    {"id":2863,"date":"2024-12-28T13:17:08","date_gmt":"2024-12-28T23:17:08","guid":{"rendered":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/"},"modified":"2026-01-16T04:46:47","modified_gmt":"2026-01-16T14:46:47","slug":"lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2","status":"publish","type":"notice-cep","link":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/","title":{"rendered":"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n<!--themify_builder_content-->\n<div id=\"themify_builder_content-2863\" data-postid=\"2863\" class=\"themify_builder_content themify_builder_content-2863 themify_builder tf_clear\">\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_xscp52 tb_first tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_6h9x52 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_wau652   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-1'>Page 1<\/h2>\n<p>Ua rave-pata-h\u0101noa-hia te parau o te fenua e te mau fa\u2019ehau e ha\u2019amau ra i te CEP, \u2019aore ho\u2019i e \u2019\u014dpuara\u2019a \u2019\u0101mui. E \u2019inaha, e parau n\u014d Porinetia t\u0101ato\u2019a. Te ha\u2019amaura\u2019a i te mau fa\u2019anahora\u2019a p\u016bora \u00ab n\u0101 te ho\u2019\u0113 tahua paemaha f\u0101ito 2 000 m\u0113tera hiti \u00bb n\u014d t\u0113 ha\u2019apa\u2019o i te \u00ab mitora\u2019a reva, te ta\u2019ero-\u2019\u0101t\u014dm\u012b, te \u2019ihifenua-m\u0101teria, te mau fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a r\u0101tio, e te mau t\u012bte\u2019ara\u2019a \u00bb, ua fa\u2019atupu te reira i te tahi harura\u2019a huru rahi\u00a0<span id='footnote-ref-1' class='footnote-ref'><a href='#footnote-1'>[1]<\/a><\/span>. T\u012btauhia o <u>Thiry<\/u> ia fa\u2019anaho i te ho\u2019\u0113 vauvau \u2019\u0101\u2019ano rahi m\u0101 te tahi ri\u2019i mau patura\u2019a, e m\u0101tau-\u2019ore-roa-hia e te te fa\u2019aterera\u2019a t\u012bvira.<\/p>\n<p>N\u0101 te paea\u2019u fa\u2019ehau, n\u014d te r\u016b e te p\u0101p\u016b-\u2019ore i te maorora\u2019a mai o te CEP, tupu a\u2019e ra te mau hina\u2019aro t\u0101mau n\u0101 ni\u2019a-\u2019\u0113 i te hi\u2019ora\u2019a matamua. N\u0101 te paea\u2019u o te mau huimana t\u012bvira, te mau ta\u2019a-\u2019ore o te p\u016b-t\u0101niuniura\u2019a fenua i Porinetia, \u2019ei reira te parau o te fenua i t\u0113 \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a i te mau terera\u2019a ture rau (te maura\u2019a e \u2019aore r\u0101 te mana fa\u2019a\u2019ohipa hou a\u2019e te Tau\u2019ati\u00a0 (te fatura\u2019a mau ia au i te Ture t\u012bvira), i te \u2019orera\u2019a \u00efa e ti\u2019a ia p\u0101hono \u2019oi\u2019oi e te p\u0101p\u016b i te fei\u0101 feruri i te CEP.<\/p>\n<p>I te matahiti 1965 ra, i muri a\u2019e i te tuha\u2019a matamua n\u014d te ho\u2019ora\u2019a mai, ua p\u0101ruru te fei\u0101 hi\u2019opo\u2019a o te Nu\u2019u i t\u014d r\u0101tou mau t\u014d\u2019aru\u2019aru n\u0101 roto i te mau paruparu o te mau huimana t\u012bvira : \u00ab T\u0113 fa\u2019a\u2019ite mai ra te mau p\u0101to\u2019ira\u2019a i fa\u2019atupuhia e te mau fa\u2019auera\u2019a-ture n\u014d te matahiti 1878 e 1880 ra i te rava\u2019i-\u2019ore o te m\u0101ramarama e orahia nei n\u014d te vaira\u2019a p\u0101p\u016b o te ture n\u014d te mau fenua n\u0101 Porinetia, m\u0101 te vaira\u2019a maori ho\u2019i te rahira\u2019a \u2019ei fenua f\u0113ti\u2019i (indivision) \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-2' class='footnote-ref'><a href='#footnote-2'>[2]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Fenua f\u0113ti\u2019i (indivision) o tei \u2019ore e m\u0101ramarama-t\u0101mau-hia ia au i te hi\u2019ora\u2019a a te ture t\u012bvira, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101noi i te parau n\u014d te mana fa\u2019a\u2019ohipa i te fatura\u2019a mana e \u2019aore \u00efa \u2019ei tuha\u2019a \u2019\u0101i\u2019a f\u0113ti\u2019i. E \u014d mai i roto i te reira te hi\u2019ora\u2019a fa\u2019ahua t\u0101u\u2019a i te mau ta\u2019ata t\u0101ta\u2019itahi e te mau p\u016b-arata\u2019i o te ho\u2019\u0113 Fenua n\u014d \u2019aina-\u2019aihu\u2019ara\u2019au-noa-hia atu ra, o t\u0113 turu i te fa\u2019a\u2019ohipa i te mau terera\u2019a n\u014d te ha\u2019afatura\u2019a fa\u2019ahepo (t\u012btaura\u2019a) e te hi\u2019ora\u2019a fa\u2019a\u2019oromai i te mau ravera\u2019a ti\u2019a-\u2019ore. Ua n\u0101mua te mau \u2019ohipa matamua n\u014d te t\u0101m\u0101ra\u2019a fenua e te mau patura\u2019a, i te mau ravera\u2019a \u2019ohipa-fenua.<\/p>\n<p>Te \u2019iritira\u2019ahia te ho\u2019\u0113 \u2019\u0101ma\u2019a o te <u>CIAS<\/u> n\u014d te mau parau \u2019ohipa-fenua e mau pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa, fa\u2019aotihia i te 6 n\u014d fepuare matahiti 1963 ra, ua naho \u00efa i te 15 n\u014d m\u0101ti. To\u2019opae ta\u2019ata, arata\u2019ihia e te ra\u2019atira-rahi-k\u014dr\u014dnae [\u2019auro 2-t\u0101pa\u2019o 5] Guillerez, e ha\u2019a ra i Pape\u2019ete n\u014d te m\u0101\u2019itira\u2019a fenua. I t\u014d te Nu\u2019u piara\u2019a i te ho\u2019\u0113 tuap\u0101pa\u2019i matamua n\u014d te CEP i te hope\u2019a o te tau p\u014d\u2019ai matahiti 1964 ra, ua mauruuru \u2019oia i te \u00ab huru otira\u2019a \u00bb o te mau ho\u2019ora\u2019ahia mai e te mau t\u0101rahura\u2019ahia mai te mau fenua\u00a0<span id='footnote-ref-3' class='footnote-ref'><a href='#footnote-3'>[3]<\/a><\/span>. \u2019Inaha i te hi\u2019ora\u2019a, \u2019aita te reira i hopehope roa i te matahiti 1964 ra, e ua t\u014d roa i ni\u2019a-\u2019\u0113 i te tia\u2019iturura\u2019a a te mau fa\u2019ehau n\u014d te vaira\u2019a mai te CEP. \u00ab Te p\u0101p\u016b-\u2019ore e vai nei i ni\u2019a i te muriatau (avenir) o te mau p\u016b, ua riro \u00efa \u2019ei fifi hauri\u2019airi\u2019a n\u014d te tahi t\u0101renara\u2019a m\u0101maramarama \u00bb, f\u0101ri\u2019ihia [teie hi\u2019ora\u2019a], i te matahiti 1967 ra, e te tere hi\u2019opo\u2019a o tei fa\u2019ahiti \u00ab i te tai\u2019o mahana \u2019\u014dti\u2019a n\u014d te matahiti 1970 \u00bb. \u00ab \u2019Inaha noa atu \u0113 \u2019e\u2019ita e roroahia atu te tau o te CEP \u00bb, fa\u2019arava\u2019ira\u2019a a te parau ha\u2019apapa, \u00ab \u2019eiaha roa atu \u00efa e h\u0101\u2019utihia t\u014dna mau papara\u2019a e t\u014dna arata\u2019ira\u2019a \u00bb. \u00ab Ia tae noa atu \u2019ona i \u2019\u014d mai [i te \u2019\u014dti\u2019a] ra \u00bb e tano \u00efa e rave i te mau fa\u2019anaho-fa\u2019ahou-ra\u2019a\u00a0<span id='footnote-ref-4' class='footnote-ref'><a href='#footnote-4'>[4]<\/a><\/span>. E 3 matahiti n\u0101 mua noa a\u2019e, a fa\u2019atumu-noa-hia ai te tuha\u2019a \u2019ohipa-fenua e au n\u014d te patura\u2019a i te mau fare o te CEP, ua fa\u2019aau maoti o Pompidou, i te 16 n\u014d tiurai matahiti 1964 ra, i te ho\u2019\u0113 tia\u2019iturura\u2019a poto roa n\u014d te vaira\u2019a mai [te CEP] : \u00ab I te hope\u2019ara\u2019a, e fa\u2019atupu atu teie \u2019ohipa i te ho\u2019\u0113 fifi n\u0101 t\u014d t\u0101tou mau fenua i Patitifa, n\u014d te mea e topa t\u0101\u2019ue atu te tahi \u2019ohipa rarahi i roto i te 2 e \u2019aore r\u0101 3 matahiti \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-5' class='footnote-ref'><a href='#footnote-5'>[5]<\/a><\/span>. \u2019Inaha i te hi\u2019ora\u2019a,<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5u9752 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ero052 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_wsua658 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_l6tv658 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_31qg658   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-2'>Page 2<\/h2>\n<p>e tupu atu te parau \u2019ohipa-fenua n\u0101 te t\u0101ato\u2019a n\u014d te orara\u2019a o te CEP, roa rahi atu \u0101 i tei t\u0101pa\u2019ohia na. T\u0113 fa\u2019atupu fa\u2019ahou nei \u0101 \u2019ona i te mau fifi i muri a\u2019e i t\u014dna tu\u2019ura\u2019ahia i raro, e i teie nei \u0101 mahana.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h2>E 5 ravera\u2019a n\u014d t\u0113 maura\u2019a fenua\u00a0: h\u014d fa\u2019atau aroha, pirira\u2019a, ho\u2019o auhoa, t\u0101rahu, e tapitaui<\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua ravehia te mau terera\u2019a n\u014d t\u0113 maura\u2019a i te fenua n\u0101 roto i te mau hi\u2019ora\u2019a poritita, ia au i te mau p\u016b e te mau fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a. \u2019Ei hi\u2019ora\u2019a, i Tahiti, ua ha\u2019apae o Thiry i te \u00ab\u00a0fa\u2019at\u014d i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a\u00a0\u00bb n\u014d te pirira\u2019a fenua, o t\u0101na ho\u2019i i rave na i Hao. Ia au i te huru nu\u2019ura\u2019a o te mau t\u012btaura\u2019a, te ta\u2019a-\u2019ore tahito i te \u2019ohipa-fenua, e te muhu-\u2019ore o te p\u016b t\u0101niuniura\u2019a fenua (arata\u2019ihia mai te matahiti 1862 mai ra), ua fa\u2019atano te mau fa\u2019ehau m\u0101 t\u0113 fa\u2019a\u2019ohipa e rave rahi huru ravera\u2019a, a ta\u2019a noa atu ai t\u0113 fa\u2019at\u012bt\u012b\u2019aifarora\u2019a a muri a\u2019e ia \u2019ore ana\u2019e e p\u0101p\u016b te m\u0101\u2019itira\u2019a. E 5 huru maura\u2019a fenua e \u2019itehia ra\u00a0:<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<ol>\n<li>Te h\u014d fa\u2019atau aroha i te tuha\u2019a-fenua huira\u2019atira a te Hau. O te parau rahi \u00efa o n\u0101 motu n\u014d Moruroa e Fangataufa, m\u0101 te mau fa\u2019auera\u2019a-ture ravehia i te 4 n\u014d \u2019atete matahiti 1964 ra, \u00ab\u00a0ia au i te mau fa\u2019aotira\u2019a a te AF [\u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Fenua]\u00a0\u00bb. I vai na te parau t\u0101rahu tenetere f\u0101ito 99 matahiti a te taiete Tahitia, o tei ha\u2019ape\u2019ehia i muri a\u2019e roa. Ua h\u014dro\u2019a-fa\u2019atau-aroha-hia n\u0101 motu e 2 n\u014d te mau Nu\u2019u. O teie ato\u2019a te ravera\u2019a n\u014d t\u0101p\u016b fenua e 2 f\u0101ito 0.6 t\u0101 i te u\u0101hu e i Fare \u2019Ute, e n\u0101 t\u0101p\u016b fenua e 2 i Hao o tei parauhia e tuha\u2019a-fenua [Far\u0101ni -Haufenua\u00a0?].<\/li>\n<li>Te pirira\u2019a fenua \u00ab \u2019ei maita\u2019i huira\u2019atira \u00bb n\u014d te taura\u2019a manureva n\u014d Hao. Teie ravera\u2019a, fa\u2019aotihia e te ho\u2019\u0113 p\u0101pa\u2019i mana (ordonnance) n\u014d te 31 n\u014d tenuare matahiti 1964 ra, ua fa\u2019a\u2019ohipahia n\u014d te f\u0101ito 13 t\u0101. Rave a\u2019e nei te mau fa\u2019ehau \u00ab e fa\u2019ariro i te taura\u2019a manureva \u2019ei faufa\u2019a \u2019eiaha n\u014d te mau fa\u2019ehau ana\u2019e nei, maoti r\u0101 n\u014d te t\u012bvira ato\u2019a n\u014d te mea t\u0113 t\u016btava-hope-hia nei n\u014d te fa\u2019ahotura\u2019a rahi i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a r\u0101tere \u2019ei ha\u2019ap\u0101utuutu i te muriatau fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a o Porinetia. Te ha\u2019ape\u2019era\u2019a t\u0101rahu 1 far\u0101ne i te m\u0113tera t\u016b\u0113\u0101 (tauvere i te 100 far\u0101ne n\u014d te 1 m\u0113tera t\u016b\u0113\u0101 i Fare \u2019Ute) i fa\u2019atupu i te amuamura\u2019a <span id='footnote-ref-6' class='footnote-ref'><a href='#footnote-6'>[6]<\/a><\/span>.<\/li>\n<li>Te mau ho\u2019ora\u2019a auhoa, e 99 t\u0101 fenua i Tahiti iho\u0101 r\u0101.<\/li>\n<li>Te mau t\u0101rahura\u2019a [fenua], n\u014d te f\u0101ito \u2019\u0101mui 133 t\u0101, i Hao (127 t\u0101, parau t\u0101rahu fa\u2019aauhia n\u014d te 30 matahiti m\u0101 te ho\u2019o piri i te 8% o te faufa\u2019a moni-ho\u2019o), i Tahiti (e 4 t\u0101 n\u014d te nohora\u2019a, parau t\u0101rahu n\u014d te 9 matahiti e 5% o te faufa\u2019a moni-ho\u2019o o te mau fenua) e i te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b paehiti (e 2 t\u0101, 1.20 Far\u0101ne Patitifa i te m\u0113tera t\u016b\u0113\u0101 i te matahiti ho\u2019\u0113, \u2019oia ho\u2019i 0.07 far\u0101ne \u2019\u0101p\u012b), \u2019ei reira te mau t\u0101p\u016b fenua na\u2019ina\u2019i i te faufa\u2019a-rahi-ra\u2019a n\u0101 te mau v\u0101hi oaoa (n\u0101 te mau motu iho\u0101 r\u0101).<\/li>\n<li>I te hope\u2019a, t\u0113 fa\u2019aite ato\u2019a mai ra te parau n\u014d te p\u016b tia\u2019i n\u014d Tahiti i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a ta\u2019a-maita\u2019i o te tahi atu ravera\u2019a : te tapitaui i rotop\u016b i te Hau [Far\u0101ni] e te Fenua.