\u0101 e fa\u2019ahepo i te CEP, o tei au a\u2019e e m\u0101\u2019iti i te rima-\u2019ohipa fa\u2019ehau \u00bb &#8211; i t\u014d te t\u012bvira porientia\u00a0<span id='footnote-ref-22' class='footnote-ref'><a href='#footnote-22'>[22]<\/a><\/span>. \u00ab\u00a0\u2019Oia mau, e ti\u2019a mai te mau aupupu e te<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5e6k652 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_oqf2652 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_dsug713 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_3cuk713 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_6ywd713   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-7'>Page 7<\/h2>\n<p>aumanava n\u014d t\u0113 p\u0101to\u2019ira\u2019a\u00a0\u00bb, \u2019e\u2019ita r\u0101 teie hi\u2019ora\u2019a e ha\u2019afifi i t\u0113 fa\u2019aau i te ho\u2019\u0113 t\u0101\u2019atira\u2019a t\u012btauhia n\u014d te mau tumu poritita, e te faufa\u2019a moni ato\u2019a r\u0101 ho\u2019i : \u2019aita te CEP e \u2019aufau nei i te mau fa\u2019ehau i ravehia mai roto mai i te mau nu\u2019u ta\u2019a\u2019\u0113, teie nei r\u0101, e tuha\u2019a ato\u2019a t\u0101 r\u0101tou i roto i te t\u0101pura faufa\u2019a \u2019\u0101mui a te Hau\u2026<\/p>\n<p>Ua n\u0101n\u0101 te DirCEN i ni\u2019a i te fei\u0101 o te mau ta\u2019amotu. Hope\u2019a matahiti 1965 ra, ti\u2019aturi a\u2019e nei o Thiry \u00ab e riro i t\u0113 vata mai, i te matahiti 1967, n\u0101 600 rave-\u2019ohipa n\u014d te repo ma\u2019atea [i Makatea], [n\u014d te mea] t\u0113 pau atu ra te puna \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-23' class='footnote-ref'><a href='#footnote-23'>[23]<\/a><\/span>. \u2019Oa\u2019oa iho nei o Vedel i te reira i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1966 ra : \u00ab ua vata mai te rima-\u2019ohipa n\u014d te repo ma\u2019atea \u00bb. Teie nei r\u0101, n\u014d t\u0113 \u0101rai \u2019eiaha ia \u2019\u014dta\u2019ata\u2019a haere te huira\u2019atira n\u0101 roto i te mau r\u0101terera\u2019a hope\u2019a, ua hina\u2019aro te t\u0101vana rahi ra o Grimald i te fa\u2019aaura\u2019a \u2019ohipa tau poto : e 2 \u2019\u0101va\u2019e n\u014d t\u014d Tuha\u2019a Pae, e 3 \u2019\u0101va\u2019e n\u014d t\u014d Matuita. I te matahiti 1965 ra, ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia e \u00ab e 3 \u2019\u0101va\u2019e, e e 4 \u2019\u0101va\u2019e ta\u2019a\u2019\u0113 n\u014d t\u014d te mau fenua Matuita \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-24' class='footnote-ref'><a href='#footnote-24'>[24]<\/a><\/span>. Ua tihepuhia t\u014d te mau ta\u2019amotu n\u014d te mau p\u016b iho\u0101 r\u0101. I Tahiti, \u00ab t\u014dna tanora\u2019a, te mau rave-\u2019ohipa n\u014d te fenua ana\u2019e t\u0113 tihepuhia \u00bb. Ua t\u0101pa\u2019o-rarahi-hia r\u0101 te fei\u0101 n\u014d Raro-Mata\u2019i. Ua tai\u2019o te fa\u2019aterera\u2019a 100 ta\u2019ata fa\u2019areva mai Raro-Mata\u2019i i te mau p\u016b atu i te \u2019\u0101va\u2019e novema matahiti 1964 ra, \u2019\u0113na 500 i te \u2019\u0101va\u2019e fepuare matahiti 1965 ra, 1 000 i te \u2019\u0101va\u2019e m\u0113 matahiti 1965 ra, 2 000 i te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1966 ra, e 2 500 i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 1966 ra\u00a0<span id='footnote-ref-25' class='footnote-ref'><a href='#footnote-25'>[25]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h3><strong>E r\u0101ve\u2019a e tu\u2019i atu ai te parau o te CEP n\u0101 te Fenua nei<\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te \u2019\u0101va\u2019e m\u0101ti matahiti 1963 ra, ua t\u016brama o Grimald i te mau ti\u2019a-mana porinetia \u0113 e fa\u2019a\u2019ohipahia atu \u00ab te rima-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei \u00bb n\u014d \u00ab t\u0113 rave i te mau patura\u2019a matamua \u00bb, e i muri a\u2019e, t\u014d te terera\u2019a o te CEP o tei t\u012btauhia ia tihepu i te \u00ab mau rave-\u2019ohipa ta\u2019a-p\u0101p\u016b e te maita\u2019i, te fei\u0101-\u2019ohipa piha-\u2019ohipa, e utuutu fare, etv, m\u0101 t\u0113 ha\u2019amatara maori i te mau \u2019uputa \u2019\u0101p\u012b n\u014d te \u2019ohipa n\u0101 te u\u2019i-\u2019\u0101p\u012b porinetia, e m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101mui ato\u2019a atu \u00ab i te fa\u2019aineinera\u2019a t\u014dro\u2019a \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-26' class='footnote-ref'><a href='#footnote-26'>[26]<\/a><\/span>. Ua fa\u2019atupu te t\u0101vana rahi i te tahi p\u016b-\u2019ohipa Fa\u2019at\u016b\u2019ati e \u2019\u014chipa-\u2019\u0100mui n\u014d te t\u0101u\u2019aparau e o te CEP. I Paris, t\u0113 fa\u2019aitoito ra o Messmer i te tihepura\u2019a i t\u014d te fenua [Porinetia]. Te Cema ra o Ailleret, ua ha\u2019ap\u016b\u2019oi \u2019oia i te hina\u2019aro o t\u0101na fa\u2019atere-hau, i te putuputura\u2019a matamua a te Tomite a te CEP i te 21 n\u014d tiurai matahiti 1966 ra, n\u014d t\u0113 \u00ab fa\u2019aiti i te rahira\u2019a fa\u2019ehau \u2019ei turu, m\u0101 t\u0113 pi\u2019i, ia au i tei mara\u2019a e hope roa, i te huira\u2019atira fenua \u00bb, a f\u0101ri\u2019i noa ai \u2019oia \u0113 \u00ab \u2019aore e ta\u2019a-maita\u2019i-hia ra te itoti\u2019a (capacit\u00e9) \u2019ohipa [o t\u014d te fenua] \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-27' class='footnote-ref'><a href='#footnote-27'>[27]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>E parau \u2019\u0113 atu \u0101 \u00efa te reira n\u0101 te pae \u2019aitere. Ua fa\u2019aau-\u2019ore o Thiry i te tihepura\u2019a i t\u014d te fenua nei. E \u2019inaha n\u0101 te hi\u2019ora\u2019a i te \u00ab p\u016bai i ni\u2019a i te \u2019ohipa \u00bb, ua tu\u2019u \u2019oia i te \u00ab f\u0101ito 2 \u00bb n\u0101 te mau fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o \u2019uo\u2019uo, te \u00ab f\u0101ito 1 \u00bb n\u0101 te mau ti\u2019a tau fa\u2019ehau, p\u0101ito n\u014d te pupu tau fa\u2019ehau \u00bb, e ua fa\u2019ata\u2019a i te \u00ab f\u0101ito \u00bd n\u0101 te mau Porinetia, ia au i te parau n\u014d te utara\u2019a, te mau tere-haere e tere-ho\u2019i \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-28' class='footnote-ref'><a href='#footnote-28'>[28]<\/a><\/span>. \u2019Aita te reira e ha\u2019afifi ra i te \u2019atimarara Lorain, t\u014dna [Thiry] mono e <u>GOEN<\/u>, ia fa\u2019a\u014d mai i te fa\u2019auera\u2019a poritita. Ua t\u016brama \u2019oia i te \u2019atimarara Vedel, o tei haere mai e hi\u2019po\u2019a i te mau p\u016b i muri a\u2019e i te t\u0101rena matamua\u00a0: \u00ab\u00a0T\u012btauhia te CEP ia t\u016bru\u2019i i ni\u2019a i te rima-\u2019ohipa e te n\u016bna\u2019a\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>I rotop\u016b r\u0101 ho\u2019i i te mau fa\u2019ehau e t\u014d te fa\u2019aterera\u2019a t\u012bvira, t\u0113 \u014d mai nei te tahi atu ti\u2019a\u00a0: te unum\u0101. Ua f\u0101ri\u2019i o No\u00ebl Frogier, te ti\u2019a tihepu rave-\u2019ohipa n\u014d te taiete repo ma\u2019atea n\u014d Makatea, i te ho\u2019\u0113 \u0101 t\u012btaura\u2019a mai roto mai i te CEP\u00a0: te tihepura\u2019a i te mau Porinetia m\u0101tau i te huimoni-\u2019\u0101va\u2019e (salariat). Ua ha\u2019amau \u2019oia i te mau m\u0101\u2019itira\u2019a n\u014d t\u0113 tihepu i te fei\u0101-\u2019ohipa fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d te mau tuha\u2019a<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_ywji713 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_9zcs713 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_1sb5186 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_g6zv186 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_di4w186   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-8'>Page 8<\/h2>\n<p>\u2019ohipa rave \u2019at\u0101. Ua \u2019iriti \u2019oia i te ho\u2019\u0113 piha-\u2019ohipa i Pape\u2019ete, e ua tere n\u0101 te mau motu o tei m\u0101tau ia na <span id='footnote-ref-29' class='footnote-ref'><a href='#footnote-29'>[29]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h3><strong>T\u0113 rava\u2019i-\u2019ore noa atu ra te rima-\u2019ohipa o te fenua nei<\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u2019E\u2019ita te tihepura\u2019a \u2019ohipa n\u0101 te fenua e rava\u2019i n\u014d t\u0113 p\u0101hono i te mau anira\u2019a a te CEP o tei ha\u2019amar\u014d i te punavai ta\u2019ata. I te \u2019\u0101va\u2019e \u2019eper\u0113ra matahiti 1964 ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa te CEP e 3 200 tauturu-\u2019ohipa porinetia, o tei fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 \u00ab maumaura\u2019a, e tae roa atu i te mau-roa-ra\u2019a o te mau \u2019ohipa i p\u016bp\u016bhia i te mau taiete o te fenua nei \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-30' class='footnote-ref'><a href='#footnote-30'>[30]<\/a><\/span>. Ua ha\u2019ape\u2019ape\u2019a te CEA i te ho\u2019\u0113 \u00ab f\u0101ito t\u0101h\u0101nerera\u2019a iti o te tihepu-fa\u2019ahou-ra\u2019a \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-31' class='footnote-ref'><a href='#footnote-31'>[31]<\/a><\/span>. Ua amuamu te mau fei\u0101-\u2019ohipa i te pae n\u014d te orara\u2019a m\u0101 e te orara\u2019a maita\u2019i h\u014dhia mai e te SGTE \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-32' class='footnote-ref'><a href='#footnote-32'>[32]<\/a><\/span> (ha\u2019apa\u2019ora\u2019a-\u2019ore o te mau v\u0101hi tapi vai e haumiti), e n\u014d te teimahara\u2019a o te mau hora [\u2019ohipa] : te \u00ab\u00a0f\u0101ito-hora \u2019ohipa ti\u2019a\u00a0\u00bb, e 44H i Pape\u2019ete, e 54H n\u0101 te mau p\u016b. I te matahiti 1965 ra, ua t\u016brama te tahi parau ha\u2019apapa a te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Huitoof\u0101 i te mau paruparu n\u0101 roto i te mau fa\u2019anahora\u2019a t\u016b\u0113\u0101-\u2019ore i rotop\u016b i te rave-\u2019ohipa o te fenua nei e t\u014d te haumetua\u00a0: \u00ab\u00a0Ua tupu te mau paruparu [n\u014d te \u2019ere] o te ho\u2019\u0113 orara\u2019a tura i h\u014dro\u2019ahia n\u014d te mau Porinetia o tei \u2019ana\u2019anatae roa i t\u0113 ho\u2019i i t\u014d r\u0101tou fenua\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>I tau p\u014d\u2019ai matahiti 1965 ra, ua n\u016bmera te t\u0101vana rahi e 3 500 Porinetia e \u2019ohipa ra i Hao e Moruroa. <span id='footnote-ref-33' class='footnote-ref'><a href='#footnote-33'>[33]<\/a><\/span> I te \u2019\u0101va\u2019e novema matahiti 1965 ra, ua f\u0101ito Thiry i te reira \u2019ei 3 150 m\u0101 te hau atu i te \u2019\u0101fara\u2019a m\u0101 te mau taiete. Ua t\u0101pa\u2019o \u2019oia e fa\u2019ahaere mai 300 e 1 500 atu rave-\u2019ohipa porinetia tihepuhia e te mau nu\u2019u <span id='footnote-ref-34' class='footnote-ref'><a href='#footnote-34'>[34]<\/a><\/span>. I taua taime ra, ua f\u0101ito te t\u014dm\u0101n\u0101 o te CEP i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i te 7 000 rave-\u2019ohipa t\u0101moni porinetia, te t\u0101ato\u2019a o te mau fatu-\u2019ohipa e te mau p\u016b, i ni\u2019a-\u2019\u0113 maita\u2019i i te mau tohura\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019ohipa pae-rahi-roa-hia e te tahi mau taiete unum\u0101 i te mau Porinetia : ua fa\u2019a\u2019ohipa o Dumez e 925, \u2019oia ho\u2019i e 65% o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i ni\u2019a i te tahua <span id='footnote-ref-35' class='footnote-ref'><a href='#footnote-35'>[35]<\/a><\/span> :<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_bfng186 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_dazb186 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_0atv180 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_4p2t180 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_fphz180   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p class=\"separator-section-1\"><h2 class='separator-section-9'>Page 9<\/h2><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<table width=\"464\">\n<tbody>\n<tr>\n<td rowspan=\"5\" width=\"98\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Haumetua<\/p>\n<\/td>\n<td rowspan=\"5\" width=\"81\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Fa\u2019atere, Arata\u2019i*<\/p>\n<p>OQ + OS<\/p>\n<p>T\u0101ato\u2019a<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>Moruroa &amp; Fangataufa<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>Hao<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>Papeete<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"94\">\n<p>15<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>2<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>5<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>22<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"94\">\n<p>77<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>&#8211;<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>13<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>90<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"94\">\n<p>156<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>6<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>&#8211;<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>162<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"94\">\n<p>248<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>8<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>18<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p><strong>274 (49)<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"98\">\n<p>P\u014dt\u012bt\u012b<\/p>\n<p>(U\u0101hutarema)<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"81\">\n<p>Tauturu-\u2019ohipa<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>236<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>&#8211;<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>&#8211;<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p><strong>236 (16)<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td rowspan=\"5\" width=\"98\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>T\u014d te Fenua<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"81\">\n<p>Arata\u2019i<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>5<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>&#8211;<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>1<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>6<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"81\">\n<p>OQ<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>66<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>3<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>33<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>102<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"81\">\n<p>OS<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>96<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>13<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>24<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>133<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"81\">\n<p>Tauturu-\u2019ohipa<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>613<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>24<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>47<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>684<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"81\">\n<p>T\u0101ato\u2019a<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>780<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>40<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>105<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p><strong>925 (175)<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"98\">\n<p><strong>\u2019\u0100mui T\u0101ato\u2019a<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"81\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>1246<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"39\">\n<p>48<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"59\">\n<p>123<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"94\">\n<p>1 435<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>* Arata\u2019i = ra\u2019atira \u2019ohipa<\/p>\n<p>Te mau t\u0101pa\u2019o-p\u0101ruru, n\u014d t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b \u00efa i te rima-\u2019ohipa hotu-\u2019ore (n\u014d te \u2019ere i te fa\u2019atere vata)<\/p>\n<p><em>\u2019\u014cperera\u2019a o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata a te taiete Dumez-Citra i te 31 n\u014d \u2019Atete matahiti 1965 ra <\/em><span id='footnote-ref-36' class='footnote-ref'><a href='#footnote-36'>[36]<\/a><\/span>\u00a0<\/p>\n<p>T\u0113 tauvere ra te mau p\u0101pa\u2019a (donn\u00e9e) : i te hope\u2019a matahiti 1965 ra, ua tai\u2019o te tahi parau-t\u0101pa\u2019opa\u2019o fa\u2019ehau e 3 550 rave-\u2019ohipa porinetia n\u0101 te CEP, m\u0101 t\u0113 ha\u2019apae i te <u>\u2019ohipa fa\u2019a\u2019apu,<\/u> o tei pau e 2 500 rave-\u2019ohipa, e \u00ab 445 rave-\u2019ohipa \u2019e\u2019\u0113 o tei t\u012btauhia e fa\u2019ahaere mai \u00bb. \u00ab Hau atu i te 1\/3 o te mau t\u0101ne o tei fa\u2019aru\u2019e i te fa\u2019a\u2019apu n\u014d [t\u0113 haere io] te CEP ra, e ua mara\u2019a te tuha\u2019a-\u2019aif\u0101ito hau atu i te 2\/3 n\u014d te mau taure\u2019a \u00bb.