    {"id":2676,"date":"2025-01-29T11:53:52","date_gmt":"2025-01-29T21:53:52","guid":{"rendered":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?post_type=notice-cep&#038;p=2676"},"modified":"2026-01-09T02:52:10","modified_gmt":"2026-01-09T12:52:10","slug":"faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa","status":"publish","type":"notice-cep","link":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/","title":{"rendered":"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0?"},"content":{"rendered":"<!--themify_builder_content-->\n<div id=\"themify_builder_content-2676\" data-postid=\"2676\" class=\"themify_builder_content themify_builder_content-2676 themify_builder tf_clear\">\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_xscp52 tb_first tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_6h9x52 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_wau652   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-1'>Page 1<\/h2>\n<p>Te fa\u2019aotira\u2019a ravehia e te haufenua, i te tau p\u014dai n\u014d te matahiti 2021 ra, ia heheuhia te mau anaputu i te pae n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni, ua fa\u2019atupu te reira i te ho\u2019\u0113 vehera\u2019a. M\u0101 te \u2019ore e fa\u2019at\u014d\u2019aru\u2019aru i te mau \u2019ohipa ato\u2019a i tupu i mua na, m\u0101 te \u2019ore ho\u2019i e vahavai i te muriatau (avenir), noa atu \u00efa te maheu-\u2019ore o te mau anaputu o te mau t\u0101matamatara\u2019a i Sahara, e t\u016brama teie fa\u2019anahora\u2019a i te m\u0101ramarama \u2019\u0101p\u012b n\u014d te mau huru e rave rahi o te CEP\u00a0: te m\u0101\u2019itira\u2019a i te p\u016b, te poritita n\u014d te p\u016bora, te mau perera\u2019a arutaim\u0101reva e p\u016bea o te mau t\u0101matamatara\u2019a, te f\u0101ito m\u014dti\u2019ahau (transnational) o te fa\u2019ahinuhinura\u2019a i te mauha\u2019a tama\u2019i, te mau \u2019ef\u0113 fenua, ta\u2019afenua e natihau n\u014d n\u0101 30 matahiti ha\u2019ap\u0101\u2019inara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u0101 Tuamotu m\u0101&#8230;<\/p>\n<p>Te mau \u2019\u014dpanipanira\u2019a e \u0101rai nei eiaha ia nae\u2019ahia te mau anaputu mana, ia \u2019ore ana\u2019e ho\u2019i [teie mau t\u0101pa\u2019o] ra \u2019e\u2019ita \u00efa e ti\u2019a ia p\u0101pa\u2019i i te tahi ma\u2019a tua\u2019\u0101\u2019ai rava\u2019i o te CEP, ua matara roa \u00efa i teie mahana i te pae n\u014d te P\u016b-\u2019ohipa Tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te P\u0101rurura\u2019a, te ECPAD, e \u2019aore \u00efa te Fa\u2019atere-hau n\u014d te mau \u2019Ohipa \u2019E\u2019\u0113. Teie nei r\u0101, t\u0113 vaivai noa ra te \u2019\u014dti\u2019ati\u2019a i te pae o te <u>CEA<\/u> e \u2019aore \u00efa o te DGA, o tei riro i t\u0113 t\u0101pe\u2019ape\u2019a i te rota roto hou a\u2019e te fa\u2019aotira\u2019a n\u014d te tau p\u014dai o te matahiti 2021 ra n\u014d te tahi mau perera\u2019a a te CEP, i te pae iho\u0101 r\u0101 n\u014d te p\u016bea e te arutaim\u0101reva.