<\/li>\n<\/ol>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E tuhahia teie mau ravera\u2019a ta\u2019a-\u2019\u0113 ia au i te mau ti\u2019ara\u2019a fenua, \u2019ei reira e ta\u2019a-\u2019\u0113 ai te parau o te ha\u2019amaura\u2019a.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h2>Te p\u016b tia\u2019i n\u014d Tahiti : mai te ho\u2019\u0113 hi\u2019ora\u2019a ha\u2019ap\u016bhapa (1964) e n\u0101 te tahi atu hi\u2019ora\u2019a fa\u2019anoho (1970)<\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I Tahiti, ua riro te ha\u2019amaura\u2019a o te CEP \u2019ei r\u0101ve\u2019a fa\u2019a\u2019\u0101faro i te ho\u2019\u0113 \u2019aim\u0101r\u014dra\u2019a fenua i rotop\u016b i te mau Nu\u2019u e te Fenua, o tei ha\u2019amata i te matahiti 1959 ra. E ti\u2019a ia tapitaui i rotop\u016b i te mau fare rarahi fa\u2019ehau o te \u2019oire-p\u016b (\u2019\u0101ua fa\u2019ehau e PC n\u014d te aro\u0101 Bruat) e i te tahi mau fenua f\u0101tata i te taura\u2019a manureva. Ua tapiparau te <u>SETIL<\/u> n\u014d te <u>CIAS<\/u>, m\u0101 te \u2019avau a te ho\u2019\u0113 \u00ab ravera\u2019a pirira\u2019a r\u016b \u00bb ia \u2019ore ana\u2019e e tae i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aaura\u2019a auhoa n\u0101 mua a\u2019e i te 14 n\u014d tetepa matahiti 1963 ra\u00a0<span id='footnote-ref-7' class='footnote-ref'><a href='#footnote-7'>[7]<\/a><\/span>. Ua t\u0101mata Thiry i t\u0113 fa\u2019ahepo, m\u0101 te f\u0113\u2019a\u2019a i te vaira\u2019a mai o te ho\u2019\u0113 \u00ab\u00a0tuha\u2019a-fenua huira\u2019atira o te Fenua\u00a0\u00bb o tei ti\u2019a atu i te Hau ia f\u0101na\u2019o ti\u2019am\u0101, o t\u0101 te <u>MOM<\/u> i \u2019ore i f\u0101ri\u2019i.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_8fq6658 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_7u8u658 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_w5m9368 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_288c368 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_jbl0368   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-3'>Page 3<\/h2>\n<p>Ua noa\u2019a i te CEP te mau fenua f\u0101tata i te u\u0101hu e te taura\u2019a manureva e te mau nohora\u2019a m\u0101 t\u0113 t\u0101ho\u2019\u0113 i te pu\u2019e r\u0101ve\u2019a n\u014d t\u0113 maura\u2019a fenua\u00a0:<\/p>\n<p>&#8211; Te ha\u2019af\u0101na\u2019ora\u2019a i te matahiti 1966 ra i \u2019\u0100rue, e 2.2 t\u0101 o te pare Cowan, tuha\u2019a-fenua huira\u2019atira o te Fenua, e i Fa\u2019a\u2019a, n\u014d te f\u0101ito 10 t\u0101 n\u014d roto mai i te fa\u2019aterera\u2019a-hau n\u014d te mau \u2019Ohipa Huira\u2019atira, n\u014d te mau f\u0101\u2019\u012bra\u2019a fenua n\u014d te tahua taura\u2019a.<\/p>\n<p>&#8211; I Fa\u2019a\u2019a, \u2019ei reira t\u0113 noa\u2019ara\u2019a i te CEP 10 t\u0101 a te Fenua n\u014d t\u0113 ha\u2019amau i te BA 190 n\u0101 te hiti o te mau patura\u2019a taura\u2019a manureva t\u012bvira, \u2019ei monora\u2019a i te \u2019\u0101ua-fa\u2019ehau n\u014d Bruat (\u2019ei reira te haufenua n\u014d Porinetia far\u0101ni i te vaira\u2019a i teie nei).<\/p>\n<p>-Te mau [fenua i] ho\u2019ohia mai, \u2019oia ho\u2019i e 4.5 t\u0101 i Fare \u2019Ute, e, e 27 t\u0101 i te tuha\u2019a-fenua Vernaudon i \u2019\u0100rue, n\u014d te p\u016bhapa fa\u2019ehau. N\u014d te PC i Ta\u2019aone, e 22 t\u0101 tei noa\u2019a mai i ni\u2019a i te tuha\u2019a-fenua Laroche (P\u012bra\u2019e), \u2019oia ho\u2019i e 7.6 mirioni far\u0101ne o tei \u2019aufauhia i e to\u2019opiti n\u0101 ta\u2019ata i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019eper\u0113ra matahiti 1964 ra. E h\u014dro\u2019a te CEP i te ho\u2019\u0113 tuha\u2019a n\u014d teie ho\u2019ora\u2019a mai (6 t\u0101) i te Fenua (o tei patu i te fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a tuarua n\u014d Ta\u2019aone i reira), o tei p\u016bp\u016b \u2019ei tauira\u2019a e 2 t\u0101p\u016b fenua f\u0101ito 4 e e 2 t\u0101. Ter\u0101 nei r\u0101, t\u0113 vai ato\u2019a ra te tahi ho\u2019ora\u2019a mai 1 t\u0101 i Fa\u2019a\u2019a a te tahi ta\u2019ata. Ua ho\u2019o ato\u2019a mai r\u0101 te Hau [Far\u0101ni] n\u0101 te [Fa\u2019aterera\u2019a-hau] P\u0101rurura\u2019a f\u0101tata i te 20 t\u0101 i te paeha\u2019a n\u014d te nohora\u2019a [t\u014dtiare] Super M\u0101hina, n\u014d te p\u016b ha\u2019aparare GTT \/ PHF 815, e, e 32 t\u0101 i M\u0101hina [raro] n\u0101 te m\u0101hora i te \u2019\u0101va\u2019e tiunu matahiti 1964 ra ho\u2019ohia i te f\u0101ito e 3 mirioni far\u0101ne, \u2019ei reira te mau fare \u2019ihiha\u2019a a te CEA i te patura\u2019ahia.<\/p>\n<p>E \u2019inaha, i te matahiti 1964 ra\u2019a ra, i te taime a ha\u2019amata noa ai te mau patura\u2019a i Moruroa, ua fa\u2019ataui rahi te harura\u2019a fenua a te mau nu\u2019u i te hurufenua va\u2019a\u2019oire n\u014d Tahiti :<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_rf4s735 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-rf4s735-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-rf4s735-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 1                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-rf4s735-0-content\" data-id=\"acc-rf4s735-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_mg7c735\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_20lt735 first\">\n                    <!-- module image -->\n<div  class=\"module module-image tb_ints285 image-center   tf_mw\" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"image-wrap tf_rel tf_mw\">\n            <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg\" class=\"lightbox-builder themify_lightbox\">\n                   <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"602\" height=\"393\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg\" class=\"wp-post-image wp-image-2113\" title=\"Bandeau_3_Emprise\" alt=\"Te mau fenua i haruhia e te mau nu&#039;u Mai Fa&#039;a&#039;\u0101 e tae atu i Mahina, MAE 1809 INVA 312, &quot; Te &#039;\u014dpuara&#039;a rahi o te PTPA &quot;, i te 15 n\u014d fepuare 1964.\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise-300x196.jpeg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/>        <\/a>\n    \n        <\/div>\n    <!-- \/image-wrap -->\n    \n        <div class=\"image-content\">\n                        <div class=\"image-caption tb_text_wrap\">\n            Te mau fenua i haruhia e te mau nu&#8217;u Mai Fa&#8217;a&#8217;\u0101 e tae atu i Mahina, MAE 1809 INVA 312, &#8221; Te &#8216;\u014dpuara&#8217;a rahi o te PTPA &#8220;, i te 15 n\u014d fepuare 1964.        <\/div>\n        <!-- \/image-caption -->\n            <\/div>\n    <!-- \/image-content -->\n        <\/div>\n<!-- \/module image --><!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_2xxn944   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p>Te mau fenua i mauhia e te mau nu\u2019u mai Fa\u2019a\u2019a e tae atu i M\u0101hina, MAE 1809 INVA 312, \u201c\u2019\u014cpuara\u2019a arata\u2019i a te CEP\u201d, i te 15 n\u014d fepuare matahiti 1964 ra.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_tpaj368 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_jxpa368 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_s7cz589 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_30fo589 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_gijt571   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-4'>Page 4<\/h2>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u2019<\/span><\/p>\n<p>Ua noa\u2019a i te mau nu\u2019u te tahi p\u0101utuutura\u2019a t\u014dtiare, fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, e te t\u0101pa\u2019o ta\u2019a-\u2019\u0113 i Tahiti, \u2019ite-mata-hia i rotop\u016b ia M\u0101hina e Fa\u2019a\u2019a\u00a0:<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_lgtp589 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-lgtp589-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-lgtp589-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 2                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-lgtp589-0-content\" data-id=\"acc-lgtp589-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_2xst589\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_gp85589 first\">\n                    <!-- module image -->\n<div  class=\"module module-image tb_9iod589 image-center   tf_mw\" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"image-wrap tf_rel tf_mw\">\n            <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg\" class=\"lightbox-builder themify_lightbox\">\n                   <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"602\" height=\"426\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg\" class=\"wp-post-image wp-image-2107\" title=\"3_Emprise 2\" alt=\"3_Emprise 2\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2-300x212.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/>        <\/a>\n    \n        <\/div>\n    <!-- \/image-wrap -->\n    \n        <\/div>\n<!-- \/module image -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_nkoe589 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_76jn571 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_adya571 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_1alk571 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_y5zb738   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-5'>Page 5<\/h2>\n<p>Ua riro te t\u0101rahura\u2019a i te mau fare n\u014d te fei\u0101 fa\u2019atere, \u2019ohipa mana\u2019o-\u2019ore-hia, \u2019ei p\u0101honora\u2019a n\u014d te \u2019\u016b\u2019anara\u2019a o te fei\u0101-\u2019ohipa (personnel) e n\u014d t\u0113 hi\u2019o-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te mau ti\u2019ara\u2019a \u2019utuafare ia f\u0101na\u2019o i te nohora\u2019a, o tei tauturu i te mau \u2019\u014dfit\u012be ia haere mai m\u0101 te vahine e te tamari\u2019i. Teie mau t\u0101rahura\u2019a, \u2019\u014dpuahia i te matahiti 1966 ra \u2019ei r\u0101ve\u2019a auta\u2019a \u00ab n\u014d t\u0113 \u0101rai i te mau \u2019erera\u2019a taime poto \u00bb, \u2019aita \u00efa i fa\u2019aea i t\u0113 mara\u2019a e tae roa atu i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te mau matahiti 1970 ra, i te taime a p\u016bai ai te \u2019ohipa m\u0101 te mau t\u0101matamatara\u2019a m\u0101reva\u00a0<span id='footnote-ref-8' class='footnote-ref'><a href='#footnote-8'>[8]<\/a><\/span>\u00a0:<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua fa\u2019atupu te t\u0101ato\u2019a o teie mau ho\u2019ora\u2019a e mau t\u0101rahura\u2019a i te mara\u2019ara\u2019a rahi o te mau ho\u2019o, noa atu \u00efa te mau mitora\u2019a i ravehia i te matahiti 1963 ra : \u00ab E tano ia mana\u2019o \u0113 i te matahiti 1965 ra tei te f\u0101ito ta\u2019itini (coefficient) e 3 \u2019aore r\u0101 e 4 ia fa\u2019aauhia i t\u014d te matahiti 1963 ra \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-9' class='footnote-ref'><a href='#footnote-9'>[9]<\/a><\/span>. E te reira, i ni\u2019\u0101-\u2019\u0113 roa i te \u0101rea f\u0101tata i te mau patura\u2019a n\u014d te utara\u2019a, te u\u0101hu, e te taura\u2019a manureva, \u2019ei reira te harura\u2019a fenua i te fa\u2019atumura\u2019a. N\u0101 te roara\u2019a o te tau, ua p\u012bta\u2019ata\u2019a te vaira\u2019a o te CEP n\u0101 te pae to\u2019o\u2019a-o-te-r\u0101 iho\u0101 r\u0101, fa\u2019ahina\u2019arohia n\u014d t\u0101na mau fare pae miti i Puna\u2019auia mau\u0101, e i P\u0101ea ato\u2019a. Ua h\u0101mani te mau fatu fenua i te mau fare nohora\u2019a \u2019ei fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a p\u016bt\u0113 moni m\u0101 te mau t\u0101rahura\u2019a h\u014dhia i te mau \u2019\u014dfit\u012be e te mau p\u0101ito o te CEA\u00a0:<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_83tt397 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-83tt397-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-83tt397-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 3                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-83tt397-0-content\" data-id=\"acc-83tt397-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_yk3i397\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_be1a397 first\">\n                    <!