\u00a0<span id='footnote-ref-37' class='footnote-ref'><a href='#footnote-37'>[37]<\/a><\/span> T\u0113 mata\u2019u ra o Grimald i te <u>tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a<\/u>, e ua t\u016brama o Thiry, i Paris, e t\u012btauhia \u2019oia \u00ab ia feruri i te mau peu tumu \u00bb : \u00ab ua ani mai te t\u0101vana rahi ia m\u0101tou \u2019eiaha e rave i te t\u0101ato\u2019a o te mau rima-\u2019ohipa \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-38' class='footnote-ref'><a href='#footnote-38'>[38]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Ua p\u0101hono te mau rave-\u2019ohipa t\u0101moni porinetia i te fa\u2019aanira\u2019a, e ua t\u0101mata i t\u0113 ha\u2019afaufa\u2019a i t\u0101 r\u0101tou e hina\u2019aro ra : te CEA, \u2019eiaha r\u0101 te mau Nu\u2019u e te mau taiete ; Hao, t\u014dna \u2019oire ia \u2019Otepa e <em>t\u0101na mau vahine<\/em>, \u2019eiaha r\u0101 Moruroa, e t\u0101ne ana\u2019e \u00efa. Te mau taiete n\u014d te fenua nei, o tei fa\u2019a\u2019ohipa i t\u0101 r\u0101tou mau rave-\u2019ohipa e 60H t\u0101hepetoma n\u014d t\u0113 fa\u2019aho\u2019ona i t\u014d r\u0101tou mau fifi tihepura\u2019a, ua mutamuta \u00efa \u00ab i te mau rave-\u2019ohipa e ani tu\u2019utu\u2019u-\u2019ore nei i te ha\u2019amara\u2019ara\u2019a moni \u2019ohipa \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-39' class='footnote-ref'><a href='#footnote-39'>[39]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I muri a\u2019e i te tahua-\u2019ohipa, ua vaivai te mau rahira\u2019a ta\u2019ata porinetia i te CEP i te f\u0101ito e 2 500. I te matahiti 1966 ra, ua ti\u2019aturi o Thiry e t\u0113 piri atu ra \u2019oia i te f\u0101ito-\u2019\u014dti\u2019a \u00ab i te mea \u0113 e 3 000 Porinetia e vai nei n\u0101 te m\u0101tete \u2019ohipa, m\u0101 t\u0113 tai\u2019o i tei maita\u2019i \u2019ore roa a\u2019e, te fei\u0101 \u2019aore e ta\u2019a maita\u2019i ra \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-40' class='footnote-ref'><a href='#footnote-40'>[40]<\/a><\/span>. I te matahiti 1967 ra, e 2 432 (1 830 tihepu-fenua-hia e e 602 rave-\u2019ohipa fa\u2019aturehia) <span id='footnote-ref-41' class='footnote-ref'><a href='#footnote-41'>[41]<\/a><\/span>. I te matahiti 1974 ra, matahiti hope\u2019a o te t\u0101rena [t\u0101matamatara\u2019a] \u2019apura\u2019i (atmosph\u00e9rique), ua fa\u2019a\u2019ohipa te CEP e 2 580 Porinetia, m\u0101 te 1 787 i te mau nu\u2019u, e 793 i roto i te CEA <span id='footnote-ref-42' class='footnote-ref'><a href='#footnote-42'>[42]<\/a><\/span>. I taua taime ra, ua tihepu te CEA, n\u014d t\u0113 ravera\u2019ahia te mau t\u0101matamatara\u2019a raro-fenua, auh\u0101nere Porinetia n\u014d te mau \u2019ohipa pa\u2019ora\u2019a \u2019\u0101po\u2019o, hou a\u2019e a fa\u2019aitoito ai i t\u014d ratou ho\u2019ira\u2019a.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_k37o180 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_gr1b180 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_kvf6871 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_cwc3871 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_ig5c148   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p class=\"separator-section-1\"><h2 class='separator-section-10'>Page 10<\/h2><\/p>\n<p>I te hope\u2019a, ia au i te mau f\u0101itora\u2019a a te DSCEN, 10 e\u00a0 12 000 atu Porinetia o tei rave i te \u2019ohipa i te CEP, mai te tahua-\u2019ohipa e tae roa atu i te t\u0101rena hope\u2019a, e piri i te 100 000 \u2019Europa.<\/p>\n<h2>\u00a0<\/h2>\n<h2><strong>Te mau \u2019ohipa tei iti i te maita\u2019i \u2019ei reira te mau Porinetia i te fa\u2019atata\u2019ura\u2019ahia r\u0101tou r\u0101tou iho e i te mau P\u014dt\u012bt\u012b (U\u0101hutarema)<\/strong><\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h3><strong>Te hi\u2019ora\u2019a \u2019europa i te rima-\u2019ohipa o te fenua nei, fa\u2019aau-\u2019ore-hia, e mea itoito r\u0101<\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te taime n\u014d te tahua-\u2019ohipa, ua ha\u2019av\u0101 \u2019eta\u2019eta o Thiry i te f\u0101ito fa\u2019aineinera\u2019a o te mau Porinetia : \u00ab Te tau-ha\u2019api\u2019ira\u2019a o te mau taure\u2019a, e huru t\u0101pae hope ia au i te f\u0101ito tuatahi, i muri mai r\u0101, e paruparu rahi roa \u00efa \u00bb. Teie nei r\u0101, ua mana\u2019o \u2019oia \u0113 o \u00ab te fa\u2019aineinera\u2019a t\u014dro\u2019a i noa\u2019a \u201ci ni\u2019a i te tahua\u201d, ua riro \u00efa \u2019ei papa matamua, e tano m\u0101 t\u0113 fa\u2019anaho i te ho\u2019\u0113 \u00ab ha\u2019api\u2019ira\u2019a \u2019iteha\u2019a \u00bb <span id='footnote-ref-43' class='footnote-ref'><a href='#footnote-43'>[43]<\/a><\/span>. Ua rave te mau fa\u2019atere o te CEP i te tahi \u2019ihita\u2019ata \u2019\u0113tene e fa\u2019a\u2019ite mai ra i t\u014d r\u0101tou iho hi\u2019ora\u2019a : \u00ab E huira\u2019atira m\u0101ramarama e te \u2019\u0101\u2019au-here te mau t\u0101ne e vahine Porinetia. [&#8230;] Te taura ta\u2019ata, papahia e te mau \u2019\u0101no\u2019ira\u2019a \u2019oa\u2019oa e te mau \u2019Europa e \u2019aore \u00efa \u2019\u0100tia [T\u012bn\u012bt\u014d], e tino huru p\u0101utuutu, ia au i te huru orara\u2019a, n\u014d raro roa mai, e fa\u2019ahupehupe maita\u2019i \u00efa ia r\u0101tou \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-44' class='footnote-ref'><a href='#footnote-44'>[44]<\/a><\/span>. Hi\u2019o aumetua-t\u0101ne a\u2019e nei te tenerara Cr\u00e9pin : Te mau Porinetia, te vai ra \u00ab\u00a0t\u014d r\u0101tou mau maita\u2019i e mau paruparu tino ta\u2019a\u2019\u0113 i t\u014d te mau \u2019Europa, m\u0101 t\u0113 \u2019aravihi tumu fa\u2019ahiahia mau n\u014d te mau \u2019ohipa tautai miti, m\u0101 te \u2019ohipa h\u0101\u2019uti r\u0101 e te t\u0101mau-\u2019ore i roto i te \u2019ohipara\u2019a, m\u0101 t\u0113 fa\u2019aru\u2019e \u2019ohie i t\u0101 r\u0101tou \u2019ohipa-t\u0101moni m\u0101 te tumu-\u2019ore\u00a0\u00bb. Ua ha\u2019ap\u0101p\u016b, m\u0101 te t\u0101pe\u2019ape\u2019a-\u2019ore, o Lorain i mua ia Vedel : \u00ab\u00a0E mea \u2019aravihi te ta\u2019ata Tahiti, \u2019aita r\u0101 e hina\u2019aro ra e rave i te \u2019ohipa\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>I te pae n\u014d te fa\u2019aho\u2019onara\u2019a, ua rave te mau fa\u2019ehau i te mau n\u016bmerara\u2019a \u2019aiv\u0101na\u2019a, ia au i te hi\u2019ora\u2019a n\u014d te \u2019ohipa \u2019ite-p\u0101p\u016b-hia. I te matahiti 1965 ra, ua mana\u2019o o Thiry \u0113 \u00ab te ho\u2019\u0113 rave-\u2019ohipa porinetia, i te pae n\u014d te tauturu-\u2019ohipa e n\u014d te mau \u2019aravihi ta\u2019a-maita\u2019i, e t\u0101ta\u2019ipiti roa te paruparu o [t\u014dna] fa\u2019aho\u2019onara\u2019a i t\u014d te ho\u2019\u0113 rave-\u2019ohipa \u2019europa e noho tau poto mai i Porinetia (1 e \u2019aore r\u0101 e 2 matahiti) \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-45' class='footnote-ref'><a href='#footnote-45'>[45]<\/a><\/span>. Ua nu\u2019u rahi roa atu te ho\u2019\u0113 \u2019\u014dfit\u012be i roto i teie hi\u2019ora\u2019a t\u014d\u2019ihiv\u0101na\u2019a m\u0101 t\u0113 f\u0101ito, ia au i te \u2019aitoro (indice) 100 e t\u016b\u2019ati ra i t\u014d te p\u0101ito n\u014d te 5<sup>ra\u2019a<\/sup> o te RMP, e 125% t\u0101 te fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o \u2019uo\u2019uo, e 60% t\u0101 te ta\u2019ata Tahiti <span id='footnote-ref-46' class='footnote-ref'><a href='#footnote-46'>[46]<\/a><\/span>. I te \u2019\u0101va\u2019e tetepa matahiti 1966 ra, ua ani te tenerara Cr\u00e9pin i te ho\u2019\u0113 tuat\u0101papara\u2019a n\u014d te f\u0101ito-h\u014dpoi\u2019a n\u014d te \u00ab ho\u2019\u0113 fa\u2019ehau tauto\u2019o, te ho\u2019\u0113 ti\u2019a tau fa\u2019ehau haumetua, te ho\u2019\u0113 ti\u2019a tau fa\u2019ehau porinetia, e te ho\u2019\u0113 rave-\u2019ohipa porinetia ia au i te maorora\u2019a o te nohora\u2019a mai te mau [haumetua] \u00bb <span id='footnote-ref-47' class='footnote-ref'><a href='#footnote-47'>[47]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\"><\/a><\/p>\n<p>\u00a0Ua ine teie mau hi\u2019ora\u2019a ia au i te huru o te \u2019ohipa. I ni\u2019a-\u2019\u0113 i te mau tauturu-\u2019ohipa, tau poto, i ni\u2019a i te tahua-\u2019ohipa, ua f\u0101 mai te mau ti\u2019ara\u2019a [\u2019ohipa] \u2019\u0101p\u012b m\u0101 t\u0113 h\u014dro\u2019a i te tanora\u2019a n\u014d te \u2019ohipa tumu tau roa. \u2019Ei hi\u2019ora\u2019a, ua fa\u2019a\u2019ohipa te Piha-\u2019ohipa n\u014d te mau \u2019Ohipa-\u2019ihitai i te mau ta\u2019ata hopu n\u014d te mau p\u016b, te mau ta\u2019ata patapata parau n\u014d t\u0101na mau piha-\u2019ohipa i Pape\u2019ete, 1 tauturu m\u0101tutu-faufa\u2019a, e 2 ta\u2019ata t\u0101pa\u2019opa\u2019o, 1 ta\u2019ata fa\u2019ahoro pere\u2019o\u2019o, e 2 ta\u2019ata t\u0101t\u0101\u2019\u012b m\u0101tini, 1 vahine t\u0101m\u0101, 1 ta\u2019ata ha\u2019apa\u2019o tao\u2019a, 1 ta\u2019ata tunu m\u0101\u2019a\u2026 n\u014d te ho\u2019\u0113 ana\u2019e tauturu-\u2019ohipa. Te moni-\u2019ohipa a teie [tauturu-\u2019ohipa], e t\u0101ta\u2019ipiti \u00efa i raro mai i t\u0101 te mau ta\u2019ata hopu.<\/p>\n<p>Te raup\u0113a i te mau maita\u2019i \u2019ihitai o te mau Porinetia, e \u2019itehia i te taime n\u014d t\u0113 fa\u2019ararahira\u2019a i te ava n\u014d Fangataufa \u00ab m\u0101 te mau huru fifi roa n\u014d te mau rave-\u2019ohipa porinetia o t\u0113 fa\u2019atupu i te fa\u2019ahiahia i rotop\u016b i te mau \u2019are f\u0101fati e te mau ma\u2019o \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-48' class='footnote-ref'><a href='#footnote-48'>[48]<\/a><\/span>. \u00ab E \u2019ihitai fa\u2019ahiahia te Porinetia \u00bb, o t\u0113 f\u0101ri\u2019ira\u2019a \u00efa Thiry : \u00ab Poti \u2019\u014droe, pah\u012b, faura\u2019o ri\u2019i uta tauha\u2019a, LCR, etv\u2026 e tano te reira ia ha\u2019apa\u2019o-hope-roa-hia e te mau fei\u0101-\u2019ohipa porinetia \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-49' class='footnote-ref'><a href='#footnote-49'>[49]<\/a><\/span>. Ua f\u0101ri\u2019i o Cr\u00e9pin i te ho\u2019\u0113 itoito e ua fa\u2019a\u2019\u014d fa\u2019ahou<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_9afp871 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_9wgi871 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_6oi5594 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_c1ff594 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_h9ib324   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p class=\"separator-section-1\"><h2 class='separator-section-11'>Page 11<\/h2><\/p>\n<p>\u2019oia i te mau ta\u2019ata Tahiti i roto i teie tua\u2019\u0101\u2019ai, o t\u0113 riro atu \u2019ei mana n\u014d te \u2019Europa\u00a0: \u00ab\u00a0Teie nei r\u0101, ua tau te mau Porinetia i te ho\u2019\u0113 fa\u2019atanora\u2019a \u2019\u0101p\u012b roa m\u0101 te vitiviti maere rahi\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>Ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia mai te ho\u2019\u0113 parau n\u014d te fifi te fa\u2019aterera\u2019ahia e te mau haumetua te rima-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei, e ua t\u012btau \u2019oia ia ha\u2019amaita\u2019ihia \u00ab te \u2019ite n\u014d te huru fa\u2019aterera\u2019a i te reira \u00bb i roto i te tahi fa\u2019anahora\u2019a t\u016b\u0113\u0101 o te mau \u2019aitauira\u2019a : \u00ab N\u014d te ha\u2019afaufa\u2019a i te mau rave-\u2019ohipa mai teie te huru, t\u012btauhia te tahi arata\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e te maita\u2019i \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-50' class='footnote-ref'><a href='#footnote-50'>[50]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I taua taime ato\u2019a ra, ua fa\u2019atata\u2019uhia te mau Porinetia r\u0101tou r\u0101tou iho, e i te mau rave-\u2019ohipa \u2019e\u2019\u0113. I rotop\u016b ia r\u0101tou iho, n\u014d te mea ho\u2019i \u0113, te fa\u2019ata\u2019a nei te mau fa\u2019ehau i te ta\u2019ata Tahiti i te mau Porinetia n\u014d te tahi atu mau ta\u2019amotu n\u014d te mau tumu hiro\u2019a (\u00ab te f\u0101ito-ha\u2019iha\u2019i o te fa\u2019aho\u2019onara\u2019a i te tauturu-\u2019ohipa porinetia ia fa\u2019auhia i te tauturu-\u2019ohipa Tahiti, n\u014d roto mai i te ta\u2019a-\u2019ore o t\u014d te mau motu i te \u2019ohipa nahonaho e te t\u0101mau \u00bb) e pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa (logistique) : \u00ab \u2019e\u2019ita e ti\u2019a ia fa\u2019at\u016b\u2019ati i te mau fa\u2019aura\u2019a-\u2019ohipa i te mau terera\u2019a pah\u012b e tari nei i te mau fei\u0101-\u2019ohipa \u00bb <span id='footnote-ref-51' class='footnote-ref'><a href='#footnote-51'>[51]<\/a><\/span>. E tano ato\u2019a te fa\u2019aaura\u2019a i te mau P\u014dt\u012bt\u012b (U\u0101hutarema) e utahia m\u0101 te mau pupu tau fa\u2019ehau, i te taime a taere ai te mau t\u0101pura \u2019ohipa i Hao o tei arata\u2019i i te Dircen ia ani i te parau-fa\u2019ati\u2019a a te t\u0101vana rahi n\u014d teie tihepura\u2019a i te fei\u0101 \u2019e\u2019\u0113 <span id='footnote-ref-52' class='footnote-ref'><a href='#footnote-52'>[52]<\/a><\/span> \u00ab n\u014d te o\u2019e o te rima-\u2019ohipa noa i Porinetia \u00bb <span id='footnote-ref-53' class='footnote-ref'><a href='#footnote-53'>[53]<\/a><\/span>. \u00ab Te tihepura\u2019a i te mau P\u014dt\u012bt\u012b m\u0101 te parau-fa\u2019aau n\u014d te 6 \u2019\u0101va\u2019e <span id='footnote-ref-54' class='footnote-ref'><a href='#footnote-54'>[54]<\/a><\/span> \u00bb, ua tae \u00efa ia fa\u2019a\u2019ohipa e 250 ta\u2019ata i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atete matahiti 1965 ra <span id='footnote-ref-55' class='footnote-ref'><a href='#footnote-55'>[55]<\/a><\/span>. Ua \u2019itehia \u2019e\u2019ita r\u0101tou e tano n\u014d t\u0113 \u2019ohipa n\u0101 te mau motu : \u00ab Mai t\u0101pa\u2019o ato\u2019a ana\u2019e t\u0101tou \u0113 ua fa\u2019ahiro\u2019aro\u2019a maita\u2019i mai te mau rave-\u2019ohipa porinetia i t\u014d r\u0101tou \u2019aravihi n\u014d te mau \u2019ohipa n\u0101 te moana e tae roa i r\u014dp\u016b i te mau \u2019are f\u0101fati. \u2019\u0100re\u2019a i te mau P\u014dt\u012bt\u012b ra, a p\u0101utuutu atu ai ho\u2019i i ni\u2019a i te \u2019ohipa, e mea huru aroha \u00efa n\u014d teie nei \u0101 tuha\u2019a \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-56' class='footnote-ref'><a href='#footnote-56'>[56]<\/a><\/span>. Ua t\u0101pa\u2019o maori r\u0101 ho\u2019i o Peyrefitte i roto i t\u0101na mau puta-t\u0101pa\u2019opa\u2019o \u0113 \u00ab\u00a0te taere i tupu na, ua fa\u2019aho\u2019ihia\u00a0\u00bb maoti te tihepura\u2019a i teie mau P\u014dt\u012bt\u012b.