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Te \u2019anotau o te tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019orero\u00a0: te CEP \u2019ite-matamua-hia m\u0101 te mau fa\u2019ati\u2019ara\u2019a<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua \u2019\u0101no\u2019i-unuma-hia te tua\u2019\u0101\u2019ai o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b fa\u2019ehau i te mau p\u016b-arata\u2019i e h\u0101mani ra i te mauha\u2019a tama\u2019i, \u2019oia ho\u2019i te <u>CEA<\/u> ha\u2019amauhia n\u014d t\u014dna ferurira\u2019a, e te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau o tei f\u0101ri\u2019i i te \u2019ahopa (responsabilit\u00e9) n\u014d t\u0113 fa\u2019anaho i te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te mauha\u2019a tama\u2019i n\u0101 te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a e rave rau i m\u0101\u2019itihia e te mau fa\u2019ehau i \u2019\u0100reteria, e i muri a\u2019e, i Porinetia. Teie matahiti matamua n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, tei ha\u2019amatahia i te mau matahiti 1980 ra, ua t\u0101ta\u2019ipiti \u00efa te mana-arata\u2019i\u00a0: m\u0101 t\u0113 fa\u2019aau i te ho\u2019\u0113 tua\u2019\u0101\u2019ai n\u0101 te pae ni\u2019a, tei fa\u2019atumuhia i ni\u2019a i te mau ti\u2019a-\u2019ahopa mana e tei p\u0101pa\u2019i-piri-\u2019eta\u2019eta-hia e o r\u0101tou, m\u0101 te \u2019ore ato\u2019a r\u0101 e \u2019iriti ti\u2019am\u0101 i t\u0101 r\u0101tou mau anaputu. Ua t\u0101po\u2019ipo\u2019i te parau huna e tae roa atu i te tahi mau mero rave fa\u2019aotira\u2019a, e tei reira, ia vai reru te ao mana-arata\u2019i \u2019ei reira e ravehia ai te fa\u2019aotira\u2019a poritita i te pae n\u014d te \u2019\u0101t\u014dm\u0113 fa\u2019ehau. \u2019Aita te \u2019\u0101muitahira\u2019a m\u0101ramarama i \u2019ite noa a\u2019e i te Tomite n\u014d te mau T\u016bpita \u2019\u0101t\u014dm\u012b, tei ha\u2019amauhia n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 fa\u2019auera\u2019a-mana i te 26 n\u014d \u2019\u0101topa matahiti 1954 ra <span id='footnote-ref-1' class='footnote-ref'><a href='#footnote-1'>[1]<\/a><\/span>, e i muri a\u2019e, i te Tomite n\u014d te mau p\u016b \u0101tea, o tei t\u0101rena i te t\u0101pura t\u016bpitara\u2019a. E parau mau ato\u2019a te reira n\u014d te fa\u2019aterera\u2019a o te mau fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a natifenua a te CEA e \u2019aore \u00efa n\u014d te hi\u2019opo\u2019ara\u2019a puahema a te DAM, n\u014d te \u2019orera\u2019a e noa\u2019a te mau anaputu a te mau hui\u2019\u0101t\u014dm\u012b.\u00a0 \u2019Inaha, p\u0101pa\u2019ihia iho ra te tua\u2019\u0101\u2019ai poritita o te paura m\u0101 t\u0113 fa\u2019ati\u2019ati\u2019a i te tahi atu mau f\u0101ito fa\u2019aotira\u2019a, m\u0101 t\u0113 ha\u2019apae tano huru tano i te mau puna matara (te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a huiparau (parlementaire), te mau anaputu a te mau pupu [poritita], n\u014d fa\u2019a\u2019ohipa-noa-hia a\u2019e nei e te parau-p\u0101pa\u2019i taote a Yannick Pinc\u00e9 <span id='footnote-ref-2' class='footnote-ref'><a href='#footnote-2'>[2]<\/a><\/span>), [e] m\u0101 t\u0113 \u2019ite \u2019ore roa atu ho\u2019i i te f\u0101ito faufa\u2019a o te Piha P\u0101pa\u2019i parau Rahi n\u014d te P\u0101rurura\u2019a e n\u014d te P\u016bora a te Hau, o tei ha\u2019amata ho\u2019i te mau anaputu i te m\u0101tara mai hou a\u2019e te mau heheura\u2019a i te matahiti 2021 ra <span id='footnote-ref-3' class='footnote-ref'><a href='#footnote-3'>[3]<\/a><\/span>.