-- module image -->\n<div  class=\"module module-image tb_pdvh397 image-center   tf_mw\" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"image-wrap tf_rel tf_mw\">\n            <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg\" class=\"lightbox-builder themify_lightbox\">\n                   <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"602\" height=\"426\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg\" class=\"wp-post-image wp-image-2109\" title=\"3_Emprise 3\" alt=\"3_Emprise 3\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3-300x212.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/>        <\/a>\n    \n        <\/div>\n    <!-- \/image-wrap -->\n    \n        <\/div>\n<!-- \/module image -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_1wrt571 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_dvx7738 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_pm31504 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_qvy0504 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_lu4q253   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-6'>Page 6<\/h2>\n<h2>I Hao, te r\u016bra\u2019a e te \u2019ohipa i tupu na\u00a0: pirira\u2019a e t\u0101rahura\u2019a fa\u2019at\u012bt\u012b\u2019aifaro-taere-hia<\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te \u2019\u0101va\u2019e novema matahiti 1962 ra, e hi\u2019ora\u2019a p\u016baea (flou) t\u0101 Thiry i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te p\u016b mata-ara na\u2019uamuri (futur) n\u014d Hao. T\u0113 fa\u2019atano ra \u2019oia i te ho\u2019\u0113 v\u0101hi \u00ab i te pae \u2019Apato\u2019erau n\u014d \u2019Otepa i rotop\u016b i teie \u2019oire e te ava \u00bb. E mau hina\u2019aro i fa\u2019a\u2019itehia m\u0101 te f\u0101ri\u2019i-\u2019ore-hope-hia n\u014d te vaira\u2019a o te \u2019ohipa-fenua : \u00ab Parau e ti\u2019a ia tuat\u0101papahia : te fatura\u2019a o te fenua i ni\u2019a i teie tuha\u2019a o te a\u2019au, te f\u0101ito faufa\u2019a, te ravera\u2019a ia f\u0101na\u2019o te mau Nu\u2019u n\u0101 roto i te h\u014dro\u2019ara\u2019a e \u2019aore r\u0101 te ho\u2019ora\u2019a \u00bb. Te harura\u2019a fenua rahi roa a\u2019e n\u014d te taura\u2019a manureva \u00efa, \u2019aita e m\u0101ha ra i te mau t\u0101rahura\u2019a, noa atu n\u014d te tau maoro, o t\u0101 Thiry e ti\u2019aturi h\u0101noa nei i te \u00ab \u2019aufau-\u2019\u0101mui-ra\u2019a \u00bb e te Fenua <span id='footnote-ref-10' class='footnote-ref'><a href='#footnote-10'>[10]<\/a><\/span>, m\u0101 t\u0113 m\u0101na\u2019ona\u2019o e fa\u2019a\u2019ore i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a moni rahi i te mau manureva-tau-miti <span id='footnote-ref-11' class='footnote-ref'><a href='#footnote-11'>[11]<\/a><\/span>. I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1963 ra, ua ani \u2019oia i te fa\u2019aterera\u2019a-hau n\u014d te Ara-Moana : \u00ab E riro vau i t\u0113 ani ato\u2019a atu, a muri nei, ia fa\u2019ata\u2019a mai \u2019oe n\u014d te mau Nu\u2019u i te ho\u2019\u0113 t\u0101p\u016b fenua n\u014d te motu n\u014d Hao n\u014d t\u0113 fa\u2019anaho i te ho\u2019\u0113 tahua taura\u2019a. \u2019E\u2019ita e ti\u2019a ia \u2019u ia rave i te reira i na\u2019uanei, n\u014d te mea \u2019aore \u0101 a\u2019u e hoho\u2019a p\u0101p\u016b \u00bb <span id='footnote-ref-12' class='footnote-ref'><a href='#footnote-12'>[12]<\/a><\/span>. \u2019E\u2019ita e tano ia na ia fa\u2019atupu fa\u2019ahou i te peu n\u014d te h\u014d fa\u2019atau aroha o Moruroa e Fangataufa n\u014d teie nei motu nohohia e te ta\u2019ata m\u0101 te mau fenua fatuhia e te ho\u2019\u0113 naho\u2019a fatu-\u2019\u0101mui, o tei p\u016brara haere n\u0101 Porinetia. Ter\u0101 nei r\u0101, i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 1963 ra, ua t\u0101mau noa \u2019oia i te \u2019avau : \u00ab Ia \u2019ore noa atu e noa\u2019a mai te fa\u2019aau auhoa m\u0101 te fei\u0101 fatu, e fa\u2019aotihia te pirira\u2019a fenua n\u014d te mau \u2019ohipa r\u016b a te fa\u2019ehau \u00bb <span id='footnote-ref-13' class='footnote-ref'><a href='#footnote-13'>[13]<\/a><\/span>.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_l3lw504 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_okdp253 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_ye8n636 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_9ngq636 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_htqb636   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-7'>Page 7<\/h2>\n<p>E fa\u2019a\u2019oi\u2019oihia te tapiparau, n\u014d te ho\u2019\u0113 pirira\u2019a fenua, n\u0101 roto i te r\u016bra\u2019a. I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1964 ra, ua ti\u2019a o Thiry e te \u2019atimarara Cabanier, ra\u2019atira hui-fa\u2019atere n\u014d te \u2019ihitai, i mua ia Messmer, o tei tere mai n\u014d t\u0113 hi\u2019o i te nu\u2019ura\u2019a o te mau \u2019ohipa i reira. N\u014d te ha\u2019ape\u2019ape\u2019a i te taere i tupu na, ua f\u0101ri\u2019i te fa\u2019atere-hau e t\u0101mar\u016b i te pae n\u014d te moni-ho\u2019o : \u00ab T\u0113 ha\u2019amatahia ra te ravera\u2019a n\u014d te pirira\u2019a fenua i Hao. Ua hi\u2019ohia te mau moni-ho\u2019o : ua fa\u2019aau te Fa\u2019aterera\u2019a e 6 mirioni Far\u0101ne Patitifa, te fei\u0101 \u2019aravihi o te Tiripuna 16 mirioni, e tei anihia e te fei\u0101 fatu, ua tae \u00efa i te f\u0101ito 105 mirioni. E riro atu te Fa\u2019atere-hau o te mau Nu\u2019u i te f\u0101ri\u2019i te tapiha\u2019a f\u0101ito 20 mirioni Far\u0101ne Patitifa \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-14' class='footnote-ref'><a href='#footnote-14'>[14]<\/a><\/span>. Te p\u0101pa\u2019i mana (ordonnance) ra n\u014d te pirira\u2019a fenua n\u014d te 31 n\u014d tenuare matahiti 1964 ra n\u014d te rahira\u2019a e 23 t\u0101p\u016b fenua, ua ha\u2019amau mau\u0101 \u00efa i te moni-ho\u2019o t\u0101ato\u2019a i te f\u0101ito e 20 mirioni <span id='footnote-ref-15' class='footnote-ref'><a href='#footnote-15'>[15]<\/a><\/span>. Ho\u2019\u0113 ana\u2019e o teie mau t\u0101p\u016b fenua i noa\u2019a mai n\u0101 roto i te pirira\u2019a, ho\u2019ohia mai m\u0101 tei hau atu i te mirioni, \u2019oia ho\u2019i f\u0101ito 129 t\u0101. T\u0113 toe ra i t\u0113 \u2019itera\u2019a i te fei\u0101 f\u0101na\u2019o ato\u2019a ! 14 mirioni tei h\u014dro\u2019a-\u2019oi\u2019oi-hia i te fei\u0101 fatu-\u2019\u0101mui n\u014d n\u0101 17 t\u0101p\u016b fenua, ter\u0101 nei r\u0101, t\u0113 toe ra \u00ab te \u2019\u014dperera\u2019a mono n\u014d n\u0101 t\u0101p\u016b fenua hope\u2019a e 6 \u00bb ia ha\u2019am\u0101ramaramahia i te pae n\u014d te mau \u00ab mau papara\u2019a tupuna t\u0101fifi roa e \u2019aore r\u0101 n\u014d te mau ha\u2019av\u0101ra\u2019a i rotop\u016b i te mau fatu-\u2019\u0101mui\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>Te mau t\u0101rahura\u2019a fenua, i Hao, tei te f\u0101ito 138 t\u0101 m\u0101 n\u0101 31 t\u0101p\u016b fenua <span id='footnote-ref-16' class='footnote-ref'><a href='#footnote-16'>[16]<\/a><\/span>. I te ho\u2019\u0113 pae, i te pae \u2019apatoerau n\u014d \u2019Otepa, t\u0113 vai ra te mau fenua t\u012btauhia n\u014d te patura\u2019a i te p\u016b taura\u2019a e u\u0101hu e te p\u016b ora o te mau fa\u2019ehau. I te pae \u2019apato\u2019a o te \u2019oire, te tahi atu fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te p\u016b \u2019ihiha\u2019a a te CEA, tei fa\u2019arahihia n\u0101 roto i te v\u0101hi i pi\u2019ihia La Sabli\u00e8re o tei riro mai \u2019ei v\u0101hi fa\u2019aru\u2019era\u2019a \u2019\u014df\u0101fa\u2019i e \u2019\u0101uri. E nae\u2019a te rahira\u2019a i te f\u0101ito 1 e tae atu i te 4 t\u0101, e t\u0113 fa\u2019atupu nei teie t\u0101tuha\u2019ara\u2019a i te mau fifi o tei \u2019ore i t\u012bt\u012b\u2019aifaro n\u0101 te tau poto. T\u0113 ti\u2019aturi ra te DirCEN i te fa\u2019aterera\u2019a fenua n\u014d t\u0113 t\u0101pa\u2019opa\u2019o i te mau hua\u2019ai-fatu. Ua n\u0101 roto te t\u0101vana-hau n\u014d Tuamotu-Ma\u2019areva m\u0101 \u00ab i te parau tumu ra \u0113 e te ta\u2019ata h\u014d-t\u0101rahu \u2019oia tei p\u016bh\u0101 na, e, m\u0101 te \u2019ore e putu i te ha\u2019ari, e noa\u2019a ti\u2019a atu ia na te moni\u2026 tei ia na ra te \u2019\u014dperera\u2019a mai t\u0101na i rave na n\u014d te mau moni p\u016bh\u0101 \u00bb.<\/p>\n<p>\u2019\u014cmuara\u2019a matahiti 1964 ra, ua ha\u2019amauhia te mau t\u0101rahura\u2019a n\u014d te roara\u2019a e 30 matahiti, m\u0101 te moni-t\u0101rahu fa\u2019atanohia i ni\u2019a i te moni p\u016bh\u0101. Ter\u0101 nei r\u0101, mai te vaeha\u2019a o te matahiti 1966 ra, ua t\u0101pa\u2019ohia te mau parau fa\u2019aau n\u014d te roara\u2019a e 6 matahiti m\u0101 te moni-t\u0101rahu papa <span id='footnote-ref-17' class='footnote-ref'><a href='#footnote-17'>[17]<\/a><\/span>. E mea huru fa\u2019ahiahia te mau tino-moni : te mau t\u0101rahura\u2019a, \u2019oia ho\u2019i tei nae\u2019a i raro mai i te 1 tuha-\u2019ahuru o te fenua papa o te motu, e h\u014dro\u2019a te reira n\u0101 te t\u0101ato\u2019a o te mau fatu fenua ho\u2019\u0113\u0101 f\u0101ito moni i tei noa\u2019a mai n\u0101 roto i te f\u0101itora\u2019a [ho\u2019ora\u2019a] p\u016bh\u0101 a te t\u0101ato\u2019a o te motu. Ter\u0101 nei r\u0101, i mo\u2019ehia na i te mau fatu-\u2019\u0101mui i t\u0113 t\u012btau i ta r\u0101tou tuha\u2019a moni p\u016bh\u0101, \u2019aita ho\u2019i te t\u0101niuniura\u2019a fenua i ti\u2019a. Te fenua ra o Takaro, e 2 t\u0101, i piha\u2019i iho i te ava n\u014d Kaki, tei hoperehia \u2019ei v\u0101hi ha\u2019apu\u2019era\u2019a t\u016bpita, t\u0113 anihia ra e te naho\u2019a o te mau ti\u2019a t\u012btau, m\u0101 te \u2019ore i t\u0101niuniuhia <span id='footnote-ref-18' class='footnote-ref'><a href='#footnote-18'>[18]<\/a><\/span>&#8230; Te tahi mau t\u0101p\u016b fenua parauhia \u2019ei mau tuha\u2019a-fenua, tei h\u014dro\u2019ahia m\u0101 t\u0113 ho\u2019o-\u2019ore i te mau Nu\u2019u, ua riro \u00efa \u2019ei mau fatura\u2019a unuma. Ua fa\u2019auta te fei\u0101 hi\u2019opo\u2019a o te Nu\u2019u i ni\u2019a i te m\u0101ramarama-\u2019ore o te fa\u2019aterera\u2019a ara-moana i te mau hape i ravehia.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h2>Te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b paehiti<\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te matahiti 1963 ra\u2019a ra, n\u0101 t\u0101ta\u2019itoru ti\u2019ara\u2019a, Tahua t\u016bpitara\u2019a\/P\u016b mata-ara n\u014d Hao\/P\u016b tia\u2019i n\u014d Tahiti, ua fa\u2019arava\u2019ihia e te mau p\u016b paehiti ha\u2019amauhia n\u014d te <u>p\u016bora<\/u> e te <u>\u0101rai-ruru\u2019a<\/u>. Ua fa\u2019anahohia auta\u2019au (20) fenua e motu \u00ab \u2019\u014dperehia n\u0101 Porinetia mai Hiva-\u2019Oa i te pae \u2019Apato\u2019erau i te ta\u2019amotu n\u014d Matuita e tae atu i Rapa, i te pae \u2019Apato\u2019a roa o te ta\u2019amotu n\u014d Tuha\u2019a Pae \u00bb <span id='footnote-ref-19' class='footnote-ref'><a href='#footnote-19'>[19]<\/a><\/span>. E \u2019inaha, t\u0113 toro ra o te harura\u2019a vauvau o te CEP n\u0101 te t\u0101ato\u2019a o Porinetia, i ni\u2019a-\u2019\u0113 i te mau pororau n\u014d te mau t\u016bpitara\u2019a\u00a0:<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_pv2x636 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_5fmq636 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_h71b350 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_gw3l350 first\">\n                    <!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_9rcb743 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-9rcb743-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-9rcb743-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 4                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-9rcb743-0-content\" data-id=\"acc-9rcb743-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_bdku743\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_cq4s743 first\">\n                    <!-- module image -->\n<div  class=\"module module-image tb_0k8g743 image-center   tf_mw\" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"image-wrap tf_rel tf_mw\">\n            <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"570\" height=\"556\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4.jpeg\" class=\"wp-post-image wp-image-2111\" title=\"3_Emprise 4\" alt=\"3_Emprise 4\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4.jpeg 570w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4-300x293.jpeg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 570px) 100vw, 570px\" \/>    \n        <\/div>\n    <!