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h3><strong>E mau Porinetia i mua i te \u00ab\u00a0fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a\u00a0\u00bb<\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>T\u0113 fa\u2019ateitei nei te mau fa\u2019atere o te CEP ia r\u0101tou iho i t\u014d r\u0101tou rirora\u2019a \u2019ei mau aveave n\u014d te ho\u2019\u0113 tauira\u2019a vitiviti, n\u0101 roto i te mau poro\u2019ira\u2019a rarahi i te mau tauha\u2019a e te mau tao\u2019a o te mau \u2019ohipa rarahi. I te hopea matahiti 1965 ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa te CEP e 12 000 tane t\u012bm\u0101, e 236 tane p\u0113ni, e 563 tane punu t\u0101po\u2019i e p\u0101ruru-roto (amiante). \u2019Oia ato\u2019a r\u0101 te mau m\u0101tini h\u0101mani uira e 93 tane, e 566 tane niuniu uira e mauha\u2019a uira, 1 259 tane fa\u2019atahera\u2019a pape&#8230; Te matahiti 1965 ra, o te matahiti \u2019\u016b\u2019ana roa a\u2019e \u00efa o te rohi p\u016b-h\u0101mani. I te ha\u2019amatara\u2019a o te tahua-\u2019ohipa, ua t\u012btauhia te mau m\u0101tini ha\u2019ama\u2019aro miti n\u014d t\u0113 ha\u2019amau i te mau vaira\u2019a n\u0101 te mau motu, i muri a\u2019e, ua tu\u2019uhia te mau mauha\u2019a n\u014d te orara\u2019a maita\u2019i, m\u0101tini ha\u2019amahanahana pape e te mau v\u0101hi tapi vai e haumiti :<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_f2kh594 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_mgjk594 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_s8t3818 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_gj70818 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_zi89389   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p class=\"separator-section-1\"><h2 class='separator-section-12'>Page 12<\/h2><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<table width=\"604\">\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"121\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>1963<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>1964<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>1965<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"121\">\n<p>\u2019Ohipa rarahi<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>\u00a0<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"121\">\n<p>Fa\u2019atahera\u2019a pape (tui\u014d, r\u014dp\u012bn\u0113, t\u0101maura\u2019a\u2026)<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>15<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>1 083<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>161<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>1 259<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"121\">\n<p>Tauiha\u2019a uira (niuniu, m\u0101tini\u2026)<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>41<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>162<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>363<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>566<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"121\">\n<p>P\u016b ha\u2019ama\u2019arora\u2019a<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>55<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>9<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>2<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>66<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"121\">\n<p>Ha\u2019amahanahana pape<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>&#8211;<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>4<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>7<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>11<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"121\">\n<p>Tapi vai e haumiti<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>&#8211;<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>25<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>65<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"121\">\n<p>90<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Mau tauha\u2019a h\u0101ponohia mai n\u0101 te haumetua mai i te CEP m\u0101 te rahira\u2019a tane <span id='footnote-ref-57' class='footnote-ref'><a href='#footnote-57'>[57]<\/a><\/span><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua ine te hi\u2019ora\u2019a a te mau fa\u2019ehau i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a te mau Porinetia i teie fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a m\u0101teria. E \u2019ohie maita\u2019i a\u2019e te Porinetia ia \u2019apo, hau atu a\u2019e i te taure\u2019a Far\u0101ni, i roto i te mau \u2019ihiha\u2019a tau\u2019\u0101p\u012b n\u014d te patura\u2019a fare e te m\u0101tini. E mea au n\u0101 na te \u2019ahopa i te pae n\u014d te ra\u2019atira pupu \u00bb. Ua mana\u2019o o Thiry \u2019e\u2019ita te mau rave-\u2019ohipa Porinetia e hina\u2019aro e fa\u2019a\u2019\u014d i roto i te \u2019\u014dpura\u2019a n\u014d te fa\u2019ahotura\u2019a fa\u2019anahohia n\u014d Porinetia \u00ab papa-ana\u2019e-hia i ni\u2019a i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a r\u0101tere e te mau rohi t\u0101piri \u00bb, mai te peu \u0113 \u2019e\u2019ita te mau huimana e fa\u2019aitoito ia mara\u2019a mai te mau ti\u2019a fa\u2019atere ta\u2019ata fenua : \u00ab T\u0113 \u2019itehia nei i te tahi \u2019\u014dti\u2019ati\u2019a o te mau t\u0101ne e vahine Porinetia n\u014d t\u0113 f\u0101ri\u2019i i te mau \u2019ohipa ha\u2019iha\u2019i a\u2019e, mai te \u2019ohipa h\u014dtera \u2019ei hi\u2019ora\u2019a. \u2019E\u2019ita teie \u2019\u014dti\u2019ati\u2019ara\u2019a e \u2019ore mai te peu \u0113 e h\u014dro\u2019ahia ia r\u0101tou ra te mau \u2019ahopa, i muri a\u2019e i t\u014d ratou fa\u2019aineinera\u2019a t\u014dro\u2019a e au i te reira \u00bb <span id='footnote-ref-58' class='footnote-ref'><a href='#footnote-58'>[58]<\/a><\/span>. I te pae hope\u2019a, ua tae o Thiry i te f\u0101ri\u2019i \u0113 \u00ab \u2019aore e ira fa\u2019aha\u2019iha\u2019i t\u014d te Porinetia ia fa\u2019aauhia i te &#8220;popa&#8221; [papa\u2019\u0101], e \u00ab e f\u0101ri\u2019i \u2019ino roa atu \u2019oia ia \u00ab t\u0101-\u2019\u0101ua-fa\u2019ehau-hia \u00bb \u2019oia i roto i te parau n\u014d te hi\u2019ora\u2019a o te \u2019oire-\u2019\u0101ua-fa\u2019ehau, \u2019inaha e riro i te noa\u2019a atu te mau \u2019ohipa i roto i te t\u0101t\u0101\u2019\u012b pah\u012b,\u00a0 te mau \u2019ohipa huira\u2019atira. <span id='footnote-ref-59' class='footnote-ref'><a href='#footnote-59'>[59]<\/a><\/span><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\"><\/a><\/p>\n<h3>\u00a0<\/h3>\n<h3><strong>I muri a\u2019e i te CEP\u00a0: fa\u2019aineinera\u2019a rave-\u2019ohipa t\u0101moni n\u014d te fa\u2019anahora\u2019a p\u016b-\u2019ohipa <\/strong><\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>M\u0101 t\u0113 t\u012btaura\u2019a i t\u0113 tihepu i te ta\u2019ata fenua, i fa\u2019ariro na o Messmer i te CEP \u2019ei mauha\u2019a n\u014d te fa\u2019ahotura\u2019a ia Porinetia. E rave rahi taime t\u014dna fa\u2019a\u2019itera\u2019a i t\u014dna hina\u2019aro e fa\u2019arahi i te rahira\u2019a ta\u2019ata porinetia <span id='footnote-ref-60' class='footnote-ref'><a href='#footnote-60'>[60]<\/a><\/span>. T\u0101na fa\u2019aotira\u2019a matamua n\u014d te reira, i te 14 n\u014d te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1965 ra, e ferurira\u2019a \u00efa n\u014d te ho\u2019\u0113 muriatau hina\u2019arohia n\u014d te ho\u2019\u0113 Porinetia fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bhia n\u0101 roto i te vai-maoro-ra\u2019a mai te CEP, o tei \u2019ore i tupu h\u0101noa na i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te \u2019\u014dpuara\u2019a, e te ho\u2019\u0113 ha\u2019amaura\u2019a i te mau mana-ha\u2019a (comp\u00e9tence) \u2019\u0101p\u012b i Tahiti\u00a0:<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>T\u0113 vai-ha\u2019amaoro-raahia mai o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata haumetua i Porinetia nei [&#8230;] t\u0113 faatupu nei te reira n\u0101 te Fenua nei i te ho\u2019\u0113 \u2019\u014drura\u2019a h\u0101manihia o te mau punavai o tei [&#8230;] riro i t\u0113 ha\u2019af\u0101nau mai i te ha\u2019aparar\u012bra\u2019a o te CEP, e tahi \u00efa fifi<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_jvrg818 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ir9f818 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_ppmg707 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_jo4a707 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_shre426   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p class=\"separator-section-1\"><h2 class='separator-section-13'>Page 13<\/h2><\/p>\n<p>rahi. M\u0101 te hiro\u2019aro\u2019a i teie fifi, ua fa\u2019aue te haufenua [&#8230;] i te fa\u2019anahonahora\u2019a i muri nei\u00a0:<\/p>\n<ol>\n<li>a) I Tahiti, te mau r\u0101ve\u2019a p\u016b-h\u0101mani e pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa m\u0101 t\u0113 rave i te rave-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei, aratai\u2019hia e te ho\u2019\u0113 rahira\u2019a iti m\u0101m\u0101 n\u014d te mau haumetua\u00a0;<\/li>\n<li>b) N\u0101 te mau motu, \u2019ei mau fa\u2019aineinera\u2019a fa\u2019ehau ta\u2019a\u2019\u0113 o tei t\u012btau auta\u2019a i te rave-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Ua n\u0101mua te tenerara Cr\u00e9pin i te vait\u0101maura\u2019a o te \u2019ohipa-t\u0101moni i roto i te ho\u2019\u0113 t\u014dtaiete m\u0101tau i te \u2019aimamau : \u00ab ua fa\u2019atupu te monira\u2019ahia i te mau hina\u2019aro (vespa, pere\u2019o\u2019o, fa\u2019ato\u2019eto\u2019era\u2019a, \u2019\u0101fata te\u0101ta, etv\u2026), e n\u014d te hina\u2019aro ha\u2019am\u0101ha i te mau hia\u2019ai, e riro atu i t\u0113 fa\u2019aiti mai i te mau-p\u0101p\u016b-\u2019ore-ra\u2019a i roto i te \u2019ohipa \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-61' class='footnote-ref'><a href='#footnote-61'>[61]<\/a><\/span>. I te \u2019\u0101va\u2019e tetepa matahiti 1966 ra, ua t\u012btau \u2019oia i te \u00ab ho\u2019\u0113 tuat\u0101papra\u2019a ia ti\u2019a i te rave-\u2019ohipa porinetia i muri a\u2019e i te tahi fa\u2019aineinera\u2019a o tei riro i te maoro roa atu n\u014d te mea ua fa\u2019anahohia te CEP e tae roa atu i te matahiti 1975 ra \u00bb <span id='footnote-ref-62' class='footnote-ref'><a href='#footnote-62'>[62]<\/a><\/span>. Ia au i teie te huru hi\u2019ora\u2019a, t\u0113 fa\u2019a\u2019itehia ra te fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a \u2019ei \u2019e\u2019a n\u014d te \u00ab fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a \u00bb. I te matahiti 1965 ra\u2019a ra, ua fa\u2019aau o Thiry i te fa\u2019aineinera\u2019a n\u014d te \u00ab mau \u2019aravihi-ta\u2019a-maita\u2019i e n\u014d te mau fa\u2019atere porinetia \u00bb \u2019ei \u00ab mea faufa\u2019a n\u014d te muiriatau o Porinetia e n\u014d te t\u0101pe\u2019ara\u2019a i teie Fenua i roto ia Far\u0101ni \u00bb. N\u014d teie \u00ab &#8220;fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a&#8221; ia Porinetia i roto i te mau tuha\u2019a ato\u2019a, tauirara\u2019a, mau ha\u2019ap\u016brorora\u2019a, r\u0101tio, te \u2019\u0101fata te\u0101ta, mau pere\u2019o\u2019o, mau manureva, mau manu\u0101, etv\u2026 \u00bb, ua t\u012btau \u2019oia i te ho\u2019\u0113 i te IG ra o Brunet n\u014d te Ha\u2019api\u2019ira\u2019a a te Hau i haere mai ia au i te anira\u2019a a te CEA i te CEP \u00ab n\u014d t\u0113 tuat\u0101papa i te arata\u2019ira\u2019a ha\u2019api\u2019ira\u2019a e te tauturu e tano ia ha\u2019apa\u2019ohia e te CEP n\u014d te ha\u2019api\u2019ira\u2019a \u00bb. \u2019A\u2019ita o Thiry e mana\u2019o i te mau p\u016b-\u2019ohipa ana\u2019e ra, t\u0113 fa\u2019a\u014d-ato\u2019a-ra\u2019a mai nei r\u0101 i roto i te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a p\u016b-h\u0101manira\u2019a : \u00ab E ti\u2019a ia arata\u2019ihia te fa\u2019aineinera\u2019a i te mau taure\u2019a e p\u014dti\u2019i Porinetia n\u0101 te \u2019e\u2019a i hina\u2019arohia na. E mea p\u0101p\u016b maita\u2019i \u0113 [e fa\u2019aineinera\u2019a] \u2019ihiha\u2019a mau\u0101 te reira. I te mau matarara\u2019a o te Ha\u2019api\u2019ira\u2019a a te Hau, e ti\u2019a ia \u2019\u0101muihia atu te mau \u2019ohipa fa\u2019ehau e h\u014dro\u2019ahia mai e te Nu\u2019u, te P\u0101ito, te ho\u2019\u0113 BIMAT fa\u2019atauihia, etv. \u00bb T\u0113 n\u0101mua nei \u2019oia i te parau \u00ab ia au i te hoho\u2019a n\u014d tei ravehia na i Antilles, [n\u014d te] \u2019ohipa fa\u2019ehau fa\u2019atanohia \u00bb <span id='footnote-ref-63' class='footnote-ref'><a href='#footnote-63'>[63]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\"><\/a><\/p>\n<p>I te pae hope\u2019a, ua tu\u2019u te mau punavai ta\u2019ata i te mau uiuira\u2019a n\u014d te pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa e n\u014d te f\u0101ito-h\u014dpoi\u2019a, e \u2019oia ato\u2019a r\u0101 n\u014d te poritita, n\u0101 te p\u016b\u2019oira\u2019a i rotop\u016b i te mau fa\u2019ehau e te haufenua. Te perera\u2019a, faufa\u2019a n\u014d te patura\u2019a i te CEP e t\u014dna fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a matamua, t\u0113 fa\u2019ahoho\u2019a mai ra i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a e f\u0101na\u2019ohia ra e te tenerara Thiry, i roto i te fa\u2019atupura\u2019a i te t\u0101pura o te mau t\u0101rena n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a, \u2019ei t\u0101t\u0101\u2019\u012b i te hape ha\u2019am\u0101ramarama\u2019a e t\u0101fifihia ra e ana n\u014d te reira tuha\u2019a. Ia au i te putuputura\u2019a matamua a te Tomite a te CEP, o te t\u012btau ia fa\u2019anaho i te mau rave\u2019a o t\u0101na e f\u0101na\u2019o atu n\u014d te mau t\u0101rena e f\u0101 mai ra, t\u0113 \u2019ite ra te reira ia Bernard Tricot, fa\u2019aa\u2019o n\u014d te \u00c9lys\u00e9e, i te p\u016b\u2019oira\u2019a i te hina\u2019aro o te fei\u0101 poritita \u00ab ia tuat\u0101papahia te ho\u2019\u0113 fa\u2019ahaerera\u2019a i Hao \u00bb mai te ho\u2019\u0113 \u00ab tuha\u2019a faufa\u2019a n\u014d te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a \u00bb. Ua p\u0101to\u2019i Thiry i te fa\u2019auera\u2019a nei : \u00ab Te fifi, o te hi\u2019ora\u2019a \u2019ihimana\u2019o \u00efa ia fa\u2019aauhia i te hiro\u2019aro\u2019a. Ua \u2019\u012b o Hao mai te ho\u2019\u0113 huero moa, e \u2019e\u2019ita te mana\u2019o e f\u0113\u2019a\u2019a, e \u2019\u012b atu \u0101 \u2019ona i te mau taime ato\u2019a e ravehia ai te mau t\u016bpitara\u2019a. E au \u2019ona i te tahi huru roro-pua\u2019a (cevelas) i fa\u2019autahia i ni\u2019a i te \u2019iriatai o te pape \u00bb <span id='footnote-ref-64' class='footnote-ref'><a href='#footnote-64'>[64]<\/a><\/span>. I roto r\u0101 i teie iho nei putuputura\u2019a n\u014d te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 1966 ra, ua fa\u2019a\u2019ite te mau ti\u2019a teitei roa a\u2019e o te mau Nu\u2019u i t\u014d r\u0101tou ta\u2019a-\u2019ore n\u014d te vaira\u2019a mai o te ho\u2019\u0113 t\u0101rena i te matahiti 1967 ra, ia au i te reira, e riro te parau fa\u2019aau n\u014d \u2019\u0100reteria i te te fa\u2019aroahia atu \u0101 e \u2019aore r\u0101 \u2019e\u2019ita, t\u0113 vaivai p\u0101p\u016b-\u2019ore ra te fa\u2019auera\u2019a poritita <span id='footnote-ref-65' class='footnote-ref'><a href='#footnote-65'>[65]<\/a><\/span>. Ua arata\u2019i te reira ia Thiry ia r\u016bh\u0101noa, i te matahiti 1967 ra, i te fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te 2<sup>ra\u2019a<\/sup> o te t\u0101rena e ia fa\u2019atae i te mau tupuarahi n\u0101 te ho\u2019\u0113 f\u0101ito teitei : \u00ab E aha \u00efa rahira\u2019a tane fifi ! E riro atu te reira \u2019ei temeio mai te peu noa atu e manuia t\u0101tou ! \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-66' class='footnote-ref'><a href='#footnote-66'>[66]<\/a><\/span>.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_b50e707 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_prs0707 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n        <\/div>\n<!