-- \/image-wrap -->\n    \n        <\/div>\n<!-- \/module image -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion --><!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_mwkz350   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-8'>Page 8<\/h2>\n<p>E mea \u2019\u0101\u2019ano te vauvau e hi\u2019opo\u2019ahia ra, e fa\u2019aau \u2019at\u0101 r\u0101 ia ha\u2019apa\u2019o n\u014d te \u2019ere i te mau r\u0101ve\u2019a utara\u2019a. \u2019Aita te pah\u012b e rava\u2019i ra n\u014d t\u014dna taere (10 maire) e t\u014dna ti\u2019araro (d\u00e9pendance) i te hurutupu o te reva : e riro na te manu\u0101 i te fa\u2019ahepohia e t\u016btau e rave rahi mahana n\u0101 tua atu i te motu hou a\u2019e a tonohia ai i te ho\u2019\u0113 poti \u2019\u014droe. \u2019Aita i vata te manureva tautau Super Frelon, fa\u2019anahohia \u00ab n\u014d t\u0113 \u2019ohi e t\u0113 uta i te mau upo\u2019o faura\u2019o t\u012bte\u2019a \u00bb. I te pae hope\u2019a, e t\u012btau te manureva ia patuhia te tahua taura\u2019a n\u0101 te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b e rave rahi \u2019aore e taura\u2019a : te manureva-tau-miti ra o Bermuda \u00ab \u2019e\u2019ere i te aotahi ra \u00bb a ta\u2019a atu ai e naho ia na \u00ab ia ha\u2019apa\u2019o hau atu i te 50% o te mau \u2019ohipa \u00bb. E fa\u2019a\u2019ohipahia te rahira\u2019a o teie mau r\u0101ve\u2019a n\u014d t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b i te tere n\u0101 te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b t\u0101ta\u2019itahi i te mau 20 mahana ato\u2019a n\u014d te orara\u2019a o te mau fei\u0101-\u2019ohipa \u2019e n\u014d t\u0113 \u2019atu\u2019atu i te m\u0101t\u0113ria, m\u0101 te \u2019ore e tai\u2019o i te mau utara\u2019a ma\u2019i r\u016b\u00a0<span id='footnote-ref-20' class='footnote-ref'><a href='#footnote-20'>[20]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>T\u0113 fa\u2019aite mai ra n\u0101 hi\u2019ora\u2019a o n\u0101 ti\u2019ara\u2019a p\u016b paehiti e 2 i Ma\u2019areva m\u0101 e i Tuha\u2019a Pae i te rauhaere o te ravera\u2019a n\u014d te maura\u2019a fenua n\u0101 teie vauvau \u2019\u0101\u2019ano rahi.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_9bex350 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_6vj6350 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_ks95758 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_juxz758 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_e6ze758   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-9'>Page 9<\/h2>\n<p>I Ma\u2019areva m\u0101, e mau t\u0101rahura\u2019a fenua \u2019\u0101p\u012b n\u014d te ho\u2019\u0113 tahua taura\u2019a mana\u2019o-\u2019ore-hia<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>M\u0101\u2019itihia e Thiry, \u2019ei muri iho, p\u0101to\u2019ihia e te tere Durcos n\u014d te p\u016b mata-ara (m\u0113-tiunu 1962), ua f\u0101ri\u2019i te ta\u2019amotu Ma\u2019areva m\u0101 i te t\u0101ato\u2019a o te mau tonora\u2019a e \u2019\u0101pe\u2019e i te hurutupu o te ho\u2019\u0113 t\u016bpitara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b : te mau ha\u2019ap\u016brorora\u2019a, f\u0101itora\u2019a r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a, \u2019ihiora, f\u0101itora\u2019a fenuam\u0101teria, e mitora\u2019a reva. Ua t\u0101hemo te mau \u2019ohipa i te fa\u2019atanotanora\u2019a o te maura\u2019a fenua. Ua tu\u2019urimahia te mau parau t\u0101rahu n\u014d te 2 e 30 atu matahiti i te matahiti 1965 ra\u2019a ra <span id='footnote-ref-21' class='footnote-ref'><a href='#footnote-21'>[21]<\/a><\/span>. Ua rahi te mau t\u0101rahura\u2019a fenua i te matahiti i muri mai n\u014d te mau p\u0101ruru\u2019a (abris), te p\u016b mitora\u2019a reva e te fa\u2019ararahira\u2019a i te ti\u2019ara\u2019a p\u016b SMSR.<\/p>\n<p>N\u014d t\u0113 mau-p\u0101p\u016b i te mau hurutupu o te vi\u2019ivi\u2019i [ta\u2019ero-\u2019\u0101t\u014dm\u012b] n\u0101 teie ta\u2019amotu f\u0101tata ia Moruroa (444 kirom\u0113tera), e i muri a\u2019e i te r\u0101t\u0113ra\u2019a o <u>Ald\u00e9baran<\/u>, ua fa\u2019aoti te matahiti 1966 i te patura\u2019a i te tahua taura\u2019a i ni\u2019a i te motu n\u014d Totegegie noa atu te mau fifi \u2019itehia e Durcos i te matahiti 1962 ra : \u00ab I nahonaho na te ho\u2019\u0113 t\u0101ravara\u2019a fenua f\u0101ito 3 000 m\u0113tera e hau atu ho\u2019i ; e mea oaoa r\u0101 te a\u2019au e te taratara ho\u2019i n\u0101 te pae o te roto, i t\u012btauhia ai e fa\u2019ararahi ia na, e ia noa\u2019a mai, i raro i te miti, 800 000 e 1 000 000 atu m\u0113tera \u2019\u0101fata fenua fa\u2019a\u2019\u012b \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-22' class='footnote-ref'><a href='#footnote-22'>[22]<\/a><\/span>. I te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1966 ra, i te tere hi\u2019opo\u2019a o te tenerara Gr\u00e9pin, \u2019aita [teie] parau i t\u0101u\u2019ahia i Paris. Ua t\u0101rahuhia mai te mau fenua matamua i te hope\u2019a 1966 ra, n\u014d t\u0113 fa\u2019arava\u2019i i te h\u014d fa\u2019atau aroha o n\u0101 77 t\u0101 fenua tuha\u2019a-fenua. \u2019Aita teie mau t\u0101rahura\u2019a fenua i \u2019\u0101faro n\u0101 mua a\u2019e i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019\u0101tete matahiti 1969 ra n\u014d te tahi o r\u0101tou, mai te fenua Temaauputu-Terei. Ua fa\u2019aotihia te roara\u2019a o te mau ravera\u2019a ha\u2019amau i te mau moni-t\u0101rahu e te mau fa\u2019aho\u2019onara\u2019a i te mau t\u0101p\u016bra\u2019a tumu ha\u2019ari. Ua fa\u2019aau te mau parau t\u0101rahu e 600 far\u0101ne n\u014d te ho\u2019\u0113 tumu ha\u2019ari pa\u2019ari, e, e 300 n\u014d te ho\u2019\u0113 tumu ha\u2019ari \u2019\u0101p\u012b, e t\u0113 fa\u2019aruru ra i te tahi m\u0101na\u2019ona\u2019ora\u2019a arutaim\u0101reva \u2013 \u00ab\u00a0\u2019inaha mau ho\u2019i e t\u0101\u2019\u014dti\u2019ahia teie \u2019\u014dpuara\u2019a i ni\u2019a i tei f\u0101ito iti tano\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>I te hope\u2019a, t\u0113 fifi ra te mau huimana i t\u0113 \u2019itera\u2019a i te mau fatu fenua. Ua m\u0101tauhia v\u0113tahi : ua tu\u2019urima te \u2019orometua ra o Samuel Ra\u2019apoto, te peretiteni matamua n\u014d te \u2019Et\u0101r\u0113tia \u2019Evaneria n\u014d Porinetia far\u0101ni, i te ho\u2019\u0113 parau t\u0101rahu e te CEP n\u014d te ho\u2019\u0113 fenua i Rikitea i te matahiti 1965 ra. Ua n\u0101 reira ato\u2019a o Francis Sandford, te t\u0101vana-\u2019oire n\u014d Fa\u2019a\u2019a, e \u2019aore \u00efa te fa\u2019aro\u2019o t\u0101torita n\u014d te fenua Totegegie (1 t\u0101 e 11 t\u0101) n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 t\u0101niuniura\u2019a ravehia i te \u2019\u0101va\u2019e titema 1955 ra. I te p\u0101p\u016bra\u2019a mai te mau fatu o te fenua ra Temaauputu-Terei, i te matahiti 1969 ra, ua fa\u2019anahohia te ho\u2019\u0113 parau mana ia au i te papa o te ho\u2019\u0113 pu\u2019e parau hi\u2019o-fa\u2019ahou-hia e te ra\u2019atira o te p\u016b-t\u0101niuniura\u2019a n\u014d Pape\u2019ete i te matahiti 1967 ra. Te mau ti\u2019a \u2019\u014dp\u016b Materouru, e 5 mero o r\u0101tou, tei m\u0101\u2019iti i te ho\u2019\u0113 ti\u2019a n\u014d r\u0101tou, m\u016bto\u2019i i Pape\u2019ete, o tei tano maori ho\u2019i e tufa i te moni-t\u0101rahu ha\u2019amauhia f\u0101tata i te f\u0101ito e 500 far\u0101ne \u2019\u0101p\u012b.<\/p>\n<p>Ua mono te mau parau t\u0101rahu i te maura\u2019a fenua, o tei fa\u2019aotihia n\u014d te 6 matahiti te maoro, e ua vai tuha\u2019a-riona : [\u2019oia ho\u2019i] \u00ab Te Fa\u2019aterera\u2019a fa\u2019ehau ana\u2019e t\u0113 mana n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ore i te mau taime ato\u2019a n\u0101 te roara\u2019a e 6 matahiti, n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 parau fa\u2019aara e 6 \u2019\u0101va\u2019e n\u0101 mua a\u2019e [\u2026] e o tei ti\u2019a i e niu i te mau patura\u2019a o t\u0101na e mana\u2019o ra e mea faufa\u2019a, e t\u0113 rave i te mau fa\u2019anahora\u2019a ato\u2019a (p\u016br\u016bmu, pape, etv\u2026) o tei hina\u2019arohia m\u0101 t\u0113 \u2019ore, roa atu, i te hope\u2019a o te t\u0101rahura\u2019a e fa\u2019aho\u2019i i te mau vauvau ia au i t\u014d r\u0101tou vaira\u2019a matamua \u00bb. Te paruparu o te mau t\u0101rahura\u2019a, fa\u2019aotihia m\u0101 te fa\u2019aauraa e te Fenua, ua fa\u2019atanohia ia au i te fa\u2019aterera\u2019a fa\u2019ehau n\u0101 roto i te \u00ab \u2019ohipa ra \u0113 e fatu atu tei fei\u0101 h\u014d-t\u0101rahu i te hope\u2019a o te t\u0101rahura\u2019a i te mau patura\u2019a niuhia e te fa\u2019aterera\u2019a i ni\u2019a i te mau fenua i t\u0101rahuhia \u00bb, m\u0101 t\u0113 ha\u2019amatara i te r\u0101ve\u2019a n\u014d te mau huru ha\u2019afaufa\u2019a-fa\u2019ahou-ra\u2019a ato\u2019a\u00a0<span id='footnote-ref-23' class='footnote-ref'><a href='#footnote-23'>[23]<\/a><\/span>.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_i8xv758 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_9sta758 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_fytc44 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_8qq145 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_lynu45   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-10'>Page 10<\/h2>\n<h3>Rapa<\/h3>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te matahiti 1967 ra\u2019a ra, ua patuhia te ho\u2019\u0113 ti\u2019ara\u2019a p\u016b mitora\u2019a reva e r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a i ni\u2019a i te motu \u2019apatoa roa a\u2019e o Porinetia far\u0101ni. \u2019Inaha, i te matahiti 1971 ra, ua f\u0101ri\u2019i te fa\u2019aterera\u2019a o te Fenua e \u2019aita te t\u0101niuniura\u2019a o te fenua i ravehia e \u00ab e \u2019ore e ti\u2019a n\u0101 mua a\u2019e i te 5 matahiti \u00bb. \u2019Aita te mau Tuha\u2019a-fenua i nahonaho ia fa\u2019a\u2019ite mai i te mau parau fatura\u2019a fenua mau, i muri a\u2019e i te tuat\u0101papara\u2019a i te mau Tomitera\u2019a i roto i te Ve\u2019a Mana n\u014d Porinetia far\u0101ni mai te matahiti 1884 mai ra \u2013 te mau tomitera\u2019a, e mau ti\u2019ara\u2019a fatu t\u0101pa\u2019ohia i te fa\u2019ahepora\u2019ahia te t\u0101pa\u2019opa\u2019ora\u2019a. Te r\u0101ve\u2019a hope\u2019a : te parau ha\u2019ap\u0101p\u016b i te fatura\u2019a. Te t\u012btorotorora\u2019a huira\u2019atira, ia au i te putuputura\u2019a \u00ab a te fei\u0101 pa\u2019ari, te fei\u0101 mana, te huira\u2019atira \u00bb, e ti\u2019a i te reira i t\u0113 tauturu ia \u2019ite i te tupura\u2019a mau e te mau ti\u2019ara\u2019a fatu o te mau fenua t\u0101rahuhia. Ia p\u0101oa ana\u2019e r\u0101, mai ia Rapa, \u2019ei reira \u00efa te ravera\u2019a n\u014d te t\u0101pa\u2019opa\u2019ora\u2019a i te mau fenua n\u014d t\u0113 turu i te t\u0101niuniura\u2019a p\u0101p\u016b, i \u2019ore \u0101 i hope atu ra, [i \u2019ore \u0101] i ha\u2019amatahia atu ra i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te CEP, ua tae te Hau [Far\u0101ni] i t\u0113 f\u0101ri\u2019i i te fatura\u2019a o te mau hua\u2019ai-mana o tei t\u012btau i te ti\u2019ara\u2019a \u00ab \u2019aitau \u00bb. I te matahiti 1971 ra, ua t\u012btauhia te CEP ia \u2019aufau i te mau moni-t\u0101rahu n\u014d te mau fenua i mauhia mai te matahiti 1967 mai ra\u00a0<span id='footnote-ref-24' class='footnote-ref'><a href='#footnote-24'>[24]<\/a><\/span>. E parau rahi t\u014d te tauto\u2019ora\u2019a poritita a te \u2019iriti-ture ra o Teariki n\u014d teie heheura\u2019a ia au i te piha tuat\u0101papra\u2019a a te t\u0101vana rahi <span id='footnote-ref-25' class='footnote-ref'><a href='#footnote-25'>[25]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>N\u0101 te hope\u2019ara\u2019a, ua noa\u2019a i te mau fenua te f\u0101ito e 5% o te h\u014dpoi\u2019a o te mau fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te CEP i rotop\u016b te matahiti 1963 e 1968 atu. O Hao e o Pape\u2019ete tei utu\u2019a rahi roa a\u2019e i te mau h\u014dpoi\u2019a (3,5%). E mea m\u0101m\u0101 roa r\u0101 te \u2019ohipa-fenua ia fa\u2019aauhia i te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a n\u014d te patura\u2019a o te mau \u2019ohipa tahua taura\u2019a e u\u0101hu (17,5%), \u2019ihitai (25%), e fenua (43%) <span id='footnote-ref-26' class='footnote-ref'><a href='#footnote-26'>[26]<\/a><\/span>.