--\/themify_builder_content-->","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><h2 class='separator-section-14'>Page 1<\/h2> To\u2019o hia ta\u2019ata i rohi na i te CEP ra ? \u2019Aita te mau hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui a te Hui-fa\u2019atere (\u00c9tat-major) e t\u016b\u2019ati ra i te mau p\u0101pa\u2019a (donn\u00e9es) a te DIRCEN, teie nei r\u0101, ia firi-ana\u2019e-hia te mau puna, e ti\u2019a \u00efa ia papa fa\u2019ahou m\u0101 te huru p\u0101p\u016b i te mau [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3147,"menu_order":0,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[163],"tags":[],"autrice--auteur":[88],"chronologie":[116,117],"institution":[526,352,353,525,488,354],"nom-commun":[358,529,356,357,355,527,530,528],"nom-propre":[360,277,124,359,141,531],"class_list":["post-3183","notice-cep","type-notice-cep","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-actrices-acteurs-tah","autrice--auteur-renaud-meltz-tah","chronologie-annee-60-tah","chronologie-annee-70-tah","institution-115raa-cmga-nuu-na-faahaere-o-te-paito-na-te-reva","institution-115e-cmga-compagnie-de-marche-du-genie-de-lair-tah","institution-5e-rmp-tah","institution-5raa-o-te-rmp","institution-cea","institution-ce-tah","nom-commun-salariat-tah","nom-commun-ohipa-tamoni","nom-commun-main-doeuvre-tah","nom-commun-personnel-civil-tah","nom-commun-effectifs-tah","nom-commun-rahiraa-taata","nom-commun-rave-ohipa-tivira","nom-commun-rima-ohipa","nom-propre-portugal-tah","nom-propre-hao-tah","nom-propre-papeete-2-tah","nom-propre-pierre-messmer-tah","nom-propre-tenerara-jean-a-thiry-tane","nom-propre-tenerara-ra-o-jean-thiry","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v24.4 (Yoast SEO v27.1.1) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP - Dictionnaire historique du CEP<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"To\u2019o hia ta\u2019ata i rohi na i te CEP ra ? \u2019Aita te mau hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui a te Hui-fa\u2019atere (\u00c9tat-major) e t\u016b\u2019ati ra i te mau p\u0101pa\u2019a (donn\u00e9es) a te DIRCEN, teie nei r\u0101, ia firi-ana\u2019e-hia te mau puna, e ti\u2019a \u00efa ia papa fa\u2019ahou m\u0101 te huru p\u0101p\u016b i te mau [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Dictionnaire historique du CEP\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-15T13:28:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2184\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"70 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/\",\"name\":\"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP - Dictionnaire historique du CEP\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg\",\"datePublished\":\"2025-02-04T19:56:33+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-15T13:28:57+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg\",\"width\":2184,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notices-CEP\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"ty-reo\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"width\":790,\"height\":782,\"caption\":\"Dictionnaire historique du CEP\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"publishingPrinciples\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP - Dictionnaire historique du CEP","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP","og_description":"To\u2019o hia ta\u2019ata i rohi na i te CEP ra ? \u2019Aita te mau hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui a te Hui-fa\u2019atere (\u00c9tat-major) e t\u016b\u2019ati ra i te mau p\u0101pa\u2019a (donn\u00e9es) a te DIRCEN, teie nei r\u0101, ia firi-ana\u2019e-hia te mau puna, e ti\u2019a \u00efa ia papa fa\u2019ahou m\u0101 te huru p\u0101p\u016b i te mau [&hellip;]","og_url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/","og_site_name":"Dictionnaire historique du CEP","article_modified_time":"2026-01-15T13:28:57+00:00","og_image":[{"width":2184,"height":440,"url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"70 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/","name":"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP - Dictionnaire historique du CEP","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg","datePublished":"2025-02-04T19:56:33+00:00","dateModified":"2026-01-15T13:28:57+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#breadcrumb"},"inLanguage":"ty-reo","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#primaryimage","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-CEP.jpeg","width":2184,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/les-effectifs-et-la-main-doeuvre-du-cep\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notices-CEP","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata e te rima-\u2019ohipa a te CEP"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","name":"Dictionnaire historique du CEP","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"ty-reo"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization","name":"Dictionnaire historique du CEP","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","width":790,"height":782,"caption":"Dictionnaire historique du CEP"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/"},"publishingPrinciples":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/"}]}},"builder_content":"<p>[section_separator title=\"Page 1\"]<\/p> <p>To\u2019o hia ta\u2019ata i rohi na i te CEP ra ? \u2019Aita te mau hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui a te Hui-fa\u2019atere (\u00c9tat-major) e t\u016b\u2019ati ra i te mau p\u0101pa\u2019a (donn\u00e9es) a te DIRCEN, teie nei r\u0101, ia firi-ana\u2019e-hia te mau puna, e ti\u2019a \u00efa ia papa fa\u2019ahou m\u0101 te huru p\u0101p\u016b i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i tihepuhia e te CEP, fa\u2019ehau e t\u012bvira.<\/p> <p>\u00a0E fa\u2019ehau te fei\u0101 patu matamua o te CEP. E 2 pupu fa\u2019ehau i fa\u2019anahohia\u00a0: Ua \u2019\u0101mui atu te Nu\u2019u fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o-\u2019uo\u2019uo i te ha\u2019amaura\u2019a i te 5<sup>ra\u2019a<\/sup> o te RMP (pupu fa\u2019ehau t\u016bru\u2019irau (mixte) n\u014d Patitifa) m\u0101 te mau ti\u2019a o te P\u0101ito (G\u00e9nie). Mai te tau p\u014d\u2019ai o te matahiti 1963 ra e tae atu i te tau p\u014d\u2019ai o te matahiti 1965 ra, [ua rohi] \u00ab te rima \u2019utuafare hope a te CEP \u00bb, ua v\u0101ere, t\u0101p\u016b i te fenua, fa\u2019ati\u2019a i te mau fare h\u0101manihouhia, patu i te mau pur\u014dmu e mau taura\u2019a manureva, \u00ab fa\u2019atanotano \u00bb i te mau tahera\u2019a pape, etv., i Tahiti \u0101nei, i Moruroa \u0101nei, e \u2019aore r\u0101 i Hao\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, Contr\u00f4leurs Emery et Bidon, \u00ab Rapport sur le CEP, Fascicule II. Moyens d\u2019infrastructure de G\u00e9nie civil \u00bb, Titre IV. Installations G\u00e9nie Terre \u00bb, 28 f\u00e9vrier 1966, p. 33. [\/footnote]. Ua pe\u2019ape\u2019a te m\u0101na\u2019omana\u2019o n\u0101 Porinetia i te taera\u2019a mai te mau fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o-\u2019uo\u2019uo, e pinepine \u0113 e mau fa\u2019ehau purutia (Heremani) tahito : i te 20 n\u014d tiunu matahiti 1963 ra, ua p\u016bhara te mau mero o te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a [Fenua] i te haere\u2019a mai o te mau \u00ab SS e te mau t\u016bmate-ta\u2019ata t\u0101rahuhia \u00bb\u00a0[footnote] Aim\u00e9 Louis Grimald, <em>Gouverneur dans le Pacifique<\/em>, Berger-Levrault, 1990, p. 273. [\/footnote]. Ua \u2019ite te t\u014dm\u0101n\u0101 matamua o te CEP \u00ab i te tahi fa\u2019atura-m\u0101ramarama-\u2019ore-ra\u2019a hope i te T\u014dm\u0101n\u0101ra\u2019a \u2019Ihitai i p\u0101to\u2019ihia \u00bb [footnote] SHD, GR 13 R\u00a0137, rapport de fin de commandement du CA Thabaud, Tahiti, le 6 ao\u00fbt 1965. [\/footnote]. Te tahi atu pupu fa\u2019ehau ra, te 115<sup>ra\u2019a<\/sup> CMGA (Taiete Fa\u2019aterera\u2019a i te p\u0101ito o te Reva), e 200 ta\u2019ata n\u014d roto mai i n\u0101 pupu fa\u2019ehau e 3 (Toul, Compi\u00e8gne, e Toulouse) e \u00ab te tahi rima-turu n\u014d Porinetia \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, Rapport sur le CEP, Moyens d\u2019infrastructures de G\u00e9nie Civil, Titre II, Installations a\u00e9ronautiques, Paris, le 23 octobre 1965, p. 22. [\/footnote]. Ua patu teie mau fa\u2019ehau e 2 n\u0101 taura\u2019a manureva i Moruroa i te matahiti 1964 ra : te ho\u2019\u0113, f\u0101ito na\u2019ina\u2019i, auta\u2019a, e te tahi ra, f\u0101ito rahi roa a\u2019e \u2013 o tei fa\u2019a\u2019ohipahia nei \u0101 i teie mahana. Ua fa\u2019anahonaho r\u0101tou i muri a\u2019e i te \u0101rea [n\u014d te] ora patuhia i piha\u2019i iho i te \u2019oire n\u014d \u2019Otepa, i Hao, e ua patu i te h\u014d\u2019\u0113 taura\u2019a manureva i reira hou a\u2019e a tauto\u2019o atu ai i te mau patura\u2019a n\u014d Fangataufa.<\/p> <p>I muri a\u2019e, tae mai nei te mau rave-\u2019ohipa \u2019\u0101p\u012b. Ua f\u0101ito te t\u014dm\u0101n\u0101 matamua o te CEP ia r\u0101tou \u2019ei m\u0101\u2019itira\u2019a 2 (faufa\u2019a-\u2019ore n\u0101 te tahi vahi-\u2019\u0113 atu n\u014d t\u014dna f\u0101ito-maita\u2019i \u00bb)\u00a0[footnote] SHD, GR 13 137. [\/footnote]. Ua f\u0101ri\u2019i te tenerara ra o Thiry \u0113 : \u00ab N\u014d t\u0113 fa\u2019aiti i te f\u0101ito-rahi, t\u012btauhia e ha\u2019amaita\u2019i i te f\u0101ito-maita\u2019i. \u2019E\u2019ere te CEP i te ho\u2019\u0113 pupu fa\u2019ehau mai ia Charleville e \u2019aore r\u0101 Romorantin, t\u0113 hina\u2019aro nei au i te ho\u2019\u0113 pu\u2019e-m\u0101\u2019iti \u00bb\u00a0[footnote] SGDSN, PV du CdD du 16 juillet 1964, Paris, p. 5. [\/footnote]. Te fa\u2019auiuira\u2019a n\u014d te \u2019aravihi o te mau rave-\u2019ohipa, ua nu\u2019u i muri a\u2019e n\u0101 te pae o te mau Porinetia, n\u014d te mara\u2019ara\u2019a t\u0101mau o te mau rahira\u2019a rave-\u2019ohipa e tae noa atu i te t\u0101rena matamua, n\u014d te reira o Thiry i t\u012btauhia ai ia ha\u2019ap\u0101p\u016b.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h2><strong>E mau fa\u2019ehau rahi roa a\u2019e i tei fa\u2019aauhia na, i Tahiti e i Hao<\/strong><\/h2> <h2>\u00a0<\/h2> <h3><strong>E mau rahira\u2019a fa\u2019ehau f\u0101ito 12\u00a0500 i te \u2019\u0101va\u2019e tiunu matahiti 1966 ra <\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua \u2019\u0101maha te fei\u0101-\u2019ohipa fa\u2019ehau e te pae fa\u2019atere i te mau rave-\u2019ohipa t\u0101mau (\u00ab\u00a0mau ti\u2019a tauto\u2019o\u00a0\u00bb), \u00ab\u00a0mau p\u0101turu auta\u2019a\u00a0\u00bb (patura\u2019a e \u2019aore r\u0101 fa\u2019anahora\u2019a i te mau p\u016b) e te mau \u00ab\u00a0p\u0101turu \u2019aitere\u00a0\u00bb (i te \u2019anotau o te mau t\u0101rena t\u0101matamatara\u2019a). M\u0101 te hi\u2019ora\u2019a fenua, ua \u2019\u014dperehia r\u0101tou n\u0101 Tahiti, Hao, Moruroa, e Fangataufa, e te mau ti\u2019ara\u2019a-\u2019ohipa n\u0101 te paehiti.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 2\"]<\/p> <p>I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1964 ra, i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te tahua-\u2019ohipa, ua t\u0101ho\u2019\u0113 te CEP e 2 410 fa\u2019ehau, m\u0101 te 2\/3 o tei tonohia i Tahiti (68,5%). T\u0113 tai\u0101 ra te mau huimana t\u012bvira i te ho\u2019\u0113 \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a o te rohi i te mau p\u016b tia\u2019i (base arri\u00e8re). Ua f\u0101ri\u2019i te \u2019\u014dpuara\u2019a arata\u2019i a te CEP, vauvauhia i mua i te mau fa\u2019aterera\u2019a-hau i te 15 n\u014d fepuare matahiti 1964 ra, i te tanora\u2019a o Tahiti m\u0101 te ti\u2019aoro ato\u2019a r\u0101 \u0113 : \u00ab n\u014d te tumu poritita, fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, e pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa (logistique), t\u012btauhia e ara ia \u2019ore ia t\u0101ho\u2019\u0113hia te mau rahira\u2019a rarahi e riro i te fa\u2019ahuehue atu i te orara\u2019a o te fenua \u00bb\u00a0[footnote] MAE, 1809, INVA 312. [\/footnote]. I te \u2019\u0101va\u2019e tiunu matahiti 1964 ra, ua fa\u2019at\u0101pae te tihepura\u2019a t\u012bvira i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata honohia i te CEP i te f\u0101ito e 2 785. Ua vauvau Messmer i te tahi r\u0101ve\u2019a (marotte) : e tari, ia au i tei mara\u2019a, i te mau rohi e mau rave-\u2019ohipa fa\u2019ehau mai Tahiti i Hao atu. Teie nei r\u0101, i taua taime ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa \u2019\u0113na te CEP e 227 ta\u2019ata o te motu, \u2019oia ho\u2019i ho\u2019\u0113 \u0101 \u00efa rahira\u2019a i t\u014d te huira\u2019atira [footnote] SGDSN, note pour pr\u00e9parer le\u00a0CdD du 16 juillet 1964 \u00ab\u00a0\u00c9tat d\u2019avancement des \u00e9tudes\u00a0\u00bb, Annexe III, \u00ab\u00a0mise en place des effectifs du CEP. Effectifs r\u00e9alis\u00e9s \u00e0 la date du 1\/6\/1964\u00a0\u00bb. [\/footnote].<\/p> <p>T\u0113 \u2019aimamau ta\u2019ata rahi noa atu ra te tahua-\u2019ohipa. Mai n\u0101 \u2019\u0101va\u2019e tenuare e \u2019atopa atu n\u014d matahiti 1965 ra, ua t\u0101ta\u2019itoru te mau rahira\u2019a ta\u2019ata \u2019\u0101mui\u00a0: mai te 2 956 fa\u2019ehau (2 001 rave-\u2019ohipa t\u0101mau, 955 ta\u2019ata patu fare) e tae atu i te 9 000 ta\u2019ata mai te peu \u0113 e \u2019\u0101muihia te mau rave-\u2019ohipa t\u012bvira tihepuhia e te mau Nu\u2019u, e i muri a\u2019e, e te CEA. T\u0113 t\u0101pura-fa\u2019ahou-hia nei r\u0101, i tau taime ra, ia t\u0101pae i te f\u0101ito raro mai i te 5 000 fa\u2019ehau t\u0101mau i te hope\u2019a matahiti 1966 ra :<\/p> <p>Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata \u2019\u0101mui \u2019itehia e fa\u2019aauhia i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1965 ra [footnote] SHD, GR 9 R 89, rapport des contr\u00f4leurs Emery et Bidon, octobre 1965 (en jaune donn\u00e9es incertaines, reconstitu\u00e9es). [\/footnote]<\/p>\n<ul><li><h4>Figure 1<\/h4><a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg\" title=\"Effectifs globaux constate\u0301s et pre\u0301vus en octobre 1965\" alt=\"Effectifs globaux constat\u00e9s et pr\u00e9vus en octobre 1965 [footnote]SHD, GR 9 R 89, rapport des contr\u00f4leurs Emery et Bidon, octobre 1965 (en jaune donn\u00e9es incertaines, reconstitu\u00e9es).[\/footnote]\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg 1816w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-300x212.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-1024x723.jpg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-768x543.jpg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-1536x1085.jpg 1536w\" sizes=\"(max-width: 1816px) 100vw, 1816px\" \/> <\/a> Effectifs globaux constat\u00e9s et pr\u00e9vus en octobre 1965 [footnote]SHD, GR 9 R 89, rapport des contr\u00f4leurs Emery et Bidon, octobre 1965 (en jaune donn\u00e9es incertaines, reconstitu\u00e9es).[\/footnote] <p>Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata \u2019\u0101mui \u2019itehia e fa\u2019aauhia i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1965 ra<\/p><\/li><\/ul>\n<a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg\" title=\"Effectifs globaux constate\u0301s et pre\u0301vus en octobre 1965\" alt=\"Effectifs globaux constat\u00e9s et pr\u00e9vus en octobre 1965 [footnote]SHD, GR 9 R 89, rapport des contr\u00f4leurs Emery et Bidon, octobre 1965 (en jaune donn\u00e9es incertaines, reconstitu\u00e9es).[\/footnote]\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965.jpg 1816w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-300x212.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-1024x723.jpg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-768x543.jpg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Effectifs-globaux-constate\u0301s-et-pre\u0301vus-en-octobre-1965-1536x1085.jpg 1536w\" sizes=\"(max-width: 1816px) 100vw, 1816px\" \/> <\/a> Effectifs globaux constat\u00e9s et pr\u00e9vus en octobre 1965 [footnote]SHD, GR 9 R 89, rapport des contr\u00f4leurs Emery et Bidon, octobre 1965 (en jaune donn\u00e9es incertaines, reconstitu\u00e9es).[\/footnote]\n<p>Te mau rahira\u2019a ta\u2019ata \u2019\u0101mui \u2019itehia e fa\u2019aauhia i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1965 ra<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 3\"]<\/p> <p>Teie nei r\u0101, m\u0101 te mau p\u0101turu \u2019aitere, e tae\u2019ahia te t\u0101ta\u2019ipiti. I te 30 n\u014d tiunu matahiti 1966 ra, i na\u2019uanahi (\u00e0 la veille) i te t\u016bpitara\u2019a matamua, ua tihepu te CEP 12 531 fa\u2019ehau (2 708 [nu\u2019u] Fenua, 8 720 [nu\u2019u] \u2019Ihitai m\u0101 te <em>force Alpha<\/em>, e 1 103 [nu\u2019u] Reva) [footnote] SHD, GR 9 S 93, EMA, Division Programmes, \u00ab\u00a0Expos\u00e9 de la sous-commission \u00ab\u00a0Moyens, effectifs, mat\u00e9riel\u00a0\u00bb \u00e0 la r\u00e9union de la Commission CEP, le 1<sup>er<\/sup> septembre 1966, p. 4. [\/footnote]:<\/p> <p>Inera\u2019a o te mau rahira\u2019a fa\u2019ehau a te CEP mai tiunu matahiti 1964 \u0113 tiunu 1966 atu [footnote] <em>Ibid<\/em>. [\/footnote]<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\"><\/a><\/p>\n<ul><li><h4>Figure 2<\/h4><a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg\" title=\"E\u0301volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 a\u0300 juin 1966\" alt=\"\u00c9volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 \u00e0 juin 1966 [footnote]Ibid.[\/footnote]\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg 412w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966-300x170.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 412px) 100vw, 412px\" \/> <\/a> \u00c9volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 \u00e0 juin 1966 [footnote]Ibid.[\/footnote] <p>Inera\u2019a o te mau rahira\u2019a fa\u2019ehau a te CEP mai tiunu matahiti 1964 \u0113 tiunu 1966 atu<\/p><\/li><\/ul>\n<a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg\" title=\"E\u0301volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 a\u0300 juin 1966\" alt=\"\u00c9volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 \u00e0 juin 1966 [footnote]Ibid.[\/footnote]\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966.jpg 412w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/E\u0301volution-des-effectifs-militaires-CEP-de-juin-1964-a\u0300-juin-1966-300x170.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 412px) 100vw, 412px\" \/> <\/a> \u00c9volution des effectifs militaires CEP de juin 1964 \u00e0 juin 1966 [footnote]Ibid.[\/footnote]\n<p>Inera\u2019a o te mau rahira\u2019a fa\u2019ehau a te CEP mai tiunu matahiti 1964 \u0113 tiunu 1966 atu<\/p>\n<p>[section_separator title=\"Page 4\"]<\/p> <p>I te \u2019\u0101va\u2019e tetepa matahiti 1966 ra, ua tu\u2019u te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau i te Tomite t\u012b\u2019a\u2019au n\u014d t\u0113 fa\u2019aiti i te mau f\u0101ito-h\u014dpoi\u2019a a te CEP, te \u2019\u014dperera\u2019a i n\u0101 12 427 fa\u2019ehau tihepuhia. E teiaha rahi roa te [nu\u2019u] \u2019ihitai, n\u014d te uta-moana-ra\u2019ahia te tahi pae rahi o te fei\u0101-\u2019ohipa\u00a0:<\/p> <p><em>SHD, GR 9 S 93, Parau T\u0101piri o te Parau Haruharu n\u014d te 3<sup>ra\u2019a<\/sup> o te putuputura\u2019a o te Tomite a te CEP fa\u2019atupuhia i te 19 n\u014d tetepa 1966 ra, i Paris, i te 26 n\u014d tetepa 1966 ra.<\/em><\/p> <p>\u00a0<\/p>\n<ul><li><h4>Figure 3<\/h4><a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg\" title=\"Annexe au PV de la 3e re\u0301union de la Commission du CEP\" alt=\"SHD, GR 9 S 93, Annexe au PV de la 3e r\u00e9union de la Commission du CEP tenue le 19 septembre 1966, Paris, le 26 septembre 1966.\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg 1380w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-300x225.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-1024x769.jpg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-768x577.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1380px) 100vw, 1380px\" \/> <\/a> SHD, GR 9 S 93, Annexe au PV de la 3e r\u00e9union de la Commission du CEP tenue le 19 septembre 1966, Paris, le 26 septembre 1966. <p><em>SHD, GR 9 S 93, Parau T\u0101piri o te Parau Haruharu n\u014d te 3<sup>ra\u2019a<\/sup> o te putuputura\u2019a o te Tomite a te CEP fa\u2019atupuhia i te 19 n\u014d tetepa 1966 ra, i Paris, i te 26 n\u014d tetepa 1966 ra.<\/em><\/p><\/li><\/ul>\n<a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg\" title=\"Annexe au PV de la 3e re\u0301union de la Commission du CEP\" alt=\"SHD, GR 9 S 93, Annexe au PV de la 3e r\u00e9union de la Commission du CEP tenue le 19 septembre 1966, Paris, le 26 septembre 1966.\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP.jpg 1380w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-300x225.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-1024x769.jpg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Annexe-au-PV-de-la-3e-re\u0301union-de-la-Commission-du-CEP-768x577.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1380px) 100vw, 1380px\" \/> <\/a> SHD, GR 9 S 93, Annexe au PV de la 3e r\u00e9union de la Commission du CEP tenue le 19 septembre 1966, Paris, le 26 septembre 1966.\n<p><em>SHD, GR 9 S 93, Parau T\u0101piri o te Parau Haruharu n\u014d te 3<sup>ra\u2019a<\/sup> o te putuputura\u2019a o te Tomite a te CEP fa\u2019atupuhia i te 19 n\u014d tetepa 1966 ra, i Paris, i te 26 n\u014d tetepa 1966 ra.<\/em><\/p>\n<p>[section_separator title=\"Page 5\"]<\/p> <p>I mua ia Ailleret, o tei ha\u2019amau i te Tomite i hina\u2019arohia e Messmer, ua t\u0101tarahapa \u2019o Thiry m\u0101 t\u0113 fa\u2019ahiti ato\u2019a r\u0101 i tei tupu na i Sahara : \u00ab Ia fa\u2019aoti-ana\u2019e-hia te mau rahira\u2019a ta\u2019ata, ua \u2019ite \u2019oe e a\u2019u tenerara \u0113, e ti\u2019a [ia t\u0101tou] ia turu ia r\u0101tou n\u014d te mau \u2019ohipa tanotano : fa\u2019at\u0101m\u0101\u2019a ia r\u0101tou, ha\u2019ap\u016bhapa ia r\u0101tou, e aupuru ia r\u0101tou, etv. E topa [t\u0101tou] i roto i teie \u2019ohipa parau rahi n\u014d te \u2019\u0101papara\u2019a t\u016b\u2019ati o ta \u2019oe i \u2019ite maita\u2019i na i Reggane. Ua t\u016b\u2019ati mau na te \u2019\u0101papara\u2019a, e e tae [t\u0101tou] i nia a\u2019e i te f\u0101ito-\u2019\u014dti\u2019a i mana\u2019ohia e t\u0101tou. E fifi r\u0101 teie e vai nei \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 S 93, PV de la r\u00e9union du 21 juillet 1966, p. 15. [\/footnote]. I te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a n\u014d te P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 14 n\u014d Novema matahiti 1966 ra, o tei ho\u2019i mai i ni\u2019a i te t\u0101rena matamua, ua t\u012btau o Pompidou i te fa\u2019aitira\u2019a i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata [footnote] SGDSN, PV du conseil de d\u00e9fense du 14 novembre 1966, p. 21. [\/footnote]. Ua \u2019\u014dta\u2019ata\u2019a mar\u016b noa r\u0101tou. I te hope\u2019a matahiti 1967 ra, ua tihepu fa\u2019ahou te CEP 9 244 fa\u2019ehau e 3 300 t\u012bvira, m\u0101 te 1 830 Porinetia. I te hope\u2019a matahiti 1971 ra, ua tihepu te CEP e 5 971 fa\u2019ehau t\u0101mau m\u0101 te 1 790 n\u014d te tau fa\u2019ehau.<\/p> <h3><strong>\u00a0<\/strong><\/h3> <h3><strong>E mau fa\u2019ehau f\u0101tata roa \u0113 e rahira\u2019a t\u0101ne ana\u2019e, e \u2019europa ho\u2019i te pae rahi<\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>I\u00a0 te matahiti 1966 ra, i rotop\u016b i n\u0101 7 004 fa\u2019ehau \u00ab\u00a0tauto\u2019o\u00a0\u00bb e, e 76 vahine e vai ra i te CEP, \u2019oia ho\u2019i i raro iti noa mai i te 1% o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata. M\u0101 n\u0101 5 575 [fa\u2019ehau] p\u0101turu (5 393 [fa\u2019ehau] \u2019ihitai iho\u0101 r\u0101 n\u014d te <u>pupu Alpha<\/u>), ua t\u0101ho\u2019\u0113 te t\u0101rena matamua i e to\u2019ofanu 12 500 fa\u2019ehau, i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai ra, f\u0101tata te t\u0101ato\u2019a e t\u0101ne ana\u2019e m\u0101 t\u0113 fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 <u>harura\u2019a fenua<\/u> mana\u2019o-\u2019ore-hia e te au-\u2019ore o tei \u2019itehia e Thiry\u00a0: \u00ab\u00a0Ua fa\u2019a\u014d mai te ho\u2019\u0113 aumanava \u00ab\u00a0p\u0101to\u2019i-papa\u2019\u0101\u00a0\u00bb i roto i te mau ferurira\u2019a n\u014d te mau tumu e rave rahi, e \u2019inaha ho\u2019i \u0113, a \u2019\u016b\u2019ana noa ai te anira\u2019a [\u2019ohipa] a te mau t\u0101ne ra, t\u0113 t\u014ditiiti nei \u00efa i te fa\u2019aanira\u2019a [\u2019ohipa] a te mau vahine\u00a0\u00bb[footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab Organisation future du CEP \u00bb, Thiry aux CEMA, Paris, le 18 novembre 1965, p. 5 [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <table width=\"604\"> <tbody> <tr> <td width=\"155\"> <p>Tore<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>Fenua<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>\u2019Ihitai<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>Reva<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>M\u016bto\u2019i far\u0101ni \/<\/p> <p>Ture fa\u2019ehau<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u2019\u014cfit\u012be tau t\u0101vini<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>127<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>165<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>98<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>4<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>394<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u2019\u014cfit\u012be tau fa\u2019ehau<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>8<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>9<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>2<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>19<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u2019\u014cfit\u012be \u2019\u0100mui<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>135<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>174<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>100<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>4<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>413<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u2019\u014cfit\u012be-raro tau t\u0101vini<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>680<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>919<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>455<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>32<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>2086<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u2019\u014cfit\u012be-raro tau fa\u2019ehau<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>33<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>33<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u2019\u014cfit\u012be-raro \u2019\u0100mui<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>713<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>919<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>455<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>32<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>2119<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>T\u0101ne tau t\u0101vini<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>671<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>1589<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>53<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>2313<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>T\u0101ne tau fa\u2019ehau<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>853<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>812<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>418<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>2083<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>Fei\u0101-\u2019ohipa vahine<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>65<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>1<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>10<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>76<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>Fa\u2019ehau t\u0101ne \u2019\u0100mui<\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>1589<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>2402<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>481<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>4472<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"54\"> <p>2437<\/p> <\/td> <td width=\"66\"> <p>3495<\/p> <\/td> <td width=\"82\"> <p>1036<\/p> <\/td> <td width=\"149\"> <p>36<\/p> <\/td> <td width=\"98\"> <p>7004<\/p> <\/td> <\/tr> <\/tbody> <\/table> <p><em>T\u0101ato\u2019a o te mau rahira\u2019a fa\u2019ehau i te 31 n\u014d titema matahiti 1966 <\/em>[footnote] SHD, GR 2 S 21. [\/footnote]<\/p> <p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 6\"]<\/p> <p>Te f\u0101ito o te mau fa\u2019ehau n\u0101 te mau motu, i Hao iho\u0101 r\u0101, o tei riro \u2019ei p\u016b mata-ara (base avanc\u00e9e) n\u014d Hao\u00a0:<\/p> <p>\u00a0<\/p> <table width=\"544\"> <tbody> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>Papeete<\/p> <\/td> <td width=\"61\"> <p><strong>Hao<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>P\u016b<\/p> <\/td> <td width=\"96\"> <p>\u2019\u0100muira\u2019a CEP<\/p> <\/td> <td width=\"104\"> <p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>Fenua<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>1 247<\/p> <\/td> <td width=\"61\"> <p>577<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>174<\/p> <\/td> <td width=\"96\"> <p>151<\/p> <\/td> <td width=\"104\"> <p>2 149<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>Reva<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>354<\/p> <\/td> <td width=\"61\"> <p>494<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>46<\/p> <\/td> <td width=\"96\"> <p>189<\/p> <\/td> <td width=\"104\"> <p>1 083<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>\u2019Ihitai<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>404<\/p> <\/td> <td width=\"61\"> <p>138<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>243<\/p> <\/td> <td width=\"96\"> <p>8 106<\/p> <\/td> <td width=\"104\"> <p>8 891<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p>Mau t\u0101vinira\u2019a \u2019\u0101mui<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"61\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"96\"> <p>109<\/p> <\/td> <td width=\"104\"> <p>109<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"155\"> <p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>2 005<\/p> <\/td> <td width=\"61\"> <p><strong>1 209<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"64\"> <p>463<\/p> <\/td> <td width=\"96\"> <p>8 555<\/p> <\/td> <td width=\"104\"> <p><strong>12 232<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <\/tbody> <\/table> <p><em>T\u0101ato\u2019a o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i te \u2019anotau o te t\u0101rena t\u016bpitara\u2019a matamua, i te 30 n\u014d tiurai matahiti 1966 ra <\/em>[footnote] SHD, GR 9 S 93, PV de la 3<sup>e<\/sup> r\u00e9union Commission CEP du 19 septembre 1966 \u00e0 l\u2019EMA, le 26 septembre 1966, appendice n\u00b0 V, Tableau r\u00e9capitulatif. [\/footnote]<em>\u00a0<\/em><\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I T\u016breia, e 90 ta\u2019ata t\u0101 te mau fare fa\u2019aineinehia e f\u0101ri\u2019i, \u2019oia ho\u2019i ua hau atu i t\u014d te huira\u2019atira. I te matahiti 1971 ra, tei ni\u2019a te nohora\u2019a i te 109 ro\u2019i.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h2><strong>E mau t\u012bvira porinetia n\u014d te mau tumu \u2019ihiha\u2019a e poritita<\/strong><\/h2> <p>\u00a0<\/p> <p>I te matahiti 1962 ra\u2019a ra, ua fa\u2019ariro te tenerara Thiry i te mau perera\u2019a poritita o te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te mau Porinetia n\u014d t\u0113 \u0101rai i te \u00ab\u00a0t\u0101piripiri\u00a0\u00bb, \u2019ia \u2019\u0101pe\u2019e te CEP i te fa\u2019a\u2019tau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a i te ho\u2019\u0113 t\u014dtaiete porinetia o tei ineine, ia au i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a, ia tomo i roto i te ho\u2019\u0113 fa\u2019anahora\u2019a aotahihia.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h3><strong>Te tahi hina\u2019aro poritita \u2019ume\u2019umehia e te mata\u2019u i te mau r\u0101terera\u2019a t\u0101mau<\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua fa\u2019a\u2019\u014d Thiry i te tihepu-\u2019ohipa n\u0101 te fenua nei i roto i te t\u0101pura fa\u2019aani a te mau taiete unuma. Ia au i te ho\u2019\u0113 tua\u2019irava, \u00ab e ti\u2019a i te fatu-\u2019ohipa ia tihepu m\u0101 te f\u0101ito-rahi roa a\u2019e i te rima-\u2019ohipa n\u0101 te fenua nei \u00bb, te ho\u2019\u0113 r\u0113nira\u2019a m\u0101 t\u0113 fa\u2019aara \u00ab e \u2019e\u2019ita \u2019oia e rave i te rima-\u2019ohipa n\u014d r\u0101pae mai maoti r\u0101 t\u014d te haumetua i muri a\u2019e i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a mana a te Ra\u2019atira o te Fenua \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 13 R 143, Dossiers d\u2019appel d\u2019offre relatif \u00e0 l'ex\u00e9cution de travaux de G\u00e9nie Civil \u00e0 Papeete et sur les Atolls de Muroroa, Fangataufa, Hao de l\u2019Archipel de Tuamotu, p. 50. [\/footnote]. I te matahiti 1962 ra, i ni\u2019a i te rahira\u2019a e 84 500 ta\u2019ata, e 28 000 rave-\u2019ohipa tau t\u0101vini t\u0101 Porinetia, m\u0101 te 11 000 ana\u2019e rave-\u2019ohipa \u2019aufauhia \u2013 ia fa\u2019aauhia i te f\u0101ito e 7 250 rave-\u2019ohipa i te matahiti 1960 ra [footnote] SHD, GR 13 R 171, rapport sur la situation politique \u00e9conomique et sociale en PF \u00e0 la suite de l\u2019implantation du CEP, le 21 d\u00e9cembre 1965, p. 15 [\/footnote]. Ta\u2019a\u2019\u0113 atu ai te tihepu-\u2019ohipa heru i Makatea o tei fa\u2019atupu i te mau nanura\u2019a i rotop\u016b i te mau ta\u2019amotu, n\u0101 roto i te t\u0101virira\u2019a-hoho\u2019a <em>R\u00e9volt\u00e9s du Bounty<\/em>, ua fa\u2019atupu te MGM i te huimoni-\u2019\u0101va\u2019e (salariat) ia au i te f\u0101ito n\u014d Tahiti. I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1964 ra, t\u0113 hurihuri ra te tohura\u2019a n\u014d te mau vatara\u2019a o te rima-\u2019ohipa i rotop\u016b i te f\u0101ito 800 e 2 500.