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_dvuz44 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_1l4t44 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n        <\/div>\n<!--\/themify_builder_content-->","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"featured_media":2131,"menu_order":0,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[114],"tags":[],"autrice--auteur":[88],"chronologie":[116,117],"institution":[],"nom-commun":[275,274,541,273,276,543,542],"nom-propre":[277,143,278,279,141,540],"class_list":["post-2863","notice-cep","type-notice-cep","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-lieux-et-espaces-tah","autrice--auteur-renaud-meltz-tah","chronologie-annee-60-tah","chronologie-annee-70-tah","nom-commun-foncier-tah","nom-commun-expropriation-tah","nom-commun-piriraa-fenua","nom-commun-base-arriere-tah","nom-commun-poste-peripherique-tah","nom-commun-pu-tiai","nom-commun-tiaraa-pu-paehiti","nom-propre-hao-tah","nom-propre-maareva","nom-propre-rapa-tah","nom-propre-tahiti-tah","nom-propre-tenerara-jean-a-thiry-tane","nom-propre-tenerara-jean-thiry-1913-1997","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v24.4 (Yoast SEO v27.1.1) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au - Dictionnaire historique du CEP<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Dictionnaire historique du CEP\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-16T14:46:47+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2184\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"57 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/\",\"name\":\"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au - Dictionnaire historique du CEP\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg\",\"datePublished\":\"2024-12-28T23:17:08+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-16T14:46:47+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg\",\"width\":2184,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notices-CEP\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"ty-reo\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"width\":790,\"height\":782,\"caption\":\"Dictionnaire historique du CEP\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"publishingPrinciples\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au - Dictionnaire historique du CEP","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au","og_url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/","og_site_name":"Dictionnaire historique du CEP","article_modified_time":"2026-01-16T14:46:47+00:00","og_image":[{"width":2184,"height":440,"url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"57 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/","name":"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au - Dictionnaire historique du CEP","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg","datePublished":"2024-12-28T23:17:08+00:00","dateModified":"2026-01-16T14:46:47+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#breadcrumb"},"inLanguage":"ty-reo","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#primaryimage","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/L-emprise-fonciere-du-CEP-en-Polynesie-1.jpg","width":2184,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/lemprise-fonciere-du-cep-en-polynesie-imprevoyance-extension-continue-et-exception-coloniale-2\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notices-CEP","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Te harura\u2019a fenua a te CEP n\u0101 Porinetia. Mana\u2019o-\u2019ore-hia, fa\u2019at\u014dra\u2019a t\u0101mau e maotira\u2019a \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","name":"Dictionnaire historique du CEP","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"ty-reo"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization","name":"Dictionnaire historique du CEP","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","width":790,"height":782,"caption":"Dictionnaire historique du CEP"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/"},"publishingPrinciples":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/"}]}},"builder_content":"<p>[section_separator title=\"Page 1\"]<\/p> <p>Ua rave-pata-h\u0101noa-hia te parau o te fenua e te mau fa\u2019ehau e ha\u2019amau ra i te CEP, \u2019aore ho\u2019i e \u2019\u014dpuara\u2019a \u2019\u0101mui. E \u2019inaha, e parau n\u014d Porinetia t\u0101ato\u2019a. Te ha\u2019amaura\u2019a i te mau fa\u2019anahora\u2019a p\u016bora \u00ab n\u0101 te ho\u2019\u0113 tahua paemaha f\u0101ito 2 000 m\u0113tera hiti \u00bb n\u014d t\u0113 ha\u2019apa\u2019o i te \u00ab mitora\u2019a reva, te ta\u2019ero-\u2019\u0101t\u014dm\u012b, te \u2019ihifenua-m\u0101teria, te mau fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a r\u0101tio, e te mau t\u012bte\u2019ara\u2019a \u00bb, ua fa\u2019atupu te reira i te tahi harura\u2019a huru rahi\u00a0[footnote] SHD, GR 42 S 45, brochure du lt-colonel Labat, ao\u00fbt 1970, p. 14. [\/footnote]. T\u012btauhia o <u>Thiry<\/u> ia fa\u2019anaho i te ho\u2019\u0113 vauvau \u2019\u0101\u2019ano rahi m\u0101 te tahi ri\u2019i mau patura\u2019a, e m\u0101tau-\u2019ore-roa-hia e te te fa\u2019aterera\u2019a t\u012bvira.<\/p> <p>N\u0101 te paea\u2019u fa\u2019ehau, n\u014d te r\u016b e te p\u0101p\u016b-\u2019ore i te maorora\u2019a mai o te CEP, tupu a\u2019e ra te mau hina\u2019aro t\u0101mau n\u0101 ni\u2019a-\u2019\u0113 i te hi\u2019ora\u2019a matamua. N\u0101 te paea\u2019u o te mau huimana t\u012bvira, te mau ta\u2019a-\u2019ore o te p\u016b-t\u0101niuniura\u2019a fenua i Porinetia, \u2019ei reira te parau o te fenua i t\u0113 \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a i te mau terera\u2019a ture rau (te maura\u2019a e \u2019aore r\u0101 te mana fa\u2019a\u2019ohipa hou a\u2019e te Tau\u2019ati\u00a0 (te fatura\u2019a mau ia au i te Ture t\u012bvira), i te \u2019orera\u2019a \u00efa e ti\u2019a ia p\u0101hono \u2019oi\u2019oi e te p\u0101p\u016b i te fei\u0101 feruri i te CEP.<\/p> <p>I te matahiti 1965 ra, i muri a\u2019e i te tuha\u2019a matamua n\u014d te ho\u2019ora\u2019a mai, ua p\u0101ruru te fei\u0101 hi\u2019opo\u2019a o te Nu\u2019u i t\u014d r\u0101tou mau t\u014d\u2019aru\u2019aru n\u0101 roto i te mau paruparu o te mau huimana t\u012bvira : \u00ab T\u0113 fa\u2019a\u2019ite mai ra te mau p\u0101to\u2019ira\u2019a i fa\u2019atupuhia e te mau fa\u2019auera\u2019a-ture n\u014d te matahiti 1878 e 1880 ra i te rava\u2019i-\u2019ore o te m\u0101ramarama e orahia nei n\u014d te vaira\u2019a p\u0101p\u016b o te ture n\u014d te mau fenua n\u0101 Porinetia, m\u0101 te vaira\u2019a maori ho\u2019i te rahira\u2019a \u2019ei fenua f\u0113ti\u2019i (indivision) \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, \u00ab Rapport sur le CEP. Moyens d\u2019infrastructure de g\u00e9nie civil \u00bb, Contr\u00f4leur G\u00e9n\u00e9ral de la Marine Emery et Contr\u00f4leur de l\u2019Arm\u00e9e Bidon, le 23 octobre 1965, p. 5. [\/footnote].<\/p> <p>Fenua f\u0113ti\u2019i (indivision) o tei \u2019ore e m\u0101ramarama-t\u0101mau-hia ia au i te hi\u2019ora\u2019a a te ture t\u012bvira, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101noi i te parau n\u014d te mana fa\u2019a\u2019ohipa i te fatura\u2019a mana e \u2019aore \u00efa \u2019ei tuha\u2019a \u2019\u0101i\u2019a f\u0113ti\u2019i. E \u014d mai i roto i te reira te hi\u2019ora\u2019a fa\u2019ahua t\u0101u\u2019a i te mau ta\u2019ata t\u0101ta\u2019itahi e te mau p\u016b-arata\u2019i o te ho\u2019\u0113 Fenua n\u014d \u2019aina-\u2019aihu\u2019ara\u2019au-noa-hia atu ra, o t\u0113 turu i te fa\u2019a\u2019ohipa i te mau terera\u2019a n\u014d te ha\u2019afatura\u2019a fa\u2019ahepo (t\u012btaura\u2019a) e te hi\u2019ora\u2019a fa\u2019a\u2019oromai i te mau ravera\u2019a ti\u2019a-\u2019ore. Ua n\u0101mua te mau \u2019ohipa matamua n\u014d te t\u0101m\u0101ra\u2019a fenua e te mau patura\u2019a, i te mau ravera\u2019a \u2019ohipa-fenua.<\/p> <p>Te \u2019iritira\u2019ahia te ho\u2019\u0113 \u2019\u0101ma\u2019a o te <u>CIAS<\/u> n\u014d te mau parau \u2019ohipa-fenua e mau pa\u2019epa\u2019e-\u2019ohipa, fa\u2019aotihia i te 6 n\u014d fepuare matahiti 1963 ra, ua naho \u00efa i te 15 n\u014d m\u0101ti. To\u2019opae ta\u2019ata, arata\u2019ihia e te ra\u2019atira-rahi-k\u014dr\u014dnae [\u2019auro 2-t\u0101pa\u2019o 5] Guillerez, e ha\u2019a ra i Pape\u2019ete n\u014d te m\u0101\u2019itira\u2019a fenua. I t\u014d te Nu\u2019u piara\u2019a i te ho\u2019\u0113 tuap\u0101pa\u2019i matamua n\u014d te CEP i te hope\u2019a o te tau p\u014d\u2019ai matahiti 1964 ra, ua mauruuru \u2019oia i te \u00ab huru otira\u2019a \u00bb o te mau ho\u2019ora\u2019ahia mai e te mau t\u0101rahura\u2019ahia mai te mau fenua\u00a0[footnote] Capitaine de Corvette Chauvois, \u00ab\u00a0Les exp\u00e9rimentations nucl\u00e9aires fran\u00e7aises au Pacifique\u00a0\u00bb, <em>Revue de d\u00e9fense nationale <\/em>ao\u00fbt-septembre 1964. [\/footnote]. \u2019Inaha i te hi\u2019ora\u2019a, \u2019aita te reira i hopehope roa i te matahiti 1964 ra, e ua t\u014d roa i ni\u2019a-\u2019\u0113 i te tia\u2019iturura\u2019a a te mau fa\u2019ehau n\u014d te vaira\u2019a mai te CEP. \u00ab Te p\u0101p\u016b-\u2019ore e vai nei i ni\u2019a i te muriatau (avenir) o te mau p\u016b, ua riro \u00efa \u2019ei fifi hauri\u2019airi\u2019a n\u014d te tahi t\u0101renara\u2019a m\u0101maramarama \u00bb, f\u0101ri\u2019ihia [teie hi\u2019ora\u2019a], i te matahiti 1967 ra, e te tere hi\u2019opo\u2019a o tei fa\u2019ahiti \u00ab i te tai\u2019o mahana \u2019\u014dti\u2019a n\u014d te matahiti 1970 \u00bb. \u00ab \u2019Inaha noa atu \u0113 \u2019e\u2019ita e roroahia atu te tau o te CEP \u00bb, fa\u2019arava\u2019ira\u2019a a te parau ha\u2019apapa, \u00ab \u2019eiaha roa atu \u00efa e h\u0101\u2019utihia t\u014dna mau papara\u2019a e t\u014dna arata\u2019ira\u2019a \u00bb. \u00ab Ia tae noa atu \u2019ona i \u2019\u014d mai [i te \u2019\u014dti\u2019a] ra \u00bb e tano \u00efa e rave i te mau fa\u2019anaho-fa\u2019ahou-ra\u2019a\u00a0[footnote] SHD, GR 8 S 282, Rapport du g\u00e9n\u00e9ral Boussarie suite \u00e0 la mission du Comit\u00e9 Mixte Arm\u00e9es-CEA, 15-26 avril 1967, le 9 mai 1967, p. 12 \u00ab l\u2019avenir des sites \u00bb. [\/footnote]. E 3 matahiti n\u0101 mua noa a\u2019e, a fa\u2019atumu-noa-hia ai te tuha\u2019a \u2019ohipa-fenua e au n\u014d te patura\u2019a i te mau fare o te CEP, ua fa\u2019aau maoti o Pompidou, i te 16 n\u014d tiurai matahiti 1964 ra, i te ho\u2019\u0113 tia\u2019iturura\u2019a poto roa n\u014d te vaira\u2019a mai [te CEP] : \u00ab I te hope\u2019ara\u2019a, e fa\u2019atupu atu teie \u2019ohipa i te ho\u2019\u0113 fifi n\u0101 t\u014d t\u0101tou mau fenua i Patitifa, n\u014d te mea e topa t\u0101\u2019ue atu te tahi \u2019ohipa rarahi i roto i te 2 e \u2019aore r\u0101 3 matahiti \u00bb\u00a0[footnote] SGSDN, PV du CdD du 16 juillet 1964, p. 8. [\/footnote]. \u2019Inaha i te hi\u2019ora\u2019a,<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 2\"]<\/p> <p>e tupu atu te parau \u2019ohipa-fenua n\u0101 te t\u0101ato\u2019a n\u014d te orara\u2019a o te CEP, roa rahi atu \u0101 i tei t\u0101pa\u2019ohia na. T\u0113 fa\u2019atupu fa\u2019ahou nei \u0101 \u2019ona i te mau fifi i muri a\u2019e i t\u014dna tu\u2019ura\u2019ahia i raro, e i teie nei \u0101 mahana.