<\/p> <p>No Thiry, e mea \u2019ohie a\u2019e e te m\u0101m\u0101 a\u2019e ho\u2019i ia fa\u2019a\u2019ohipa i te rima-\u2019ohipa n\u014d te fenua iho, i te fa\u2019areva mai i te mau t\u012bvira, teie nei r\u0101 ho\u2019i, tei ni\u2019a a\u2019e t\u014dna f\u0101ito-moni i t\u014d te tihepura\u2019a fa\u2019ehau : \u00ab e mea hau a\u2019e n\u0101 \u2019u e t\u016bru\u2019i maita\u2019i roa i ni\u2019a i te mau r\u0101ve\u2019a fa\u2019ehau n\u014d te mea o te Upo\u2019o parau III \u00efa o te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau teie e uiuihia ra, e \u2019inaha ia rave ana\u2019e au i te ho\u2019\u0113 r\u0101ve\u2019a t\u012bvira, e mea moni rahi roa atu \u00efa, e teiaha roa atu ho\u2019i t\u0101 \u2019u t\u0101pura faufa\u2019a \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 S 93, PV de la r\u00e9union du 21 juillet 1966, p. 18. [\/footnote]. \u00ab Ia tihepu ana\u2019e au i te mau Porinetia, e h\u0101pono vau i te parau-pe\u2019era\u2019a t\u0101ato\u2019a. Mai te peu \u0113 e mau fa\u2019ehau ti\u2019ara\u2019a 2 t\u0101 \u2019u ra, e h\u0101pono noa \u00efa vau ho\u2019\u0113 ana\u2019e tuha\u2019a o te parau-pe\u2019era\u2019a \u00bb. Ua t\u0101pa\u2019o o Vedel, o tei hi\u2019opo\u2019a i te CEP i te matahiti 1966 ra, i roto i t\u0101na puta-t\u0101pa\u2019opa\u2019o : \u00ab E ti\u2019a mau\u0101 e fa\u2019ahepo i te CEP, o tei au a\u2019e e m\u0101\u2019iti i te rima-\u2019ohipa fa\u2019ehau \u00bb - i t\u014d te t\u012bvira porientia\u00a0[footnote] <em>Ibid.<\/em>, carnet de notes manuscrites de Vedel, le 4 octobre 1966. [\/footnote]. \u00ab\u00a0\u2019Oia mau, e ti\u2019a mai te mau aupupu e te<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 7\"]<\/p> <p>aumanava n\u014d t\u0113 p\u0101to\u2019ira\u2019a\u00a0\u00bb, \u2019e\u2019ita r\u0101 teie hi\u2019ora\u2019a e ha\u2019afifi i t\u0113 fa\u2019aau i te ho\u2019\u0113 t\u0101\u2019atira\u2019a t\u012btauhia n\u014d te mau tumu poritita, e te faufa\u2019a moni ato\u2019a r\u0101 ho\u2019i : \u2019aita te CEP e \u2019aufau nei i te mau fa\u2019ehau i ravehia mai roto mai i te mau nu\u2019u ta\u2019a\u2019\u0113, teie nei r\u0101, e tuha\u2019a ato\u2019a t\u0101 r\u0101tou i roto i te t\u0101pura faufa\u2019a \u2019\u0101mui a te Hau\u2026<\/p> <p>Ua n\u0101n\u0101 te DirCEN i ni\u2019a i te fei\u0101 o te mau ta\u2019amotu. Hope\u2019a matahiti 1965 ra, ti\u2019aturi a\u2019e nei o Thiry \u00ab e riro i t\u0113 vata mai, i te matahiti 1967, n\u0101 600 rave-\u2019ohipa n\u014d te repo ma\u2019atea [i Makatea], [n\u014d te mea] t\u0113 pau atu ra te puna \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab Organisation future du CEP \u00bb, Thiry aux CEMA, le 18 novembre 1965, p. 3 [\/footnote]. \u2019Oa\u2019oa iho nei o Vedel i te reira i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1966 ra : \u00ab ua vata mai te rima-\u2019ohipa n\u014d te repo ma\u2019atea \u00bb. Teie nei r\u0101, n\u014d t\u0113 \u0101rai \u2019eiaha ia \u2019\u014dta\u2019ata\u2019a haere te huira\u2019atira n\u0101 roto i te mau r\u0101terera\u2019a hope\u2019a, ua hina\u2019aro te t\u0101vana rahi ra o Grimald i te fa\u2019aaura\u2019a \u2019ohipa tau poto : e 2 \u2019\u0101va\u2019e n\u014d t\u014d Tuha\u2019a Pae, e 3 \u2019\u0101va\u2019e n\u014d t\u014d Matuita. I te matahiti 1965 ra, ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia e \u00ab e 3 \u2019\u0101va\u2019e, e e 4 \u2019\u0101va\u2019e ta\u2019a\u2019\u0113 n\u014d t\u014d te mau fenua Matuita \u00bb\u00a0[footnote] <em>Ibid.<\/em>, Rapport sur le CEP, \u00ab Installations portuaires et ouvrages maritimes \u00bb, le 20 janvier 1966, p. 50. [\/footnote]. Ua tihepuhia t\u014d te mau ta\u2019amotu n\u014d te mau p\u016b iho\u0101 r\u0101. I Tahiti, \u00ab t\u014dna tanora\u2019a, te mau rave-\u2019ohipa n\u014d te fenua ana\u2019e t\u0113 tihepuhia \u00bb. Ua t\u0101pa\u2019o-rarahi-hia r\u0101 te fei\u0101 n\u014d Raro-Mata\u2019i. Ua tai\u2019o te fa\u2019aterera\u2019a 100 ta\u2019ata fa\u2019areva mai Raro-Mata\u2019i i te mau p\u016b atu i te \u2019\u0101va\u2019e novema matahiti 1964 ra, \u2019\u0113na 500 i te \u2019\u0101va\u2019e fepuare matahiti 1965 ra, 1 000 i te \u2019\u0101va\u2019e m\u0113 matahiti 1965 ra, 2 000 i te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1966 ra, e 2 500 i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 1966 ra\u00a0[footnote] SPAA, 48 W 1996. [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h3><strong>E r\u0101ve\u2019a e tu\u2019i atu ai te parau o te CEP n\u0101 te Fenua nei<\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>I te \u2019\u0101va\u2019e m\u0101ti matahiti 1963 ra, ua t\u016brama o Grimald i te mau ti\u2019a-mana porinetia \u0113 e fa\u2019a\u2019ohipahia atu \u00ab te rima-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei \u00bb n\u014d \u00ab t\u0113 rave i te mau patura\u2019a matamua \u00bb, e i muri a\u2019e, t\u014d te terera\u2019a o te CEP o tei t\u012btauhia ia tihepu i te \u00ab mau rave-\u2019ohipa ta\u2019a-p\u0101p\u016b e te maita\u2019i, te fei\u0101-\u2019ohipa piha-\u2019ohipa, e utuutu fare, etv, m\u0101 t\u0113 ha\u2019amatara maori i te mau \u2019uputa \u2019\u0101p\u012b n\u014d te \u2019ohipa n\u0101 te u\u2019i-\u2019\u0101p\u012b porinetia, e m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101mui ato\u2019a atu \u00ab i te fa\u2019aineinera\u2019a t\u014dro\u2019a \u00bb\u00a0[footnote] SPAA, 146 W 50, \u00ab Note sur le CEP \u00bb, \u00ab confidentiel \u00bb, jointe \u00e0 un courrier du gouverneur aux chefs de l\u2019ensemble des circonscriptions administratives, \u00ab secret \u00bb, le 2 avril 1963, support \u00e0 un expos\u00e9 du gouverneur devant les Conseillers de Gouvernement le 26 mars 1963. [\/footnote]. Ua fa\u2019atupu te t\u0101vana rahi i te tahi p\u016b-\u2019ohipa Fa\u2019at\u016b\u2019ati e \u2019\u014chipa-\u2019\u0100mui n\u014d te t\u0101u\u2019aparau e o te CEP. I Paris, t\u0113 fa\u2019aitoito ra o Messmer i te tihepura\u2019a i t\u014d te fenua [Porinetia]. Te Cema ra o Ailleret, ua ha\u2019ap\u016b\u2019oi \u2019oia i te hina\u2019aro o t\u0101na fa\u2019atere-hau, i te putuputura\u2019a matamua a te Tomite a te CEP i te 21 n\u014d tiurai matahiti 1966 ra, n\u014d t\u0113 \u00ab fa\u2019aiti i te rahira\u2019a fa\u2019ehau \u2019ei turu, m\u0101 t\u0113 pi\u2019i, ia au i tei mara\u2019a e hope roa, i te huira\u2019atira fenua \u00bb, a f\u0101ri\u2019i noa ai \u2019oia \u0113 \u00ab \u2019aore e ta\u2019a-maita\u2019i-hia ra te itoti\u2019a (capacit\u00e9) \u2019ohipa [o t\u014d te fenua] \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 S 93, PV de la r\u00e9union du 21 juillet 1966, p. 7 [\/footnote].<\/p> <p>E parau \u2019\u0113 atu \u0101 \u00efa te reira n\u0101 te pae \u2019aitere. Ua fa\u2019aau-\u2019ore o Thiry i te tihepura\u2019a i t\u014d te fenua nei. E \u2019inaha n\u0101 te hi\u2019ora\u2019a i te \u00ab p\u016bai i ni\u2019a i te \u2019ohipa \u00bb, ua tu\u2019u \u2019oia i te \u00ab f\u0101ito 2 \u00bb n\u0101 te mau fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o \u2019uo\u2019uo, te \u00ab f\u0101ito 1 \u00bb n\u0101 te mau ti\u2019a tau fa\u2019ehau, p\u0101ito n\u014d te pupu tau fa\u2019ehau \u00bb, e ua fa\u2019ata\u2019a i te \u00ab f\u0101ito \u00bd n\u0101 te mau Porinetia, ia au i te parau n\u014d te utara\u2019a, te mau tere-haere e tere-ho\u2019i \u00bb\u00a0[footnote] <em>Ibid.<\/em>, p. 18. [\/footnote]. \u2019Aita te reira e ha\u2019afifi ra i te \u2019atimarara Lorain, t\u014dna [Thiry] mono e <u>GOEN<\/u>, ia fa\u2019a\u014d mai i te fa\u2019auera\u2019a poritita. Ua t\u016brama \u2019oia i te \u2019atimarara Vedel, o tei haere mai e hi\u2019po\u2019a i te mau p\u016b i muri a\u2019e i te t\u0101rena matamua\u00a0: \u00ab\u00a0T\u012btauhia te CEP ia t\u016bru\u2019i i ni\u2019a i te rima-\u2019ohipa e te n\u016bna\u2019a\u00a0\u00bb.<\/p> <p>I rotop\u016b r\u0101 ho\u2019i i te mau fa\u2019ehau e t\u014d te fa\u2019aterera\u2019a t\u012bvira, t\u0113 \u014d mai nei te tahi atu ti\u2019a\u00a0: te unum\u0101. Ua f\u0101ri\u2019i o No\u00ebl Frogier, te ti\u2019a tihepu rave-\u2019ohipa n\u014d te taiete repo ma\u2019atea n\u014d Makatea, i te ho\u2019\u0113 \u0101 t\u012btaura\u2019a mai roto mai i te CEP\u00a0: te tihepura\u2019a i te mau Porinetia m\u0101tau i te huimoni-\u2019\u0101va\u2019e (salariat). Ua ha\u2019amau \u2019oia i te mau m\u0101\u2019itira\u2019a n\u014d t\u0113 tihepu i te fei\u0101-\u2019ohipa fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d te mau tuha\u2019a<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 8\"]<\/p> <p>\u2019ohipa rave \u2019at\u0101. Ua \u2019iriti \u2019oia i te ho\u2019\u0113 piha-\u2019ohipa i Pape\u2019ete, e ua tere n\u0101 te mau motu o tei m\u0101tau ia na [footnote]Entretien de Mich\u00e8le de Chazeaux avec No\u00ebl Frogier le 1<sup>er<\/sup> octobre 2019. https:\/\/la1ere.francetvinfo.fr\/polynesie\/emissions-radio\/c-etait-hier?page=23 [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h3><strong>T\u0113 rava\u2019i-\u2019ore noa atu ra te rima-\u2019ohipa o te fenua nei<\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>\u2019E\u2019ita te tihepura\u2019a \u2019ohipa n\u0101 te fenua e rava\u2019i n\u014d t\u0113 p\u0101hono i te mau anira\u2019a a te CEP o tei ha\u2019amar\u014d i te punavai ta\u2019ata. I te \u2019\u0101va\u2019e \u2019eper\u0113ra matahiti 1964 ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa te CEP e 3 200 tauturu-\u2019ohipa porinetia, o tei fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 \u00ab maumaura\u2019a, e tae roa atu i te mau-roa-ra\u2019a o te mau \u2019ohipa i p\u016bp\u016bhia i te mau taiete o te fenua nei \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 13 R 137, rapport de fin de commandement du CA Thabaud, Tahiti, le 6 ao\u00fbt 1965, p. 9 [\/footnote]. Ua ha\u2019ape\u2019ape\u2019a te CEA i te ho\u2019\u0113 \u00ab f\u0101ito t\u0101h\u0101nerera\u2019a iti o te tihepu-fa\u2019ahou-ra\u2019a \u00bb\u00a0[footnote] SGDSN, dossier pr\u00e9paratoire du CdD du 30 avril 1965, \u00ab \u00c9tat d\u2019avancement des travaux du CEA au CEP \u00bb, s. d. dans note de synth\u00e8se du 29 avril 1965, p. 3. [\/footnote]. Ua amuamu te mau fei\u0101-\u2019ohipa i te pae n\u014d te orara\u2019a m\u0101 e te orara\u2019a maita\u2019i h\u014dhia mai e te SGTE \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 13 R 137, rapport de fin de commandement du CA Thabaud, Tahiti, le 6 ao\u00fbt 1965, p. 11 [\/footnote] (ha\u2019apa\u2019ora\u2019a-\u2019ore o te mau v\u0101hi tapi vai e haumiti), e n\u014d te teimahara\u2019a o te mau hora [\u2019ohipa] : te \u00ab\u00a0f\u0101ito-hora \u2019ohipa ti\u2019a\u00a0\u00bb, e 44H i Pape\u2019ete, e 54H n\u0101 te mau p\u016b. I te matahiti 1965 ra, ua t\u016brama te tahi parau ha\u2019apapa a te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Huitoof\u0101 i te mau paruparu n\u0101 roto i te mau fa\u2019anahora\u2019a t\u016b\u0113\u0101-\u2019ore i rotop\u016b i te rave-\u2019ohipa o te fenua nei e t\u014d te haumetua\u00a0: \u00ab\u00a0Ua tupu te mau paruparu [n\u014d te \u2019ere] o te ho\u2019\u0113 orara\u2019a tura i h\u014dro\u2019ahia n\u014d te mau Porinetia o tei \u2019ana\u2019anatae roa i t\u0113 ho\u2019i i t\u014d r\u0101tou fenua\u00a0\u00bb.<\/p> <p>I tau p\u014d\u2019ai matahiti 1965 ra, ua n\u016bmera te t\u0101vana rahi e 3 500 Porinetia e \u2019ohipa ra i Hao e Moruroa. [footnote] SPAA, 48 W 742, \u00ab Rapport politique juillet 1965 \u00bb, s. d., p. [\/footnote] I te \u2019\u0101va\u2019e novema matahiti 1965 ra, ua f\u0101ito Thiry i te reira \u2019ei 3 150 m\u0101 te hau atu i te \u2019\u0101fara\u2019a m\u0101 te mau taiete. Ua t\u0101pa\u2019o \u2019oia e fa\u2019ahaere mai 300 e 1 500 atu rave-\u2019ohipa porinetia tihepuhia e te mau nu\u2019u [footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab\u00a0Organisation future du CEP\u00a0\u00bb, Thiry aux CEMA, Paris, le 18 novembre 1965, p. 2. [\/footnote]. I taua taime ra, ua f\u0101ito te t\u014dm\u0101n\u0101 o te CEP i te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i te 7 000 rave-\u2019ohipa t\u0101moni porinetia, te t\u0101ato\u2019a o te mau fatu-\u2019ohipa e te mau p\u016b, i ni\u2019a-\u2019\u0113 maita\u2019i i te mau tohura\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019ohipa pae-rahi-roa-hia e te tahi mau taiete unum\u0101 i te mau Porinetia : ua fa\u2019a\u2019ohipa o Dumez e 925, \u2019oia ho\u2019i e 65% o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata i ni\u2019a i te tahua [footnote] SPAA, 48 W 742, \u00ab\u00a0Rapport politique juillet 1965\u00a0\u00bb, s. d., p. [\/footnote] :<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 9\"]<\/p> <p>\u00a0<\/p> <table width=\"464\"> <tbody> <tr> <td rowspan=\"5\" width=\"98\"> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Haumetua<\/p> <\/td> <td rowspan=\"5\" width=\"81\"> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Fa\u2019atere, Arata\u2019i*<\/p> <p>OQ + OS<\/p> <p>T\u0101ato\u2019a<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>Moruroa &amp; Fangataufa<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>Hao<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>Papeete<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"94\"> <p>15<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>2<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>5<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>22<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"94\"> <p>77<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>-<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>13<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>90<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"94\"> <p>156<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>6<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>-<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>162<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"94\"> <p>248<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>8<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>18<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p><strong>274 (49)<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"98\"> <p>P\u014dt\u012bt\u012b<\/p> <p>(U\u0101hutarema)<\/p> <\/td> <td width=\"81\"> <p>Tauturu-\u2019ohipa<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>236<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>-<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>-<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p><strong>236 (16)<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td rowspan=\"5\" width=\"98\"> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>T\u014d te Fenua<\/p> <\/td> <td width=\"81\"> <p>Arata\u2019i<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>5<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>-<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>1<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>6<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"81\"> <p>OQ<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>66<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>3<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>33<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>102<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"81\"> <p>OS<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>96<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>13<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>24<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>133<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"81\"> <p>Tauturu-\u2019ohipa<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>613<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>24<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>47<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>684<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"81\"> <p>T\u0101ato\u2019a<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>780<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>40<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>105<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p><strong>925 (175)<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"98\"> <p><strong>\u2019\u0100mui T\u0101ato\u2019a<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"81\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>1246<\/p> <\/td> <td width=\"39\"> <p>48<\/p> <\/td> <td width=\"59\"> <p>123<\/p> <\/td> <td width=\"94\"> <p>1 435<\/p> <\/td> <\/tr> <\/tbody> <\/table> <p>* Arata\u2019i = ra\u2019atira \u2019ohipa<\/p> <p>Te mau t\u0101pa\u2019o-p\u0101ruru, n\u014d t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b \u00efa i te rima-\u2019ohipa hotu-\u2019ore (n\u014d te \u2019ere i te fa\u2019atere vata)<\/p> <p><em>\u2019\u014cperera\u2019a o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata a te taiete Dumez-Citra i te 31 n\u014d \u2019Atete matahiti 1965 ra <\/em>[footnote] SHD, GR 9 R 890, Rapport sur le CEP, Moyens d\u2019infrastructures de G\u00e9nie Civil, installations portuaires, p. 38 et annexe 16. [\/footnote]\u00a0<\/p> <p>T\u0113 tauvere ra te mau p\u0101pa\u2019a (donn\u00e9e) : i te hope\u2019a matahiti 1965 ra, ua tai\u2019o te tahi parau-t\u0101pa\u2019opa\u2019o fa\u2019ehau e 3 550 rave-\u2019ohipa porinetia n\u0101 te CEP, m\u0101 t\u0113 ha\u2019apae i te <u>\u2019ohipa fa\u2019a\u2019apu,<\/u> o tei pau e 2 500 rave-\u2019ohipa, e \u00ab 445 rave-\u2019ohipa \u2019e\u2019\u0113 o tei t\u012btauhia e fa\u2019ahaere mai \u00bb. \u00ab Hau atu i te 1\/3 o te mau t\u0101ne o tei fa\u2019aru\u2019e i te fa\u2019a\u2019apu n\u014d [t\u0113 haere io] te CEP ra, e ua mara\u2019a te tuha\u2019a-\u2019aif\u0101ito hau atu i te 2\/3 n\u014d te mau taure\u2019a \u00bb.\u00a0[footnote] SHD, GR 13 R 171, rapport sur la situation politique \u00e9conomique et sociale en PF \u00e0 la suite de l\u2019implantation du CEP, le 21 d\u00e9cembre 1965, p. 18. [\/footnote] T\u0113 mata\u2019u ra o Grimald i te <u>tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a<\/u>, e ua t\u016brama o Thiry, i Paris, e t\u012btauhia \u2019oia \u00ab ia feruri i te mau peu tumu \u00bb : \u00ab ua ani mai te t\u0101vana rahi ia m\u0101tou \u2019eiaha e rave i te t\u0101ato\u2019a o te mau rima-\u2019ohipa \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 S 93, PV de la r\u00e9union du 6 septembre 1966, Paris, le 9 septembre 1966, p. 26. [\/footnote].<\/p> <p>Ua p\u0101hono te mau rave-\u2019ohipa t\u0101moni porinetia i te fa\u2019aanira\u2019a, e ua t\u0101mata i t\u0113 ha\u2019afaufa\u2019a i t\u0101 r\u0101tou e hina\u2019aro ra : te CEA, \u2019eiaha r\u0101 te mau Nu\u2019u e te mau taiete ; Hao, t\u014dna \u2019oire ia \u2019Otepa e <em>t\u0101na mau vahine<\/em>, \u2019eiaha r\u0101 Moruroa, e t\u0101ne ana\u2019e \u00efa. Te mau taiete n\u014d te fenua nei, o tei fa\u2019a\u2019ohipa i t\u0101 r\u0101tou mau rave-\u2019ohipa e 60H t\u0101hepetoma n\u014d t\u0113 fa\u2019aho\u2019ona i t\u014d r\u0101tou mau fifi tihepura\u2019a, ua mutamuta \u00efa \u00ab i te mau rave-\u2019ohipa e ani tu\u2019utu\u2019u-\u2019ore nei i te ha\u2019amara\u2019ara\u2019a moni \u2019ohipa \u00bb\u00a0[footnote] SPAA, 48 W 742, \u00ab\u00a0Rapport politique juillet 1965\u00a0\u00bb<em>.<\/em> [\/footnote].<\/p> <p>I muri a\u2019e i te tahua-\u2019ohipa, ua vaivai te mau rahira\u2019a ta\u2019ata porinetia i te CEP i te f\u0101ito e 2 500. I te matahiti 1966 ra, ua ti\u2019aturi o Thiry e t\u0113 piri atu ra \u2019oia i te f\u0101ito-\u2019\u014dti\u2019a \u00ab i te mea \u0113 e 3 000 Porinetia e vai nei n\u0101 te m\u0101tete \u2019ohipa, m\u0101 t\u0113 tai\u2019o i tei maita\u2019i \u2019ore roa a\u2019e, te fei\u0101 \u2019aore e ta\u2019a maita\u2019i ra \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 S 93, PV de la r\u00e9union du 6 septembre 1966, Paris, le 9 septembre 1966, p. 26. [\/footnote]. I te matahiti 1967 ra, e 2 432 (1 830 tihepu-fenua-hia e e 602 rave-\u2019ohipa fa\u2019aturehia) [footnote] SHD, 42 S 38. [\/footnote]. I te matahiti 1974 ra, matahiti hope\u2019a o te t\u0101rena [t\u0101matamatara\u2019a] \u2019apura\u2019i (atmosph\u00e9rique), ua fa\u2019a\u2019ohipa te CEP e 2 580 Porinetia, m\u0101 te 1 787 i te mau nu\u2019u, e 793 i roto i te CEA [footnote] SHD, 8 S 557. [\/footnote]. I taua taime ra, ua tihepu te CEA, n\u014d t\u0113 ravera\u2019ahia te mau t\u0101matamatara\u2019a raro-fenua, auh\u0101nere Porinetia n\u014d te mau \u2019ohipa pa\u2019ora\u2019a \u2019\u0101po\u2019o, hou a\u2019e a fa\u2019aitoito ai i t\u014d ratou ho\u2019ira\u2019a.<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 10\"]<\/p> <p>I te hope\u2019a, ia au i te mau f\u0101itora\u2019a a te DSCEN, 10 e\u00a0 12 000 atu Porinetia o tei rave i te \u2019ohipa i te CEP, mai te tahua-\u2019ohipa e tae roa atu i te t\u0101rena hope\u2019a, e piri i te 100 000 \u2019Europa.<\/p> <h2>\u00a0<\/h2> <h2><strong>Te mau \u2019ohipa tei iti i te maita\u2019i \u2019ei reira te mau Porinetia i te fa\u2019atata\u2019ura\u2019ahia r\u0101tou r\u0101tou iho e i te mau P\u014dt\u012bt\u012b (U\u0101hutarema)<\/strong><\/h2> <p>\u00a0<\/p> <h3><strong>Te hi\u2019ora\u2019a \u2019europa i te rima-\u2019ohipa o te fenua nei, fa\u2019aau-\u2019ore-hia, e mea itoito r\u0101<\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>I te taime n\u014d te tahua-\u2019ohipa, ua ha\u2019av\u0101 \u2019eta\u2019eta o Thiry i te f\u0101ito fa\u2019aineinera\u2019a o te mau Porinetia : \u00ab Te tau-ha\u2019api\u2019ira\u2019a o te mau taure\u2019a, e huru t\u0101pae hope ia au i te f\u0101ito tuatahi, i muri mai r\u0101, e paruparu rahi roa \u00efa \u00bb. Teie nei r\u0101, ua mana\u2019o \u2019oia \u0113 o \u00ab te fa\u2019aineinera\u2019a t\u014dro\u2019a i noa\u2019a \u201ci ni\u2019a i te tahua\u201d, ua riro \u00efa \u2019ei papa matamua, e tano m\u0101 t\u0113 fa\u2019anaho i te ho\u2019\u0113 \u00ab ha\u2019api\u2019ira\u2019a \u2019iteha\u2019a \u00bb [footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab\u00a0Organisation future du CEP\u00a0\u00bb, Thiry aux CEMA, Paris, le 18 novembre 1965, p. 3. [\/footnote]. Ua rave te mau fa\u2019atere o te CEP i te tahi \u2019ihita\u2019ata \u2019\u0113tene e fa\u2019a\u2019ite mai ra i t\u014d r\u0101tou iho hi\u2019ora\u2019a : \u00ab E huira\u2019atira m\u0101ramarama e te \u2019\u0101\u2019au-here te mau t\u0101ne e vahine Porinetia. [...] Te taura ta\u2019ata, papahia e te mau \u2019\u0101no\u2019ira\u2019a \u2019oa\u2019oa e te mau \u2019Europa e \u2019aore \u00efa \u2019\u0100tia [T\u012bn\u012bt\u014d], e tino huru p\u0101utuutu, ia au i te huru orara\u2019a, n\u014d raro roa mai, e fa\u2019ahupehupe maita\u2019i \u00efa ia r\u0101tou \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, <em>Ibid.<\/em>, p. 4. [\/footnote]. Hi\u2019o aumetua-t\u0101ne a\u2019e nei te tenerara Cr\u00e9pin : Te mau Porinetia, te vai ra \u00ab\u00a0t\u014d r\u0101tou mau maita\u2019i e mau paruparu tino ta\u2019a\u2019\u0113 i t\u014d te mau \u2019Europa, m\u0101 t\u0113 \u2019aravihi tumu fa\u2019ahiahia mau n\u014d te mau \u2019ohipa tautai miti, m\u0101 te \u2019ohipa h\u0101\u2019uti r\u0101 e te t\u0101mau-\u2019ore i roto i te \u2019ohipara\u2019a, m\u0101 t\u0113 fa\u2019aru\u2019e \u2019ohie i t\u0101 r\u0101tou \u2019ohipa-t\u0101moni m\u0101 te tumu-\u2019ore\u00a0\u00bb. Ua ha\u2019ap\u0101p\u016b, m\u0101 te t\u0101pe\u2019ape\u2019a-\u2019ore, o Lorain i mua ia Vedel : \u00ab\u00a0E mea \u2019aravihi te ta\u2019ata Tahiti, \u2019aita r\u0101 e hina\u2019aro ra e rave i te \u2019ohipa\u00a0\u00bb.<\/p> <p>I te pae n\u014d te fa\u2019aho\u2019onara\u2019a, ua rave te mau fa\u2019ehau i te mau n\u016bmerara\u2019a \u2019aiv\u0101na\u2019a, ia au i te hi\u2019ora\u2019a n\u014d te \u2019ohipa \u2019ite-p\u0101p\u016b-hia. I te matahiti 1965 ra, ua mana\u2019o o Thiry \u0113 \u00ab te ho\u2019\u0113 rave-\u2019ohipa porinetia, i te pae n\u014d te tauturu-\u2019ohipa e n\u014d te mau \u2019aravihi ta\u2019a-maita\u2019i, e t\u0101ta\u2019ipiti roa te paruparu o [t\u014dna] fa\u2019aho\u2019onara\u2019a i t\u014d te ho\u2019\u0113 rave-\u2019ohipa \u2019europa e noho tau poto mai i Porinetia (1 e \u2019aore r\u0101 e 2 matahiti) \u00bb\u00a0[footnote] <em>Ibid<\/em>. [\/footnote]. Ua nu\u2019u rahi roa atu te ho\u2019\u0113 \u2019\u014dfit\u012be i roto i teie hi\u2019ora\u2019a t\u014d\u2019ihiv\u0101na\u2019a m\u0101 t\u0113 f\u0101ito, ia au i te \u2019aitoro (indice) 100 e t\u016b\u2019ati ra i t\u014d te p\u0101ito n\u014d te 5<sup>ra\u2019a<\/sup> o te RMP, e 125% t\u0101 te fa\u2019ehau t\u0101upo\u2019o \u2019uo\u2019uo, e 60% t\u0101 te ta\u2019ata Tahiti [footnote] SHD, GR 9 S 93, Cahier mission Cr\u00e9pin, notes manuscrites, le 4 octobre. [\/footnote]. I te \u2019\u0101va\u2019e tetepa matahiti 1966 ra, ua ani te tenerara Cr\u00e9pin i te ho\u2019\u0113 tuat\u0101papara\u2019a n\u014d te f\u0101ito-h\u014dpoi\u2019a n\u014d te \u00ab ho\u2019\u0113 fa\u2019ehau tauto\u2019o, te ho\u2019\u0113 ti\u2019a tau fa\u2019ehau haumetua, te ho\u2019\u0113 ti\u2019a tau fa\u2019ehau porinetia, e te ho\u2019\u0113 rave-\u2019ohipa porinetia ia au i te maorora\u2019a o te nohora\u2019a mai te mau [haumetua] \u00bb [footnote]\u00a0SHD, GR 9 S 93, PV de la r\u00e9union du 6 septembre 1966, Paris, le 9 septembre 1966, p. 6 [\/footnote].<\/p> <p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\"><\/a><\/p> <p>\u00a0Ua ine teie mau hi\u2019ora\u2019a ia au i te huru o te \u2019ohipa. I ni\u2019a-\u2019\u0113 i te mau tauturu-\u2019ohipa, tau poto, i ni\u2019a i te tahua-\u2019ohipa, ua f\u0101 mai te mau ti\u2019ara\u2019a [\u2019ohipa] \u2019\u0101p\u012b m\u0101 t\u0113 h\u014dro\u2019a i te tanora\u2019a n\u014d te \u2019ohipa tumu tau roa. \u2019Ei hi\u2019ora\u2019a, ua fa\u2019a\u2019ohipa te Piha-\u2019ohipa n\u014d te mau \u2019Ohipa-\u2019ihitai i te mau ta\u2019ata hopu n\u014d te mau p\u016b, te mau ta\u2019ata patapata parau n\u014d t\u0101na mau piha-\u2019ohipa i Pape\u2019ete, 1 tauturu m\u0101tutu-faufa\u2019a, e 2 ta\u2019ata t\u0101pa\u2019opa\u2019o, 1 ta\u2019ata fa\u2019ahoro pere\u2019o\u2019o, e 2 ta\u2019ata t\u0101t\u0101\u2019\u012b m\u0101tini, 1 vahine t\u0101m\u0101, 1 ta\u2019ata ha\u2019apa\u2019o tao\u2019a, 1 ta\u2019ata tunu m\u0101\u2019a\u2026 n\u014d te ho\u2019\u0113 ana\u2019e tauturu-\u2019ohipa. Te moni-\u2019ohipa a teie [tauturu-\u2019ohipa], e t\u0101ta\u2019ipiti \u00efa i raro mai i t\u0101 te mau ta\u2019ata hopu.<\/p> <p>Te raup\u0113a i te mau maita\u2019i \u2019ihitai o te mau Porinetia, e \u2019itehia i te taime n\u014d t\u0113 fa\u2019ararahira\u2019a i te ava n\u014d Fangataufa \u00ab m\u0101 te mau huru fifi roa n\u014d te mau rave-\u2019ohipa porinetia o t\u0113 fa\u2019atupu i te fa\u2019ahiahia i rotop\u016b i te mau \u2019are f\u0101fati e te mau ma\u2019o \u00bb\u00a0[footnote] CEA-DAM, BCA-SAA-195-(2), \u00ab\u00a0Les essais nucl\u00e9aires fran\u00e7ais de 1966 \u00e0 1974\u00a0\u00bb, le 1<sup>er<\/sup> juin 1989, p. 7. [\/footnote]. \u00ab E \u2019ihitai fa\u2019ahiahia te Porinetia \u00bb, o t\u0113 f\u0101ri\u2019ira\u2019a \u00efa Thiry : \u00ab Poti \u2019\u014droe, pah\u012b, faura\u2019o ri\u2019i uta tauha\u2019a, LCR, etv\u2026 e tano te reira ia ha\u2019apa\u2019o-hope-roa-hia e te mau fei\u0101-\u2019ohipa porinetia \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab\u00a0Organisation future du CEP\u00a0\u00bb, Thiry aux CEMA, Paris, le 18 novembre 1965, p. 4. [\/footnote]. Ua f\u0101ri\u2019i o Cr\u00e9pin i te ho\u2019\u0113 itoito e ua fa\u2019a\u2019\u014d fa\u2019ahou<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 11\"]<\/p> <p>\u2019oia i te mau ta\u2019ata Tahiti i roto i teie tua\u2019\u0101\u2019ai, o t\u0113 riro atu \u2019ei mana n\u014d te \u2019Europa\u00a0: \u00ab\u00a0Teie nei r\u0101, ua tau te mau Porinetia i te ho\u2019\u0113 fa\u2019atanora\u2019a \u2019\u0101p\u012b roa m\u0101 te vitiviti maere rahi\u00a0\u00bb.<\/p> <p>Ua f\u0101ri\u2019i \u2019oia mai te ho\u2019\u0113 parau n\u014d te fifi te fa\u2019aterera\u2019ahia e te mau haumetua te rima-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei, e ua t\u012btau \u2019oia ia ha\u2019amaita\u2019ihia \u00ab te \u2019ite n\u014d te huru fa\u2019aterera\u2019a i te reira \u00bb i roto i te tahi fa\u2019anahora\u2019a t\u016b\u0113\u0101 o te mau \u2019aitauira\u2019a : \u00ab N\u014d te ha\u2019afaufa\u2019a i te mau rave-\u2019ohipa mai teie te huru, t\u012btauhia te tahi arata\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e te maita\u2019i \u00bb\u00a0[footnote] SHD, 8 S 627, Rapport du g\u00e9n\u00e9ral d\u2019Arm\u00e9e J. Cr\u00e9pin, Pr\u00e9sident de la Commission du CEP, Fontainebleau, le 7 d\u00e9cembre 1966, p. 22-23. [\/footnote].<\/p> <p>I taua taime ato\u2019a ra, ua fa\u2019atata\u2019uhia te mau Porinetia r\u0101tou r\u0101tou iho, e i te mau rave-\u2019ohipa \u2019e\u2019\u0113. I rotop\u016b ia r\u0101tou iho, n\u014d te mea ho\u2019i \u0113, te fa\u2019ata\u2019a nei te mau fa\u2019ehau i te ta\u2019ata Tahiti i te mau Porinetia n\u014d te tahi atu mau ta\u2019amotu n\u014d te mau tumu hiro\u2019a (\u00ab te f\u0101ito-ha\u2019iha\u2019i o te fa\u2019aho\u2019onara\u2019a i te tauturu-\u2019ohipa porinetia ia fa\u2019auhia i te tauturu-\u2019ohipa Tahiti, n\u014d roto mai i te ta\u2019a-\u2019ore o t\u014d te mau motu i te \u2019ohipa nahonaho e te t\u0101mau \u00bb) e pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa (logistique) : \u00ab \u2019e\u2019ita e ti\u2019a ia fa\u2019at\u016b\u2019ati i te mau fa\u2019aura\u2019a-\u2019ohipa i te mau terera\u2019a pah\u012b e tari nei i te mau fei\u0101-\u2019ohipa \u00bb [footnote] SHD, GR 9 R 890, Rapport sur le CEP, \u00ab Installations portuaires et ouvrages maritimes \u00bb, le 20 janvier 1966, p. 50. [\/footnote]. E tano ato\u2019a te fa\u2019aaura\u2019a i te mau P\u014dt\u012bt\u012b (U\u0101hutarema) e utahia m\u0101 te mau pupu tau fa\u2019ehau, i te taime a taere ai te mau t\u0101pura \u2019ohipa i Hao o tei arata\u2019i i te Dircen ia ani i te parau-fa\u2019ati\u2019a a te t\u0101vana rahi n\u014d teie tihepura\u2019a i te fei\u0101 \u2019e\u2019\u0113 [footnote] SHD, GR 9 R 890, Contr\u00f4le G\u00e9n\u00e9ral des Arm\u00e9es, Groupe temporaire du contr\u00f4le dans le Pacifique, Rapport sur le CEP, Fascicule II, Moyens d\u2019infrastructures de G\u00e9nie Civil, Titre II, Installations a\u00e9ronautiques, Paris, le 23 octobre 1965, p. 16. [\/footnote] \u00ab n\u014d te o\u2019e o te rima-\u2019ohipa noa i Porinetia \u00bb [footnote] SHD, GR 9 R 890, Contr\u00f4le G\u00e9n\u00e9ral des Arm\u00e9es, Groupe temporaire du contr\u00f4le dans le Pacifique, Rapport sur le CEP, Fascicule II, Moyens d\u2019infrastructures de G\u00e9nie Civil, Titre II, Installations a\u00e9ronautiques, Paris, le 23 octobre 1965, p. 16. [\/footnote]. \u00ab Te tihepura\u2019a i te mau P\u014dt\u012bt\u012b m\u0101 te parau-fa\u2019aau n\u014d te 6 \u2019\u0101va\u2019e [footnote]\u00a0https:\/\/www.senat.fr\/rap\/1969-1970\/i1969_1970_0056_04_32.pdf [\/footnote] \u00bb, ua tae \u00efa ia fa\u2019a\u2019ohipa e 250 ta\u2019ata i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atete matahiti 1965 ra [footnote] SHD, GR 13 R 137, rapport de fin de commandement du CA Thabaud, Tahiti, le 6 ao\u00fbt 1965, p. 9. [\/footnote]. Ua \u2019itehia \u2019e\u2019ita r\u0101tou e tano n\u014d t\u0113 \u2019ohipa n\u0101 te mau motu : \u00ab Mai t\u0101pa\u2019o ato\u2019a ana\u2019e t\u0101tou \u0113 ua fa\u2019ahiro\u2019aro\u2019a maita\u2019i mai te mau rave-\u2019ohipa porinetia i t\u014d r\u0101tou \u2019aravihi n\u014d te mau \u2019ohipa n\u0101 te moana e tae roa i r\u014dp\u016b i te mau \u2019are f\u0101fati. \u2019\u0100re\u2019a i te mau P\u014dt\u012bt\u012b ra, a p\u0101utuutu atu ai ho\u2019i i ni\u2019a i te \u2019ohipa, e mea huru aroha \u00efa n\u014d teie nei \u0101 tuha\u2019a \u00bb\u00a0[footnote] Labat, p 91. [\/footnote]. Ua t\u0101pa\u2019o maori r\u0101 ho\u2019i o Peyrefitte i roto i t\u0101na mau puta-t\u0101pa\u2019opa\u2019o \u0113 \u00ab\u00a0te taere i tupu na, ua fa\u2019aho\u2019ihia\u00a0\u00bb maoti te tihepura\u2019a i teie mau P\u014dt\u012bt\u012b.