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h2>E 5 ravera\u2019a n\u014d t\u0113 maura\u2019a fenua\u00a0: h\u014d fa\u2019atau aroha, pirira\u2019a, ho\u2019o auhoa, t\u0101rahu, e tapitaui<\/h2> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua ravehia te mau terera\u2019a n\u014d t\u0113 maura\u2019a i te fenua n\u0101 roto i te mau hi\u2019ora\u2019a poritita, ia au i te mau p\u016b e te mau fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a. \u2019Ei hi\u2019ora\u2019a, i Tahiti, ua ha\u2019apae o Thiry i te \u00ab\u00a0fa\u2019at\u014d i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a\u00a0\u00bb n\u014d te pirira\u2019a fenua, o t\u0101na ho\u2019i i rave na i Hao. Ia au i te huru nu\u2019ura\u2019a o te mau t\u012btaura\u2019a, te ta\u2019a-\u2019ore tahito i te \u2019ohipa-fenua, e te muhu-\u2019ore o te p\u016b t\u0101niuniura\u2019a fenua (arata\u2019ihia mai te matahiti 1862 mai ra), ua fa\u2019atano te mau fa\u2019ehau m\u0101 t\u0113 fa\u2019a\u2019ohipa e rave rahi huru ravera\u2019a, a ta\u2019a noa atu ai t\u0113 fa\u2019at\u012bt\u012b\u2019aifarora\u2019a a muri a\u2019e ia \u2019ore ana\u2019e e p\u0101p\u016b te m\u0101\u2019itira\u2019a. E 5 huru maura\u2019a fenua e \u2019itehia ra\u00a0:<\/p> <p>\u00a0<\/p> <ol> <li>Te h\u014d fa\u2019atau aroha i te tuha\u2019a-fenua huira\u2019atira a te Hau. O te parau rahi \u00efa o n\u0101 motu n\u014d Moruroa e Fangataufa, m\u0101 te mau fa\u2019auera\u2019a-ture ravehia i te 4 n\u014d \u2019atete matahiti 1964 ra, \u00ab\u00a0ia au i te mau fa\u2019aotira\u2019a a te AF [\u2019\u0100po\u2019ora\u2019a Fenua]\u00a0\u00bb. I vai na te parau t\u0101rahu tenetere f\u0101ito 99 matahiti a te taiete Tahitia, o tei ha\u2019ape\u2019ehia i muri a\u2019e roa. Ua h\u014dro\u2019a-fa\u2019atau-aroha-hia n\u0101 motu e 2 n\u014d te mau Nu\u2019u. O teie ato\u2019a te ravera\u2019a n\u014d t\u0101p\u016b fenua e 2 f\u0101ito 0.6 t\u0101 i te u\u0101hu e i Fare \u2019Ute, e n\u0101 t\u0101p\u016b fenua e 2 i Hao o tei parauhia e tuha\u2019a-fenua [Far\u0101ni -Haufenua\u00a0?].<\/li> <li>Te pirira\u2019a fenua \u00ab \u2019ei maita\u2019i huira\u2019atira \u00bb n\u014d te taura\u2019a manureva n\u014d Hao. Teie ravera\u2019a, fa\u2019aotihia e te ho\u2019\u0113 p\u0101pa\u2019i mana (ordonnance) n\u014d te 31 n\u014d tenuare matahiti 1964 ra, ua fa\u2019a\u2019ohipahia n\u014d te f\u0101ito 13 t\u0101. Rave a\u2019e nei te mau fa\u2019ehau \u00ab e fa\u2019ariro i te taura\u2019a manureva \u2019ei faufa\u2019a \u2019eiaha n\u014d te mau fa\u2019ehau ana\u2019e nei, maoti r\u0101 n\u014d te t\u012bvira ato\u2019a n\u014d te mea t\u0113 t\u016btava-hope-hia nei n\u014d te fa\u2019ahotura\u2019a rahi i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a r\u0101tere \u2019ei ha\u2019ap\u0101utuutu i te muriatau fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a o Porinetia. Te ha\u2019ape\u2019era\u2019a t\u0101rahu 1 far\u0101ne i te m\u0113tera t\u016b\u0113\u0101 (tauvere i te 100 far\u0101ne n\u014d te 1 m\u0113tera t\u016b\u0113\u0101 i Fare \u2019Ute) i fa\u2019atupu i te amuamura\u2019a [footnote] SHD, GR 9 R 890, Rapport sur le CEP, le 23 octobre 1965, p. 6 et 12. [\/footnote].<\/li> <li>Te mau ho\u2019ora\u2019a auhoa, e 99 t\u0101 fenua i Tahiti iho\u0101 r\u0101.<\/li> <li>Te mau t\u0101rahura\u2019a [fenua], n\u014d te f\u0101ito \u2019\u0101mui 133 t\u0101, i Hao (127 t\u0101, parau t\u0101rahu fa\u2019aauhia n\u014d te 30 matahiti m\u0101 te ho\u2019o piri i te 8% o te faufa\u2019a moni-ho\u2019o), i Tahiti (e 4 t\u0101 n\u014d te nohora\u2019a, parau t\u0101rahu n\u014d te 9 matahiti e 5% o te faufa\u2019a moni-ho\u2019o o te mau fenua) e i te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b paehiti (e 2 t\u0101, 1.20 Far\u0101ne Patitifa i te m\u0113tera t\u016b\u0113\u0101 i te matahiti ho\u2019\u0113, \u2019oia ho\u2019i 0.07 far\u0101ne \u2019\u0101p\u012b), \u2019ei reira te mau t\u0101p\u016b fenua na\u2019ina\u2019i i te faufa\u2019a-rahi-ra\u2019a n\u0101 te mau v\u0101hi oaoa (n\u0101 te mau motu iho\u0101 r\u0101).<\/li> <li>I te hope\u2019a, t\u0113 fa\u2019aite ato\u2019a mai ra te parau n\u014d te p\u016b tia\u2019i n\u014d Tahiti i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a ta\u2019a-maita\u2019i o te tahi atu ravera\u2019a : te tapitaui i rotop\u016b i te Hau [Far\u0101ni] e te Fenua.<\/li> <\/ol> <p>\u00a0<\/p> <p>E tuhahia teie mau ravera\u2019a ta\u2019a-\u2019\u0113 ia au i te mau ti\u2019ara\u2019a fenua, \u2019ei reira e ta\u2019a-\u2019\u0113 ai te parau o te ha\u2019amaura\u2019a.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h2>Te p\u016b tia\u2019i n\u014d Tahiti : mai te ho\u2019\u0113 hi\u2019ora\u2019a ha\u2019ap\u016bhapa (1964) e n\u0101 te tahi atu hi\u2019ora\u2019a fa\u2019anoho (1970)<\/h2> <p>\u00a0<\/p> <p>I Tahiti, ua riro te ha\u2019amaura\u2019a o te CEP \u2019ei r\u0101ve\u2019a fa\u2019a\u2019\u0101faro i te ho\u2019\u0113 \u2019aim\u0101r\u014dra\u2019a fenua i rotop\u016b i te mau Nu\u2019u e te Fenua, o tei ha\u2019amata i te matahiti 1959 ra. E ti\u2019a ia tapitaui i rotop\u016b i te mau fare rarahi fa\u2019ehau o te \u2019oire-p\u016b (\u2019\u0101ua fa\u2019ehau e PC n\u014d te aro\u0101 Bruat) e i te tahi mau fenua f\u0101tata i te taura\u2019a manureva. Ua tapiparau te <u>SETIL<\/u> n\u014d te <u>CIAS<\/u>, m\u0101 te \u2019avau a te ho\u2019\u0113 \u00ab ravera\u2019a pirira\u2019a r\u016b \u00bb ia \u2019ore ana\u2019e e tae i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aaura\u2019a auhoa n\u0101 mua a\u2019e i te 14 n\u014d tetepa matahiti 1963 ra\u00a0[footnote] SHD, GR 1 R 212, MOM \u00e0 Arm\u00e9es, le 13 ao\u00fbt 1963, revenant sur une RIM du 30 juillet. [\/footnote]. Ua t\u0101mata Thiry i t\u0113 fa\u2019ahepo, m\u0101 te f\u0113\u2019a\u2019a i te vaira\u2019a mai o te ho\u2019\u0113 \u00ab\u00a0tuha\u2019a-fenua huira\u2019atira o te Fenua\u00a0\u00bb o tei ti\u2019a atu i te Hau ia f\u0101na\u2019o ti\u2019am\u0101, o t\u0101 te <u>MOM<\/u> i \u2019ore i f\u0101ri\u2019i.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 3\"]<\/p> <p>Ua noa\u2019a i te CEP te mau fenua f\u0101tata i te u\u0101hu e te taura\u2019a manureva e te mau nohora\u2019a m\u0101 t\u0113 t\u0101ho\u2019\u0113 i te pu\u2019e r\u0101ve\u2019a n\u014d t\u0113 maura\u2019a fenua\u00a0:<\/p> <p>- Te ha\u2019af\u0101na\u2019ora\u2019a i te matahiti 1966 ra i \u2019\u0100rue, e 2.2 t\u0101 o te pare Cowan, tuha\u2019a-fenua huira\u2019atira o te Fenua, e i Fa\u2019a\u2019a, n\u014d te f\u0101ito 10 t\u0101 n\u014d roto mai i te fa\u2019aterera\u2019a-hau n\u014d te mau \u2019Ohipa Huira\u2019atira, n\u014d te mau f\u0101\u2019\u012bra\u2019a fenua n\u014d te tahua taura\u2019a.<\/p> <p>- I Fa\u2019a\u2019a, \u2019ei reira t\u0113 noa\u2019ara\u2019a i te CEP 10 t\u0101 a te Fenua n\u014d t\u0113 ha\u2019amau i te BA 190 n\u0101 te hiti o te mau patura\u2019a taura\u2019a manureva t\u012bvira, \u2019ei monora\u2019a i te \u2019\u0101ua-fa\u2019ehau n\u014d Bruat (\u2019ei reira te haufenua n\u014d Porinetia far\u0101ni i te vaira\u2019a i teie nei).<\/p> <p>-Te mau [fenua i] ho\u2019ohia mai, \u2019oia ho\u2019i e 4.5 t\u0101 i Fare \u2019Ute, e, e 27 t\u0101 i te tuha\u2019a-fenua Vernaudon i \u2019\u0100rue, n\u014d te p\u016bhapa fa\u2019ehau. N\u014d te PC i Ta\u2019aone, e 22 t\u0101 tei noa\u2019a mai i ni\u2019a i te tuha\u2019a-fenua Laroche (P\u012bra\u2019e), \u2019oia ho\u2019i e 7.6 mirioni far\u0101ne o tei \u2019aufauhia i e to\u2019opiti n\u0101 ta\u2019ata i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019eper\u0113ra matahiti 1964 ra. E h\u014dro\u2019a te CEP i te ho\u2019\u0113 tuha\u2019a n\u014d teie ho\u2019ora\u2019a mai (6 t\u0101) i te Fenua (o tei patu i te fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a tuarua n\u014d Ta\u2019aone i reira), o tei p\u016bp\u016b \u2019ei tauira\u2019a e 2 t\u0101p\u016b fenua f\u0101ito 4 e e 2 t\u0101. Ter\u0101 nei r\u0101, t\u0113 vai ato\u2019a ra te tahi ho\u2019ora\u2019a mai 1 t\u0101 i Fa\u2019a\u2019a a te tahi ta\u2019ata. Ua ho\u2019o ato\u2019a mai r\u0101 te Hau [Far\u0101ni] n\u0101 te [Fa\u2019aterera\u2019a-hau] P\u0101rurura\u2019a f\u0101tata i te 20 t\u0101 i te paeha\u2019a n\u014d te nohora\u2019a [t\u014dtiare] Super M\u0101hina, n\u014d te p\u016b ha\u2019aparare GTT \/ PHF 815, e, e 32 t\u0101 i M\u0101hina [raro] n\u0101 te m\u0101hora i te \u2019\u0101va\u2019e tiunu matahiti 1964 ra ho\u2019ohia i te f\u0101ito e 3 mirioni far\u0101ne, \u2019ei reira te mau fare \u2019ihiha\u2019a a te CEA i te patura\u2019ahia.<\/p> <p>E \u2019inaha, i te matahiti 1964 ra\u2019a ra, i te taime a ha\u2019amata noa ai te mau patura\u2019a i Moruroa, ua fa\u2019ataui rahi te harura\u2019a fenua a te mau nu\u2019u i te hurufenua va\u2019a\u2019oire n\u014d Tahiti :<\/p> <p>\u00a0<\/p>\n<ul><li><h4>Figure 1<\/h4><a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg\" title=\"Bandeau_3_Emprise\" alt=\"Te mau fenua i haruhia e te mau nu&#039;u Mai Fa&#039;a&#039;\u0101 e tae atu i Mahina, MAE 1809 INVA 312, &quot; Te &#039;\u014dpuara&#039;a rahi o te PTPA &quot;, i te 15 n\u014d fepuare 1964.\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise-300x196.jpeg 300w\" sizes=\"(max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/> <\/a> Te mau fenua i haruhia e te mau nu'u Mai Fa'a'\u0101 e tae atu i Mahina, MAE 1809 INVA 312, \" Te '\u014dpuara'a rahi o te PTPA \", i te 15 n\u014d fepuare 1964. <p>Te mau fenua i mauhia e te mau nu\u2019u mai Fa\u2019a\u2019a e tae atu i M\u0101hina, MAE 1809 INVA 312, \u201c\u2019\u014cpuara\u2019a arata\u2019i a te CEP\u201d, i te 15 n\u014d fepuare matahiti 1964 ra.<\/p><\/li><\/ul>\n<a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg\" title=\"Bandeau_3_Emprise\" alt=\"Te mau fenua i haruhia e te mau nu&#039;u Mai Fa&#039;a&#039;\u0101 e tae atu i Mahina, MAE 1809 INVA 312, &quot; Te &#039;\u014dpuara&#039;a rahi o te PTPA &quot;, i te 15 n\u014d fepuare 1964.\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise.jpeg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Bandeau_3_Emprise-300x196.jpeg 300w\" sizes=\"(max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/> <\/a> Te mau fenua i haruhia e te mau nu'u Mai Fa'a'\u0101 e tae atu i Mahina, MAE 1809 INVA 312, \" Te '\u014dpuara'a rahi o te PTPA \", i te 15 n\u014d fepuare 1964.\n<p>Te mau fenua i mauhia e te mau nu\u2019u mai Fa\u2019a\u2019a e tae atu i M\u0101hina, MAE 1809 INVA 312, \u201c\u2019\u014cpuara\u2019a arata\u2019i a te CEP\u201d, i te 15 n\u014d fepuare matahiti 1964 ra.<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 4\"]<\/p> <p>\u2019<\/p> <p>Ua noa\u2019a i te mau nu\u2019u te tahi p\u0101utuutura\u2019a t\u014dtiare, fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, e te t\u0101pa\u2019o ta\u2019a-\u2019\u0113 i Tahiti, \u2019ite-mata-hia i rotop\u016b ia M\u0101hina e Fa\u2019a\u2019a\u00a0:<\/p>\n<ul><li><h4>Figure 2<\/h4><a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg\" title=\"3_Emprise 2\" alt=\"3_Emprise 2\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2-300x212.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/> <\/a><\/li><\/ul>\n<a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg\" title=\"3_Emprise 2\" alt=\"3_Emprise 2\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2.jpg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-2-300x212.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/> <\/a>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 5\"]<\/p> <p>Ua riro te t\u0101rahura\u2019a i te mau fare n\u014d te fei\u0101 fa\u2019atere, \u2019ohipa mana\u2019o-\u2019ore-hia, \u2019ei p\u0101honora\u2019a n\u014d te \u2019\u016b\u2019anara\u2019a o te fei\u0101-\u2019ohipa (personnel) e n\u014d t\u0113 hi\u2019o-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te mau ti\u2019ara\u2019a \u2019utuafare ia f\u0101na\u2019o i te nohora\u2019a, o tei tauturu i te mau \u2019\u014dfit\u012be ia haere mai m\u0101 te vahine e te tamari\u2019i. Teie mau t\u0101rahura\u2019a, \u2019\u014dpuahia i te matahiti 1966 ra \u2019ei r\u0101ve\u2019a auta\u2019a \u00ab n\u014d t\u0113 \u0101rai i te mau \u2019erera\u2019a taime poto \u00bb, \u2019aita \u00efa i fa\u2019aea i t\u0113 mara\u2019a e tae roa atu i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te mau matahiti 1970 ra, i te taime a p\u016bai ai te \u2019ohipa m\u0101 te mau t\u0101matamatara\u2019a m\u0101reva\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890-8, \u00ab Moyens d\u2019infrastructure de G\u00e9nie Civil \u00bb, le 28 f\u00e9vrier 1966, p. 18. [\/footnote]\u00a0:<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua fa\u2019atupu te t\u0101ato\u2019a o teie mau ho\u2019ora\u2019a e mau t\u0101rahura\u2019a i te mara\u2019ara\u2019a rahi o te mau ho\u2019o, noa atu \u00efa te mau mitora\u2019a i ravehia i te matahiti 1963 ra : \u00ab E tano ia mana\u2019o \u0113 i te matahiti 1965 ra tei te f\u0101ito ta\u2019itini (coefficient) e 3 \u2019aore r\u0101 e 4 ia fa\u2019aauhia i t\u014d te matahiti 1963 ra \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, Rapport Bidon cit\u00e9, le 23 octobre 1965, p. 18. [\/footnote]. E te reira, i ni\u2019\u0101-\u2019\u0113 roa i te \u0101rea f\u0101tata i te mau patura\u2019a n\u014d te utara\u2019a, te u\u0101hu, e te taura\u2019a manureva, \u2019ei reira te harura\u2019a fenua i te fa\u2019atumura\u2019a. N\u0101 te roara\u2019a o te tau, ua p\u012bta\u2019ata\u2019a te vaira\u2019a o te CEP n\u0101 te pae to\u2019o\u2019a-o-te-r\u0101 iho\u0101 r\u0101, fa\u2019ahina\u2019arohia n\u014d t\u0101na mau fare pae miti i Puna\u2019auia mau\u0101, e i P\u0101ea ato\u2019a. Ua h\u0101mani te mau fatu fenua i te mau fare nohora\u2019a \u2019ei fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a p\u016bt\u0113 moni m\u0101 te mau t\u0101rahura\u2019a h\u014dhia i te mau \u2019\u014dfit\u012be e te mau p\u0101ito o te CEA\u00a0:<\/p> <p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n<ul><li><h4>Figure 3<\/h4><a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg\" title=\"3_Emprise 3\" alt=\"3_Emprise 3\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3-300x212.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/> <\/a><\/li><\/ul>\n<a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg\"> <img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg\" title=\"3_Emprise 3\" alt=\"3_Emprise 3\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3.jpg 602w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-3-300x212.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 602px) 100vw, 602px\" \/> <\/a>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 6\"]<\/p> <h2>I Hao, te r\u016bra\u2019a e te \u2019ohipa i tupu na\u00a0: pirira\u2019a e t\u0101rahura\u2019a fa\u2019at\u012bt\u012b\u2019aifaro-taere-hia<\/h2> <p>\u00a0<\/p> <p>I te \u2019\u0101va\u2019e novema matahiti 1962 ra, e hi\u2019ora\u2019a p\u016baea (flou) t\u0101 Thiry i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te p\u016b mata-ara na\u2019uamuri (futur) n\u014d Hao. T\u0113 fa\u2019atano ra \u2019oia i te ho\u2019\u0113 v\u0101hi \u00ab i te pae \u2019Apato\u2019erau n\u014d \u2019Otepa i rotop\u016b i teie \u2019oire e te ava \u00bb. E mau hina\u2019aro i fa\u2019a\u2019itehia m\u0101 te f\u0101ri\u2019i-\u2019ore-hope-hia n\u014d te vaira\u2019a o te \u2019ohipa-fenua : \u00ab Parau e ti\u2019a ia tuat\u0101papahia : te fatura\u2019a o te fenua i ni\u2019a i teie tuha\u2019a o te a\u2019au, te f\u0101ito faufa\u2019a, te ravera\u2019a ia f\u0101na\u2019o te mau Nu\u2019u n\u0101 roto i te h\u014dro\u2019ara\u2019a e \u2019aore r\u0101 te ho\u2019ora\u2019a \u00bb. Te harura\u2019a fenua rahi roa a\u2019e n\u014d te taura\u2019a manureva \u00efa, \u2019aita e m\u0101ha ra i te mau t\u0101rahura\u2019a, noa atu n\u014d te tau maoro, o t\u0101 Thiry e ti\u2019aturi h\u0101noa nei i te \u00ab \u2019aufau-\u2019\u0101mui-ra\u2019a \u00bb e te Fenua [footnote] SHD, GR 13 R 170, annexe \u00e0 une lettre \u00ab expos\u00e9 des probl\u00e8mes d\u2019int\u00e9r\u00eat commun \u00e0 \u00e9tudier en priorit\u00e9 \u00bb le 19 novembre 1962 se basant sur \u00ab les renseignements partiels obtenus en juin par la mission de reconnaissance \u00bb. [\/footnote], m\u0101 t\u0113 m\u0101na\u2019ona\u2019o e fa\u2019a\u2019ore i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a moni rahi i te mau manureva-tau-miti [footnote] MA MAE, Oc\u00e9anie, 21. [\/footnote]. I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1963 ra, ua ani \u2019oia i te fa\u2019aterera\u2019a-hau n\u014d te Ara-Moana : \u00ab E riro vau i t\u0113 ani ato\u2019a atu, a muri nei, ia fa\u2019ata\u2019a mai \u2019oe n\u014d te mau Nu\u2019u i te ho\u2019\u0113 t\u0101p\u016b fenua n\u014d te motu n\u014d Hao n\u014d t\u0113 fa\u2019anaho i te ho\u2019\u0113 tahua taura\u2019a. \u2019E\u2019ita e ti\u2019a ia \u2019u ia rave i te reira i na\u2019uanei, n\u014d te mea \u2019aore \u0101 a\u2019u e hoho\u2019a p\u0101p\u016b \u00bb [footnote] SHD, G R 13 R 170, Arm\u00e9es \u00e0 l\u2019OM. [\/footnote]. \u2019E\u2019ita e tano ia na ia fa\u2019atupu fa\u2019ahou i te peu n\u014d te h\u014d fa\u2019atau aroha o Moruroa e Fangataufa n\u014d teie nei motu nohohia e te ta\u2019ata m\u0101 te mau fenua fatuhia e te ho\u2019\u0113 naho\u2019a fatu-\u2019\u0101mui, o tei p\u016brara haere n\u0101 Porinetia. Ter\u0101 nei r\u0101, i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 1963 ra, ua t\u0101mau noa \u2019oia i te \u2019avau : \u00ab Ia \u2019ore noa atu e noa\u2019a mai te fa\u2019aau auhoa m\u0101 te fei\u0101 fatu, e fa\u2019aotihia te pirira\u2019a fenua n\u014d te mau \u2019ohipa r\u016b a te fa\u2019ehau \u00bb [footnote]\u00a0SHD GR 1 R 212, le MOM au MA le 13 ao\u00fbt 1963, \u00e0 l\u2019issue d\u2019une RIM, du 25 juillet 1963. [\/footnote].<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 7\"]<\/p> <p>E fa\u2019a\u2019oi\u2019oihia te tapiparau, n\u014d te ho\u2019\u0113 pirira\u2019a fenua, n\u0101 roto i te r\u016bra\u2019a. I te \u2019\u0101va\u2019e tenuare matahiti 1964 ra, ua ti\u2019a o Thiry e te \u2019atimarara Cabanier, ra\u2019atira hui-fa\u2019atere n\u014d te \u2019ihitai, i mua ia Messmer, o tei tere mai n\u014d t\u0113 hi\u2019o i te nu\u2019ura\u2019a o te mau \u2019ohipa i reira. N\u014d te ha\u2019ape\u2019ape\u2019a i te taere i tupu na, ua f\u0101ri\u2019i te fa\u2019atere-hau e t\u0101mar\u016b i te pae n\u014d te moni-ho\u2019o : \u00ab T\u0113 ha\u2019amatahia ra te ravera\u2019a n\u014d te pirira\u2019a fenua i Hao. Ua hi\u2019ohia te mau moni-ho\u2019o : ua fa\u2019aau te Fa\u2019aterera\u2019a e 6 mirioni Far\u0101ne Patitifa, te fei\u0101 \u2019aravihi o te Tiripuna 16 mirioni, e tei anihia e te fei\u0101 fatu, ua tae \u00efa i te f\u0101ito 105 mirioni. E riro atu te Fa\u2019atere-hau o te mau Nu\u2019u i te f\u0101ri\u2019i te tapiha\u2019a f\u0101ito 20 mirioni Far\u0101ne Patitifa \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 13 R 170, Aide-m\u00e9moire des r\u00e9unions tenues les 15-16 janvier 1964 \u00e0 Tahiti entre les ministres des Arm\u00e9es et de la Recherche, les dirigeants du CEA, le chef d\u2019EM de la marine, le g\u00e9n\u00e9ral Thiry, p. 8. [\/footnote]. Te p\u0101pa\u2019i mana (ordonnance) ra n\u014d te pirira\u2019a fenua n\u014d te 31 n\u014d tenuare matahiti 1964 ra n\u014d te rahira\u2019a e 23 t\u0101p\u016b fenua, ua ha\u2019amau mau\u0101 \u00efa i te moni-ho\u2019o t\u0101ato\u2019a i te f\u0101ito e 20 mirioni [footnote] SPAA, 146 W 48, le chef de la circonscription administrative des Tuamotu-Gambier au Gouverneur, Papeete, le 1<sup>er<\/sup> d\u00e9cembre 1964. [\/footnote]. Ho\u2019\u0113 ana\u2019e o teie mau t\u0101p\u016b fenua i noa\u2019a mai n\u0101 roto i te pirira\u2019a, ho\u2019ohia mai m\u0101 tei hau atu i te mirioni, \u2019oia ho\u2019i f\u0101ito 129 t\u0101. T\u0113 toe ra i t\u0113 \u2019itera\u2019a i te fei\u0101 f\u0101na\u2019o ato\u2019a ! 14 mirioni tei h\u014dro\u2019a-\u2019oi\u2019oi-hia i te fei\u0101 fatu-\u2019\u0101mui n\u014d n\u0101 17 t\u0101p\u016b fenua, ter\u0101 nei r\u0101, t\u0113 toe ra \u00ab te \u2019\u014dperera\u2019a mono n\u014d n\u0101 t\u0101p\u016b fenua hope\u2019a e 6 \u00bb ia ha\u2019am\u0101ramaramahia i te pae n\u014d te mau \u00ab mau papara\u2019a tupuna t\u0101fifi roa e \u2019aore r\u0101 n\u014d te mau ha\u2019av\u0101ra\u2019a i rotop\u016b i te mau fatu-\u2019\u0101mui\u00a0\u00bb.<\/p> <p>Te mau t\u0101rahura\u2019a fenua, i Hao, tei te f\u0101ito 138 t\u0101 m\u0101 n\u0101 31 t\u0101p\u016b fenua [footnote] SHD, 8 S 631. [\/footnote]. I te ho\u2019\u0113 pae, i te pae \u2019apatoerau n\u014d \u2019Otepa, t\u0113 vai ra te mau fenua t\u012btauhia n\u014d te patura\u2019a i te p\u016b taura\u2019a e u\u0101hu e te p\u016b ora o te mau fa\u2019ehau. I te pae \u2019apato\u2019a o te \u2019oire, te tahi atu fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te p\u016b \u2019ihiha\u2019a a te CEA, tei fa\u2019arahihia n\u0101 roto i te v\u0101hi i pi\u2019ihia La Sabli\u00e8re o tei riro mai \u2019ei v\u0101hi fa\u2019aru\u2019era\u2019a \u2019\u014df\u0101fa\u2019i e \u2019\u0101uri. E nae\u2019a te rahira\u2019a i te f\u0101ito 1 e tae atu i te 4 t\u0101, e t\u0113 fa\u2019atupu nei teie t\u0101tuha\u2019ara\u2019a i te mau fifi o tei \u2019ore i t\u012bt\u012b\u2019aifaro n\u0101 te tau poto. T\u0113 ti\u2019aturi ra te DirCEN i te fa\u2019aterera\u2019a fenua n\u014d t\u0113 t\u0101pa\u2019opa\u2019o i te mau hua\u2019ai-fatu. Ua n\u0101 roto te t\u0101vana-hau n\u014d Tuamotu-Ma\u2019areva m\u0101 \u00ab i te parau tumu ra \u0113 e te ta\u2019ata h\u014d-t\u0101rahu \u2019oia tei p\u016bh\u0101 na, e, m\u0101 te \u2019ore e putu i te ha\u2019ari, e noa\u2019a ti\u2019a atu ia na te moni\u2026 tei ia na ra te \u2019\u014dperera\u2019a mai t\u0101na i rave na n\u014d te mau moni p\u016bh\u0101 \u00bb.<\/p> <p>\u2019\u014cmuara\u2019a matahiti 1964 ra, ua ha\u2019amauhia te mau t\u0101rahura\u2019a n\u014d te roara\u2019a e 30 matahiti, m\u0101 te moni-t\u0101rahu fa\u2019atanohia i ni\u2019a i te moni p\u016bh\u0101. Ter\u0101 nei r\u0101, mai te vaeha\u2019a o te matahiti 1966 ra, ua t\u0101pa\u2019ohia te mau parau fa\u2019aau n\u014d te roara\u2019a e 6 matahiti m\u0101 te moni-t\u0101rahu papa [footnote] SPAA, 146 W 48, \u00ab\u00a0liste des terres en location par le CEP\u00a0\u00bb, 1970. [\/footnote]. E mea huru fa\u2019ahiahia te mau tino-moni : te mau t\u0101rahura\u2019a, \u2019oia ho\u2019i tei nae\u2019a i raro mai i te 1 tuha-\u2019ahuru o te fenua papa o te motu, e h\u014dro\u2019a te reira n\u0101 te t\u0101ato\u2019a o te mau fatu fenua ho\u2019\u0113\u0101 f\u0101ito moni i tei noa\u2019a mai n\u0101 roto i te f\u0101itora\u2019a [ho\u2019ora\u2019a] p\u016bh\u0101 a te t\u0101ato\u2019a o te motu. Ter\u0101 nei r\u0101, i mo\u2019ehia na i te mau fatu-\u2019\u0101mui i t\u0113 t\u012btau i ta r\u0101tou tuha\u2019a moni p\u016bh\u0101, \u2019aita ho\u2019i te t\u0101niuniura\u2019a fenua i ti\u2019a. Te fenua ra o Takaro, e 2 t\u0101, i piha\u2019i iho i te ava n\u014d Kaki, tei hoperehia \u2019ei v\u0101hi ha\u2019apu\u2019era\u2019a t\u016bpita, t\u0113 anihia ra e te naho\u2019a o te mau ti\u2019a t\u012btau, m\u0101 te \u2019ore i t\u0101niuniuhia [footnote] SHD, GR 42 S 46 \u00ab locations non r\u00e9gularis\u00e9es le 30 septembre 1970. [\/footnote]... Te tahi mau t\u0101p\u016b fenua parauhia \u2019ei mau tuha\u2019a-fenua, tei h\u014dro\u2019ahia m\u0101 t\u0113 ho\u2019o-\u2019ore i te mau Nu\u2019u, ua riro \u00efa \u2019ei mau fatura\u2019a unuma. Ua fa\u2019auta te fei\u0101 hi\u2019opo\u2019a o te Nu\u2019u i ni\u2019a i te m\u0101ramarama-\u2019ore o te fa\u2019aterera\u2019a ara-moana i te mau hape i ravehia.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <h2>Te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b paehiti<\/h2> <p>\u00a0<\/p> <p>I te matahiti 1963 ra\u2019a ra, n\u0101 t\u0101ta\u2019itoru ti\u2019ara\u2019a, Tahua t\u016bpitara\u2019a\/P\u016b mata-ara n\u014d Hao\/P\u016b tia\u2019i n\u014d Tahiti, ua fa\u2019arava\u2019ihia e te mau p\u016b paehiti ha\u2019amauhia n\u014d te <u>p\u016bora<\/u> e te <u>\u0101rai-ruru\u2019a<\/u>. Ua fa\u2019anahohia auta\u2019au (20) fenua e motu \u00ab \u2019\u014dperehia n\u0101 Porinetia mai Hiva-\u2019Oa i te pae \u2019Apato\u2019erau i te ta\u2019amotu n\u014d Matuita e tae atu i Rapa, i te pae \u2019Apato\u2019a roa o te ta\u2019amotu n\u014d Tuha\u2019a Pae \u00bb [footnote] SHD, GR 42 S 45, brochure Labat, p. 70. [\/footnote]. E \u2019inaha, t\u0113 toro ra o te harura\u2019a vauvau o te CEP n\u0101 te t\u0101ato\u2019a o Porinetia, i ni\u2019a-\u2019\u0113 i te mau pororau n\u014d te mau t\u016bpitara\u2019a\u00a0:<\/p>\n[sidebar_references]\n<ul><li><h4>Figure 4<\/h4><img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4.jpeg\" title=\"3_Emprise 4\" alt=\"3_Emprise 4\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4.jpeg 570w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4-300x293.jpeg 300w\" sizes=\"(max-width: 570px) 100vw, 570px\" \/><\/li><\/ul>\n<img src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4.jpeg\" title=\"3_Emprise 4\" alt=\"3_Emprise 4\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4.jpeg 570w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/3_Emprise-4-300x293.jpeg 300w\" sizes=\"(max-width: 570px) 100vw, 570px\" \/>\n<p>[section_separator title=\"Page 8\"]<\/p> <p>E mea \u2019\u0101\u2019ano te vauvau e hi\u2019opo\u2019ahia ra, e fa\u2019aau \u2019at\u0101 r\u0101 ia ha\u2019apa\u2019o n\u014d te \u2019ere i te mau r\u0101ve\u2019a utara\u2019a. \u2019Aita te pah\u012b e rava\u2019i ra n\u014d t\u014dna taere (10 maire) e t\u014dna ti\u2019araro (d\u00e9pendance) i te hurutupu o te reva : e riro na te manu\u0101 i te fa\u2019ahepohia e t\u016btau e rave rahi mahana n\u0101 tua atu i te motu hou a\u2019e a tonohia ai i te ho\u2019\u0113 poti \u2019\u014droe. \u2019Aita i vata te manureva tautau Super Frelon, fa\u2019anahohia \u00ab n\u014d t\u0113 \u2019ohi e t\u0113 uta i te mau upo\u2019o faura\u2019o t\u012bte\u2019a \u00bb. I te pae hope\u2019a, e t\u012btau te manureva ia patuhia te tahua taura\u2019a n\u0101 te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b e rave rahi \u2019aore e taura\u2019a : te manureva-tau-miti ra o Bermuda \u00ab \u2019e\u2019ere i te aotahi ra \u00bb a ta\u2019a atu ai e naho ia na \u00ab ia ha\u2019apa\u2019o hau atu i te 50% o te mau \u2019ohipa \u00bb. E fa\u2019a\u2019ohipahia te rahira\u2019a o teie mau r\u0101ve\u2019a n\u014d t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b i te tere n\u0101 te mau ti\u2019ara\u2019a p\u016b t\u0101ta\u2019itahi i te mau 20 mahana ato\u2019a n\u014d te orara\u2019a o te mau fei\u0101-\u2019ohipa \u2019e n\u014d t\u0113 \u2019atu\u2019atu i te m\u0101t\u0113ria, m\u0101 te \u2019ore e tai\u2019o i te mau utara\u2019a ma\u2019i r\u016b\u00a0[footnote] SHD, GR 9 S 93, EMA, Sous-commission Infrastructures et logistiques, \u00ab Organisation des Postes p\u00e9riph\u00e9riques \u00bb, le 9 septembre 1966, p. 2. [\/footnote].