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h3><strong>E mau Porinetia i mua i te \u00ab\u00a0fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a\u00a0\u00bb<\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>T\u0113 fa\u2019ateitei nei te mau fa\u2019atere o te CEP ia r\u0101tou iho i t\u014d r\u0101tou rirora\u2019a \u2019ei mau aveave n\u014d te ho\u2019\u0113 tauira\u2019a vitiviti, n\u0101 roto i te mau poro\u2019ira\u2019a rarahi i te mau tauha\u2019a e te mau tao\u2019a o te mau \u2019ohipa rarahi. I te hopea matahiti 1965 ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa te CEP e 12 000 tane t\u012bm\u0101, e 236 tane p\u0113ni, e 563 tane punu t\u0101po\u2019i e p\u0101ruru-roto (amiante). \u2019Oia ato\u2019a r\u0101 te mau m\u0101tini h\u0101mani uira e 93 tane, e 566 tane niuniu uira e mauha\u2019a uira, 1 259 tane fa\u2019atahera\u2019a pape... Te matahiti 1965 ra, o te matahiti \u2019\u016b\u2019ana roa a\u2019e \u00efa o te rohi p\u016b-h\u0101mani. I te ha\u2019amatara\u2019a o te tahua-\u2019ohipa, ua t\u012btauhia te mau m\u0101tini ha\u2019ama\u2019aro miti n\u014d t\u0113 ha\u2019amau i te mau vaira\u2019a n\u0101 te mau motu, i muri a\u2019e, ua tu\u2019uhia te mau mauha\u2019a n\u014d te orara\u2019a maita\u2019i, m\u0101tini ha\u2019amahanahana pape e te mau v\u0101hi tapi vai e haumiti :<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 12\"]<\/p> <p>\u00a0<\/p> <table width=\"604\"> <tbody> <tr> <td width=\"121\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>1963<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>1964<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>1965<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p><strong>\u2019\u0100mui<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"121\"> <p>\u2019Ohipa rarahi<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>\u00a0<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"121\"> <p>Fa\u2019atahera\u2019a pape (tui\u014d, r\u014dp\u012bn\u0113, t\u0101maura\u2019a\u2026)<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>15<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>1 083<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>161<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>1 259<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"121\"> <p>Tauiha\u2019a uira (niuniu, m\u0101tini\u2026)<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>41<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>162<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>363<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>566<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"121\"> <p>P\u016b ha\u2019ama\u2019arora\u2019a<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>55<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>9<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>2<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>66<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"121\"> <p>Ha\u2019amahanahana pape<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>-<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>4<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>7<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>11<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"121\"> <p>Tapi vai e haumiti<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>-<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>25<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>65<\/p> <\/td> <td width=\"121\"> <p>90<\/p> <\/td> <\/tr> <\/tbody> <\/table> <p>Mau tauha\u2019a h\u0101ponohia mai n\u0101 te haumetua mai i te CEP m\u0101 te rahira\u2019a tane [footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab Rapport sur le CEP, Fascicule II. Moyens d\u2019infrastructure de G\u00e9nie civil \u00bb, Titre IV. Installations G\u00e9nie Terre \u00bb, annexe 7, p. 6. [\/footnote]<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua ine te hi\u2019ora\u2019a a te mau fa\u2019ehau i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a te mau Porinetia i teie fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a m\u0101teria. E \u2019ohie maita\u2019i a\u2019e te Porinetia ia \u2019apo, hau atu a\u2019e i te taure\u2019a Far\u0101ni, i roto i te mau \u2019ihiha\u2019a tau\u2019\u0101p\u012b n\u014d te patura\u2019a fare e te m\u0101tini. E mea au n\u0101 na te \u2019ahopa i te pae n\u014d te ra\u2019atira pupu \u00bb. Ua mana\u2019o o Thiry \u2019e\u2019ita te mau rave-\u2019ohipa Porinetia e hina\u2019aro e fa\u2019a\u2019\u014d i roto i te \u2019\u014dpura\u2019a n\u014d te fa\u2019ahotura\u2019a fa\u2019anahohia n\u014d Porinetia \u00ab papa-ana\u2019e-hia i ni\u2019a i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a r\u0101tere e te mau rohi t\u0101piri \u00bb, mai te peu \u0113 \u2019e\u2019ita te mau huimana e fa\u2019aitoito ia mara\u2019a mai te mau ti\u2019a fa\u2019atere ta\u2019ata fenua : \u00ab T\u0113 \u2019itehia nei i te tahi \u2019\u014dti\u2019ati\u2019a o te mau t\u0101ne e vahine Porinetia n\u014d t\u0113 f\u0101ri\u2019i i te mau \u2019ohipa ha\u2019iha\u2019i a\u2019e, mai te \u2019ohipa h\u014dtera \u2019ei hi\u2019ora\u2019a. \u2019E\u2019ita teie \u2019\u014dti\u2019ati\u2019ara\u2019a e \u2019ore mai te peu \u0113 e h\u014dro\u2019ahia ia r\u0101tou ra te mau \u2019ahopa, i muri a\u2019e i t\u014d ratou fa\u2019aineinera\u2019a t\u014dro\u2019a e au i te reira \u00bb [footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab\u00a0Organisation future du CEP\u00a0\u00bb, Thiry aux CEMA, Paris, le 18 novembre 1965,<em>. <\/em>p. 3 et 5 [\/footnote]. I te pae hope\u2019a, ua tae o Thiry i te f\u0101ri\u2019i \u0113 \u00ab \u2019aore e ira fa\u2019aha\u2019iha\u2019i t\u014d te Porinetia ia fa\u2019aauhia i te \"popa\" [papa\u2019\u0101], e \u00ab e f\u0101ri\u2019i \u2019ino roa atu \u2019oia ia \u00ab t\u0101-\u2019\u0101ua-fa\u2019ehau-hia \u00bb \u2019oia i roto i te parau n\u014d te hi\u2019ora\u2019a o te \u2019oire-\u2019\u0101ua-fa\u2019ehau, \u2019inaha e riro i te noa\u2019a atu te mau \u2019ohipa i roto i te t\u0101t\u0101\u2019\u012b pah\u012b,\u00a0 te mau \u2019ohipa huira\u2019atira. [footnote] <em>Ibid.<\/em>, p. 5 [\/footnote]<\/p> <p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\"><\/a><\/p> <h3>\u00a0<\/h3> <h3><strong>I muri a\u2019e i te CEP\u00a0: fa\u2019aineinera\u2019a rave-\u2019ohipa t\u0101moni n\u014d te fa\u2019anahora\u2019a p\u016b-\u2019ohipa <\/strong><\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>M\u0101 t\u0113 t\u012btaura\u2019a i t\u0113 tihepu i te ta\u2019ata fenua, i fa\u2019ariro na o Messmer i te CEP \u2019ei mauha\u2019a n\u014d te fa\u2019ahotura\u2019a ia Porinetia. E rave rahi taime t\u014dna fa\u2019a\u2019itera\u2019a i t\u014dna hina\u2019aro e fa\u2019arahi i te rahira\u2019a ta\u2019ata porinetia [footnote] SHD, GR 9 S 93, note de Cr\u00e9pin \u00e0 Ailleret le 4 ao\u00fbt 1966 ajoutant les remarques de Messmer au PV du 28 juillet de la r\u00e9union de la Commission CEP du 21 juillet 1966 \u00e0 l\u2019EMA, p. 2. [\/footnote]. T\u0101na fa\u2019aotira\u2019a matamua n\u014d te reira, i te 14 n\u014d te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1965 ra, e ferurira\u2019a \u00efa n\u014d te ho\u2019\u0113 muriatau hina\u2019arohia n\u014d te ho\u2019\u0113 Porinetia fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bhia n\u0101 roto i te vai-maoro-ra\u2019a mai te CEP, o tei \u2019ore i tupu h\u0101noa na i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te \u2019\u014dpuara\u2019a, e te ho\u2019\u0113 ha\u2019amaura\u2019a i te mau mana-ha\u2019a (comp\u00e9tence) \u2019\u0101p\u012b i Tahiti\u00a0:<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>T\u0113 vai-ha\u2019amaoro-raahia mai o te mau rahira\u2019a ta\u2019ata haumetua i Porinetia nei [...] t\u0113 faatupu nei te reira n\u0101 te Fenua nei i te ho\u2019\u0113 \u2019\u014drura\u2019a h\u0101manihia o te mau punavai o tei [...] riro i t\u0113 ha\u2019af\u0101nau mai i te ha\u2019aparar\u012bra\u2019a o te CEP, e tahi \u00efa fifi<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 13\"]<\/p> <p>rahi. M\u0101 te hiro\u2019aro\u2019a i teie fifi, ua fa\u2019aue te haufenua [...] i te fa\u2019anahonahora\u2019a i muri nei\u00a0:<\/p> <ol> <li>a) I Tahiti, te mau r\u0101ve\u2019a p\u016b-h\u0101mani e pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa m\u0101 t\u0113 rave i te rave-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei, aratai\u2019hia e te ho\u2019\u0113 rahira\u2019a iti m\u0101m\u0101 n\u014d te mau haumetua\u00a0;<\/li> <li>b) N\u0101 te mau motu, \u2019ei mau fa\u2019aineinera\u2019a fa\u2019ehau ta\u2019a\u2019\u0113 o tei t\u012btau auta\u2019a i te rave-\u2019ohipa n\u014d te fenua nei.<\/li> <\/ol> <p>Ua n\u0101mua te tenerara Cr\u00e9pin i te vait\u0101maura\u2019a o te \u2019ohipa-t\u0101moni i roto i te ho\u2019\u0113 t\u014dtaiete m\u0101tau i te \u2019aimamau : \u00ab ua fa\u2019atupu te monira\u2019ahia i te mau hina\u2019aro (vespa, pere\u2019o\u2019o, fa\u2019ato\u2019eto\u2019era\u2019a, \u2019\u0101fata te\u0101ta, etv\u2026), e n\u014d te hina\u2019aro ha\u2019am\u0101ha i te mau hia\u2019ai, e riro atu i t\u0113 fa\u2019aiti mai i te mau-p\u0101p\u016b-\u2019ore-ra\u2019a i roto i te \u2019ohipa \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 8 S 627, Rapport du g\u00e9n\u00e9ral d\u2019Arm\u00e9e J. Cr\u00e9pin, Pr\u00e9sident de la Commission du CEP, Fontainebleau, le 7 d\u00e9cembre 1966. [\/footnote]. I te \u2019\u0101va\u2019e tetepa matahiti 1966 ra, ua t\u012btau \u2019oia i te \u00ab ho\u2019\u0113 tuat\u0101papra\u2019a ia ti\u2019a i te rave-\u2019ohipa porinetia i muri a\u2019e i te tahi fa\u2019aineinera\u2019a o tei riro i te maoro roa atu n\u014d te mea ua fa\u2019anahohia te CEP e tae roa atu i te matahiti 1975 ra \u00bb [footnote] SHD, GR 9 S 93, 2<sup>e<\/sup> r\u00e9union de la commission CEP, le 6 septembre, 1966, au minist\u00e8re des Arm\u00e9es, PV le 9 septembre, p. 6. [\/footnote]. Ia au i teie te huru hi\u2019ora\u2019a, t\u0113 fa\u2019a\u2019itehia ra te fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a \u2019ei \u2019e\u2019a n\u014d te \u00ab fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a \u00bb. I te matahiti 1965 ra\u2019a ra, ua fa\u2019aau o Thiry i te fa\u2019aineinera\u2019a n\u014d te \u00ab mau \u2019aravihi-ta\u2019a-maita\u2019i e n\u014d te mau fa\u2019atere porinetia \u00bb \u2019ei \u00ab mea faufa\u2019a n\u014d te muiriatau o Porinetia e n\u014d te t\u0101pe\u2019ara\u2019a i teie Fenua i roto ia Far\u0101ni \u00bb. N\u014d teie \u00ab \"fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a\" ia Porinetia i roto i te mau tuha\u2019a ato\u2019a, tauirara\u2019a, mau ha\u2019ap\u016brorora\u2019a, r\u0101tio, te \u2019\u0101fata te\u0101ta, mau pere\u2019o\u2019o, mau manureva, mau manu\u0101, etv\u2026 \u00bb, ua t\u012btau \u2019oia i te ho\u2019\u0113 i te IG ra o Brunet n\u014d te Ha\u2019api\u2019ira\u2019a a te Hau i haere mai ia au i te anira\u2019a a te CEA i te CEP \u00ab n\u014d t\u0113 tuat\u0101papa i te arata\u2019ira\u2019a ha\u2019api\u2019ira\u2019a e te tauturu e tano ia ha\u2019apa\u2019ohia e te CEP n\u014d te ha\u2019api\u2019ira\u2019a \u00bb. \u2019A\u2019ita o Thiry e mana\u2019o i te mau p\u016b-\u2019ohipa ana\u2019e ra, t\u0113 fa\u2019a\u014d-ato\u2019a-ra\u2019a mai nei r\u0101 i roto i te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a p\u016b-h\u0101manira\u2019a : \u00ab E ti\u2019a ia arata\u2019ihia te fa\u2019aineinera\u2019a i te mau taure\u2019a e p\u014dti\u2019i Porinetia n\u0101 te \u2019e\u2019a i hina\u2019arohia na. E mea p\u0101p\u016b maita\u2019i \u0113 [e fa\u2019aineinera\u2019a] \u2019ihiha\u2019a mau\u0101 te reira. I te mau matarara\u2019a o te Ha\u2019api\u2019ira\u2019a a te Hau, e ti\u2019a ia \u2019\u0101muihia atu te mau \u2019ohipa fa\u2019ehau e h\u014dro\u2019ahia mai e te Nu\u2019u, te P\u0101ito, te ho\u2019\u0113 BIMAT fa\u2019atauihia, etv. \u00bb T\u0113 n\u0101mua nei \u2019oia i te parau \u00ab ia au i te hoho\u2019a n\u014d tei ravehia na i Antilles, [n\u014d te] \u2019ohipa fa\u2019ehau fa\u2019atanohia \u00bb [footnote]\u00a0SHD, GR 9 R 890, \u00ab Organisation future du CEP \u00bb, Thiry aux CEMA, Paris, le 18 novembre 1965, p. 4.\u00a0[\/footnote].<\/p> <p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\"><\/a><\/p> <p>I te pae hope\u2019a, ua tu\u2019u te mau punavai ta\u2019ata i te mau uiuira\u2019a n\u014d te pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa e n\u014d te f\u0101ito-h\u014dpoi\u2019a, e \u2019oia ato\u2019a r\u0101 n\u014d te poritita, n\u0101 te p\u016b\u2019oira\u2019a i rotop\u016b i te mau fa\u2019ehau e te haufenua. Te perera\u2019a, faufa\u2019a n\u014d te patura\u2019a i te CEP e t\u014dna fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a matamua, t\u0113 fa\u2019ahoho\u2019a mai ra i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a e f\u0101na\u2019ohia ra e te tenerara Thiry, i roto i te fa\u2019atupura\u2019a i te t\u0101pura o te mau t\u0101rena n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a, \u2019ei t\u0101t\u0101\u2019\u012b i te hape ha\u2019am\u0101ramarama\u2019a e t\u0101fifihia ra e ana n\u014d te reira tuha\u2019a. Ia au i te putuputura\u2019a matamua a te Tomite a te CEP, o te t\u012btau ia fa\u2019anaho i te mau rave\u2019a o t\u0101na e f\u0101na\u2019o atu n\u014d te mau t\u0101rena e f\u0101 mai ra, t\u0113 \u2019ite ra te reira ia Bernard Tricot, fa\u2019aa\u2019o n\u014d te \u00c9lys\u00e9e, i te p\u016b\u2019oira\u2019a i te hina\u2019aro o te fei\u0101 poritita \u00ab ia tuat\u0101papahia te ho\u2019\u0113 fa\u2019ahaerera\u2019a i Hao \u00bb mai te ho\u2019\u0113 \u00ab tuha\u2019a faufa\u2019a n\u014d te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a \u00bb. Ua p\u0101to\u2019i Thiry i te fa\u2019auera\u2019a nei : \u00ab Te fifi, o te hi\u2019ora\u2019a \u2019ihimana\u2019o \u00efa ia fa\u2019aauhia i te hiro\u2019aro\u2019a. Ua \u2019\u012b o Hao mai te ho\u2019\u0113 huero moa, e \u2019e\u2019ita te mana\u2019o e f\u0113\u2019a\u2019a, e \u2019\u012b atu \u0101 \u2019ona i te mau taime ato\u2019a e ravehia ai te mau t\u016bpitara\u2019a. E au \u2019ona i te tahi huru roro-pua\u2019a (cevelas) i fa\u2019autahia i ni\u2019a i te \u2019iriatai o te pape \u00bb [footnote] SHD, GR 9 S 93, PV de la r\u00e9union du 21 juillet 1966, p. 29 et 68. [\/footnote]. I roto r\u0101 i teie iho nei putuputura\u2019a n\u014d te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 1966 ra, ua fa\u2019a\u2019ite te mau ti\u2019a teitei roa a\u2019e o te mau Nu\u2019u i t\u014d r\u0101tou ta\u2019a-\u2019ore n\u014d te vaira\u2019a mai o te ho\u2019\u0113 t\u0101rena i te matahiti 1967 ra, ia au i te reira, e riro te parau fa\u2019aau n\u014d \u2019\u0100reteria i te te fa\u2019aroahia atu \u0101 e \u2019aore r\u0101 \u2019e\u2019ita, t\u0113 vaivai p\u0101p\u016b-\u2019ore ra te fa\u2019auera\u2019a poritita [footnote] <em>Ibid. <\/em>p. 60. [\/footnote]. Ua arata\u2019i te reira ia Thiry ia r\u016bh\u0101noa, i te matahiti 1967 ra, i te fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te 2<sup>ra\u2019a<\/sup> o te t\u0101rena e ia fa\u2019atae i te mau tupuarahi n\u0101 te ho\u2019\u0113 f\u0101ito teitei : \u00ab E aha \u00efa rahira\u2019a tane fifi ! E riro atu te reira \u2019ei temeio mai te peu noa atu e manuia t\u0101tou ! \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 13 R 157\/1, Annotation de Thiry sur le \u00ab\u00a0rapport de commandement avant la campagne 1967\u00a0\u00bb de Guillon, le 5 mai 1967. [\/footnote].<\/p>\n[sidebar_references]","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/3183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep"}],"about":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/types\/notice-cep"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/3183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3889,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/3183\/revisions\/3889"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3147"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3183"},{"taxonomy":"autrice--auteur","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/autrice--auteur?post=3183"},{"taxonomy":"chronologie","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/chronologie?post=3183"},{"taxonomy":"institution","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/institution?post=3183"},{"taxonomy":"nom-commun","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-commun?post=3183"},{"taxonomy":"nom-propre","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-propre?post=3183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}