<\/p> <p>T\u0113 fa\u2019aite mai ra n\u0101 hi\u2019ora\u2019a o n\u0101 ti\u2019ara\u2019a p\u016b paehiti e 2 i Ma\u2019areva m\u0101 e i Tuha\u2019a Pae i te rauhaere o te ravera\u2019a n\u014d te maura\u2019a fenua n\u0101 teie vauvau \u2019\u0101\u2019ano rahi.<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 9\"]<\/p> <p>I Ma\u2019areva m\u0101, e mau t\u0101rahura\u2019a fenua \u2019\u0101p\u012b n\u014d te ho\u2019\u0113 tahua taura\u2019a mana\u2019o-\u2019ore-hia<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>M\u0101\u2019itihia e Thiry, \u2019ei muri iho, p\u0101to\u2019ihia e te tere Durcos n\u014d te p\u016b mata-ara (m\u0113-tiunu 1962), ua f\u0101ri\u2019i te ta\u2019amotu Ma\u2019areva m\u0101 i te t\u0101ato\u2019a o te mau tonora\u2019a e \u2019\u0101pe\u2019e i te hurutupu o te ho\u2019\u0113 t\u016bpitara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b : te mau ha\u2019ap\u016brorora\u2019a, f\u0101itora\u2019a r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a, \u2019ihiora, f\u0101itora\u2019a fenuam\u0101teria, e mitora\u2019a reva. Ua t\u0101hemo te mau \u2019ohipa i te fa\u2019atanotanora\u2019a o te maura\u2019a fenua. Ua tu\u2019urimahia te mau parau t\u0101rahu n\u014d te 2 e 30 atu matahiti i te matahiti 1965 ra\u2019a ra [footnote] SHD, GR 42 S 46, SHD, GR 8 S 631 et SPAA, 146 W 48. [\/footnote]. Ua rahi te mau t\u0101rahura\u2019a fenua i te matahiti i muri mai n\u014d te mau p\u0101ruru\u2019a (abris), te p\u016b mitora\u2019a reva e te fa\u2019ararahira\u2019a i te ti\u2019ara\u2019a p\u016b SMSR.<\/p> <p>N\u014d t\u0113 mau-p\u0101p\u016b i te mau hurutupu o te vi\u2019ivi\u2019i [ta\u2019ero-\u2019\u0101t\u014dm\u012b] n\u0101 teie ta\u2019amotu f\u0101tata ia Moruroa (444 kirom\u0113tera), e i muri a\u2019e i te r\u0101t\u0113ra\u2019a o <u>Ald\u00e9baran<\/u>, ua fa\u2019aoti te matahiti 1966 i te patura\u2019a i te tahua taura\u2019a i ni\u2019a i te motu n\u014d Totegegie noa atu te mau fifi \u2019itehia e Durcos i te matahiti 1962 ra : \u00ab I nahonaho na te ho\u2019\u0113 t\u0101ravara\u2019a fenua f\u0101ito 3 000 m\u0113tera e hau atu ho\u2019i ; e mea oaoa r\u0101 te a\u2019au e te taratara ho\u2019i n\u0101 te pae o te roto, i t\u012btauhia ai e fa\u2019ararahi ia na, e ia noa\u2019a mai, i raro i te miti, 800 000 e 1 000 000 atu m\u0113tera \u2019\u0101fata fenua fa\u2019a\u2019\u012b \u00bb\u00a0[footnote] SHD, 13 R 132, rapport du Colonel Durcos. [\/footnote]. I te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atopa matahiti 1966 ra, i te tere hi\u2019opo\u2019a o te tenerara Gr\u00e9pin, \u2019aita [teie] parau i t\u0101u\u2019ahia i Paris. Ua t\u0101rahuhia mai te mau fenua matamua i te hope\u2019a 1966 ra, n\u014d t\u0113 fa\u2019arava\u2019i i te h\u014d fa\u2019atau aroha o n\u0101 77 t\u0101 fenua tuha\u2019a-fenua. \u2019Aita teie mau t\u0101rahura\u2019a fenua i \u2019\u0101faro n\u0101 mua a\u2019e i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019\u0101tete matahiti 1969 ra n\u014d te tahi o r\u0101tou, mai te fenua Temaauputu-Terei. Ua fa\u2019aotihia te roara\u2019a o te mau ravera\u2019a ha\u2019amau i te mau moni-t\u0101rahu e te mau fa\u2019aho\u2019onara\u2019a i te mau t\u0101p\u016bra\u2019a tumu ha\u2019ari. Ua fa\u2019aau te mau parau t\u0101rahu e 600 far\u0101ne n\u014d te ho\u2019\u0113 tumu ha\u2019ari pa\u2019ari, e, e 300 n\u014d te ho\u2019\u0113 tumu ha\u2019ari \u2019\u0101p\u012b, e t\u0113 fa\u2019aruru ra i te tahi m\u0101na\u2019ona\u2019ora\u2019a arutaim\u0101reva \u2013 \u00ab\u00a0\u2019inaha mau ho\u2019i e t\u0101\u2019\u014dti\u2019ahia teie \u2019\u014dpuara\u2019a i ni\u2019a i tei f\u0101ito iti tano\u00a0\u00bb.<\/p> <p>I te hope\u2019a, t\u0113 fifi ra te mau huimana i t\u0113 \u2019itera\u2019a i te mau fatu fenua. Ua m\u0101tauhia v\u0113tahi : ua tu\u2019urima te \u2019orometua ra o Samuel Ra\u2019apoto, te peretiteni matamua n\u014d te \u2019Et\u0101r\u0113tia \u2019Evaneria n\u014d Porinetia far\u0101ni, i te ho\u2019\u0113 parau t\u0101rahu e te CEP n\u014d te ho\u2019\u0113 fenua i Rikitea i te matahiti 1965 ra. Ua n\u0101 reira ato\u2019a o Francis Sandford, te t\u0101vana-\u2019oire n\u014d Fa\u2019a\u2019a, e \u2019aore \u00efa te fa\u2019aro\u2019o t\u0101torita n\u014d te fenua Totegegie (1 t\u0101 e 11 t\u0101) n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 t\u0101niuniura\u2019a ravehia i te \u2019\u0101va\u2019e titema 1955 ra. I te p\u0101p\u016bra\u2019a mai te mau fatu o te fenua ra Temaauputu-Terei, i te matahiti 1969 ra, ua fa\u2019anahohia te ho\u2019\u0113 parau mana ia au i te papa o te ho\u2019\u0113 pu\u2019e parau hi\u2019o-fa\u2019ahou-hia e te ra\u2019atira o te p\u016b-t\u0101niuniura\u2019a n\u014d Pape\u2019ete i te matahiti 1967 ra. Te mau ti\u2019a \u2019\u014dp\u016b Materouru, e 5 mero o r\u0101tou, tei m\u0101\u2019iti i te ho\u2019\u0113 ti\u2019a n\u014d r\u0101tou, m\u016bto\u2019i i Pape\u2019ete, o tei tano maori ho\u2019i e tufa i te moni-t\u0101rahu ha\u2019amauhia f\u0101tata i te f\u0101ito e 500 far\u0101ne \u2019\u0101p\u012b.<\/p> <p>Ua mono te mau parau t\u0101rahu i te maura\u2019a fenua, o tei fa\u2019aotihia n\u014d te 6 matahiti te maoro, e ua vai tuha\u2019a-riona : [\u2019oia ho\u2019i] \u00ab Te Fa\u2019aterera\u2019a fa\u2019ehau ana\u2019e t\u0113 mana n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ore i te mau taime ato\u2019a n\u0101 te roara\u2019a e 6 matahiti, n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 parau fa\u2019aara e 6 \u2019\u0101va\u2019e n\u0101 mua a\u2019e [\u2026] e o tei ti\u2019a i e niu i te mau patura\u2019a o t\u0101na e mana\u2019o ra e mea faufa\u2019a, e t\u0113 rave i te mau fa\u2019anahora\u2019a ato\u2019a (p\u016br\u016bmu, pape, etv\u2026) o tei hina\u2019arohia m\u0101 t\u0113 \u2019ore, roa atu, i te hope\u2019a o te t\u0101rahura\u2019a e fa\u2019aho\u2019i i te mau vauvau ia au i t\u014d r\u0101tou vaira\u2019a matamua \u00bb. Te paruparu o te mau t\u0101rahura\u2019a, fa\u2019aotihia m\u0101 te fa\u2019aauraa e te Fenua, ua fa\u2019atanohia ia au i te fa\u2019aterera\u2019a fa\u2019ehau n\u0101 roto i te \u00ab \u2019ohipa ra \u0113 e fatu atu tei fei\u0101 h\u014d-t\u0101rahu i te hope\u2019a o te t\u0101rahura\u2019a i te mau patura\u2019a niuhia e te fa\u2019aterera\u2019a i ni\u2019a i te mau fenua i t\u0101rahuhia \u00bb, m\u0101 t\u0113 ha\u2019amatara i te r\u0101ve\u2019a n\u014d te mau huru ha\u2019afaufa\u2019a-fa\u2019ahou-ra\u2019a ato\u2019a\u00a0[footnote] SHD, GR 9 R 890, Rapport Emery et Bidon, le 23 octobre 1965, p. 18. [\/footnote].<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 10\"]<\/p> <h3>Rapa<\/h3> <p>\u00a0<\/p> <p>I te matahiti 1967 ra\u2019a ra, ua patuhia te ho\u2019\u0113 ti\u2019ara\u2019a p\u016b mitora\u2019a reva e r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a i ni\u2019a i te motu \u2019apatoa roa a\u2019e o Porinetia far\u0101ni. \u2019Inaha, i te matahiti 1971 ra, ua f\u0101ri\u2019i te fa\u2019aterera\u2019a o te Fenua e \u2019aita te t\u0101niuniura\u2019a o te fenua i ravehia e \u00ab e \u2019ore e ti\u2019a n\u0101 mua a\u2019e i te 5 matahiti \u00bb. \u2019Aita te mau Tuha\u2019a-fenua i nahonaho ia fa\u2019a\u2019ite mai i te mau parau fatura\u2019a fenua mau, i muri a\u2019e i te tuat\u0101papara\u2019a i te mau Tomitera\u2019a i roto i te Ve\u2019a Mana n\u014d Porinetia far\u0101ni mai te matahiti 1884 mai ra \u2013 te mau tomitera\u2019a, e mau ti\u2019ara\u2019a fatu t\u0101pa\u2019ohia i te fa\u2019ahepora\u2019ahia te t\u0101pa\u2019opa\u2019ora\u2019a. Te r\u0101ve\u2019a hope\u2019a : te parau ha\u2019ap\u0101p\u016b i te fatura\u2019a. Te t\u012btorotorora\u2019a huira\u2019atira, ia au i te putuputura\u2019a \u00ab a te fei\u0101 pa\u2019ari, te fei\u0101 mana, te huira\u2019atira \u00bb, e ti\u2019a i te reira i t\u0113 tauturu ia \u2019ite i te tupura\u2019a mau e te mau ti\u2019ara\u2019a fatu o te mau fenua t\u0101rahuhia. Ia p\u0101oa ana\u2019e r\u0101, mai ia Rapa, \u2019ei reira \u00efa te ravera\u2019a n\u014d te t\u0101pa\u2019opa\u2019ora\u2019a i te mau fenua n\u014d t\u0113 turu i te t\u0101niuniura\u2019a p\u0101p\u016b, i \u2019ore \u0101 i hope atu ra, [i \u2019ore \u0101] i ha\u2019amatahia atu ra i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te CEP, ua tae te Hau [Far\u0101ni] i t\u0113 f\u0101ri\u2019i i te fatura\u2019a o te mau hua\u2019ai-mana o tei t\u012btau i te ti\u2019ara\u2019a \u00ab \u2019aitau \u00bb. I te matahiti 1971 ra, ua t\u012btauhia te CEP ia \u2019aufau i te mau moni-t\u0101rahu n\u014d te mau fenua i mauhia mai te matahiti 1967 mai ra\u00a0[footnote] SPAA, 48 W 1789, notes et courriers de 1970-1971. [\/footnote]. E parau rahi t\u014d te tauto\u2019ora\u2019a poritita a te \u2019iriti-ture ra o Teariki n\u014d teie heheura\u2019a ia au i te piha tuat\u0101papra\u2019a a te t\u0101vana rahi [footnote] SPAA, 48 W 1789, note de renseignement du 10 janvier 1970 et courrier d\u2019instruction du gouverneur du 20 mars 1970. [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>N\u0101 te hope\u2019ara\u2019a, ua noa\u2019a i te mau fenua te f\u0101ito e 5% o te h\u014dpoi\u2019a o te mau fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te CEP i rotop\u016b te matahiti 1963 e 1968 atu. O Hao e o Pape\u2019ete tei utu\u2019a rahi roa a\u2019e i te mau h\u014dpoi\u2019a (3,5%). E mea m\u0101m\u0101 roa r\u0101 te \u2019ohipa-fenua ia fa\u2019aauhia i te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a n\u014d te patura\u2019a o te mau \u2019ohipa tahua taura\u2019a e u\u0101hu (17,5%), \u2019ihitai (25%), e fenua (43%) [footnote] SHD, GR 9 S 93, \u00ab Activit\u00e9 compar\u00e9e pr\u00e9visible des deux services d\u2019infrastructure du CEP pour la p\u00e9riode 1967\/68 \u00bb, tableau des d\u00e9penses des infrastructures 1963-1968. [\/footnote].<\/p>\n[sidebar_references]","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep"}],"about":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/types\/notice-cep"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3915,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2863\/revisions\/3915"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2131"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2863"},{"taxonomy":"autrice--auteur","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/autrice--auteur?post=2863"},{"taxonomy":"chronologie","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/chronologie?post=2863"},{"taxonomy":"institution","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/institution?post=2863"},{"taxonomy":"nom-commun","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-commun?post=2863"},{"taxonomy":"nom-propre","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-propre?post=2863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}