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5u9752 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ero052 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_wsua658 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_l6tv658 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_31qg658   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-2'>Page 2<\/h2>\n<p>Ua fa\u2019atupu tei noa\u2019a i te mau [rohituat\u0101papa] tuatoru i te p\u0101pa\u2019i i roto i teie fa\u2019anahora\u2019a i te tahi huru tau\u2019atira\u2019a\u00a0: te tahi \u2019ihireta fa\u2019ep\u0101to\u2019i o tei fa\u2019aitoito i t\u0113 ha\u2019apu\u2019eparau i te mau muhu-\u2019ore o te tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i e i t\u0113 v\u0101v\u0101h\u012b i te \u2019orero mana n\u014d te mau perera\u2019a p\u016bea o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b ravehia i \u2019\u0100reteria, e i muri a\u2019e, i Porinetia far\u0101ni. Ua t\u0101ho\u2019\u0113 \u2019ona i te mau \u2019ite ia ti\u2019a ia p\u0101pa\u2019i i te tahi tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te mau fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a noa o te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te paura n\u0101 te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a.<\/p>\n<p>\u2019Inaha, te tua\u2019\u0101\u2019ai matamua o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b fa\u2019ehau i Far\u0101ni, ua ha\u2019apa\u2019ohia \u00efa e n\u0101 pupu e piti o tei \u2019\u014dperepere i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019orero, o tei \u2019ore r\u0101 te tahi i \u2019ite noa a\u2019e i te tahi n\u014d te \u2019erera\u2019a te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a n\u0101 te mau tahua m\u0101tauhia (rurura\u2019a, ve\u2019a) n\u014d te ho\u2019\u0113\u0101 mau faura\u2019o ha\u2019ap\u016brorora\u2019a\u00a0:<\/p>\n<ul>\n<li>\u2019ei mau \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai, o tei tae i t\u0113 f\u0101rerei i te mau ti\u2019a mana-fa\u2019atere e i t\u0101 r\u0101tou mau fa\u2019ati\u2019ara\u2019a ia au i te fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te ho\u2019\u0113 taiete natihau e tuafa\u2019aau : te \u2019\u0101ma\u2019a far\u0101ni n\u014d te T\u0101rena Tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019\u0100t\u014dm\u012b o tei t\u016btonu n\u014d t\u0113 putu i te pu\u2019eparau anaputu e \u2019orero, e n\u014d t\u0113 fa\u2019aitoito e t\u0113 \u2019aufau ho\u2019i i te mau tuat\u0101papara\u2019a, e i muri a\u2019e, n\u014d t\u0113 p\u0101turu i t\u014d r\u0101tou piara\u2019a <span id='footnote-ref-4' class='footnote-ref'><a href='#footnote-4'>[4]<\/a><\/span>. Te GREFHAN (Pupu n\u014d te mau tuat\u0101papara\u2019a far\u0101ni n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te ha\u2019amauha\u2019ara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b), i p\u0101inahia na \u00efa e te \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te mau t\u016b\u2019atira\u2019a natihau, \u2019oia o Jean-Baptiste Duroselle, te ho\u2019\u0113 o t\u0101na mau p\u012bahi, o Maurice Va\u00efsse, m\u0101 t\u0113 ha\u2019apa\u2019o i te \u2019ahopa \u2019aitere <span id='footnote-ref-5' class='footnote-ref'><a href='#footnote-5'>[5]<\/a><\/span> (op\u00e9rationnel). Ua tupu teie ha\u2019amaura\u2019a i te matahiti 1987 ra, o tei riro \u2019ei ha\u2019ap\u0101p\u016b i te \u2019\u0113f\u0113 o te t\u016b\u0113\u0101 m\u0101 :<\/li>\n<li>te P\u016b n\u014d te Pu\u2019eparau e n\u014d te M\u0101\u2019imira\u2019a i te Hau e te mau Fifi (CDRPC), p\u016b \u2019aravihi \u2019e\u2019ere r\u0101 i te p\u016b-ha\u2019api\u2019ira\u2019a ha\u2019amauhia i Lyon i te matahiti 1984 ra e te fei\u0101 p\u0101to\u2019i-nu\u2019u fa\u2019ehau. T\u012btauhia n\u014d t\u0113 rave i te ho\u2019\u0113 ti\u2019ara\u2019a faufa\u2019a i roto i te t\u014dtaiete porinetia \u2019ei ti\u2019a fa\u2019aara n\u014d te mau \u2019\u0113f\u0113 p\u016bea o te mau t\u0101matamatara\u2019a, e o Patrice Bouveret, ua t\u016btonu Bruno Barillot (1940\u20132017) i roto i te fa\u2019anahora\u2019a fa\u2019ep\u0101to\u2019i n\u014d te fifi o te mau Te\u2019at\u016bpita \u2019Europa. Te f\u0101, o te fa\u2019a\u2019itera\u2019a \u00efa i te f\u0101ito moni o te h\u0101m\u0101ta\u2019uta\u2019u n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 hi\u2019opo\u2019ara\u2019a o t\u0101 te ao p\u016b-ha\u2019api\u2019ira\u2019a i h\u014dro\u2019a na m\u0101 te p\u0101p\u016b-\u2019ore. I roto i teie fa\u2019anahora\u2019a, \u2019e\u2019ere te \u2019ite m\u0101\u2019imihia i te ta\u2019ata fa\u2019aoti, e ro\u2019o\u2019ati (victime) r\u0101 n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a, ta\u2019ata \u2019ohipa e \u2019aore \u00efa noho t\u0101piri i te mau p\u016b, e tano ia h\u014dro\u2019a mai i te ho\u2019\u0113 parau-tauvere i te \u2019ihiparau (rh\u00e9torique) n\u014d te fifi-\u2019ore o te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te mauha\u2019a tama\u2019i \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni <span id='footnote-ref-6' class='footnote-ref'><a href='#footnote-6'>[6]<\/a><\/span>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua riro te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ei tuha\u2019a n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai poritita, n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai ato\u2019a r\u0101 o te \u2019ihiv\u0101na\u2019a e te mau \u2019iteha\u2019a, n\u014d te arutaim\u0101reva, n\u014d te \u2019ohipa \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au e hui\u2019\u0113m\u0113pera. Ua h\u0101m\u0101ta\u2019uta\u2019u-roa-hia te mau rohituat\u0101papa ia \u2019ohipa n\u0101 te papa o te mau puna mana, n\u014d te mau Anaputa a te Hau \u0101nei, e \u2019aore \u00efa n\u014d te mau p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a \u0101nei, o tei \u2019ore e h\u014dro\u2019a ra i t\u0101 r\u0101tou mau anaputu, e o tei f\u0101na\u2019o i t\u0101 r\u0101tou iho mau p\u016b : te P\u016b-\u2019ohipa Tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te P\u0101rurura\u2019a m\u0101 t\u0101na mau p\u016b e rave rau (Vincennes, Brest n\u014d te nu\u2019u \u2019ihitai, Ch\u00e2tellerault n\u014d te h\u0101manira\u2019a i te mauha\u2019a tama\u2019i, [te \u2019oire ra o] Pau n\u014d te rave-\u2019ohipa), e \u2019oia ato\u2019a te CEA-DAM, teie p\u016b-arata\u2019i o tei \u2019ore i ha\u2019apa\u2019o i t\u0101na tuha\u2019a n\u014d t\u0113 fa\u2019ata\u2019a n\u0101 te huira\u2019atira i te ho\u2019\u0113 piha tai\u2019ora\u2019a anaputu m\u0101 t\u0113 ha\u2019amatara i te mau m\u0101tutura\u2019a-puna.<\/p>\n<p>I te matahiti 1998 ra, te \u2019iritira\u2019a t\u014d\u2019aru\u2019aru o te mau anaputu n\u014d Vincennes i raro a\u2019e i te haufenua a Jospin, ua tauturu te reira i te mau p\u016bharara\u2019a n\u0101 roto i te ve\u2019a ra <em>Nouvel Observateur<\/em> a te p\u0101pa\u2019i-ve\u2019a ra o Vincent Jauvert n\u014d te faufa\u2019a o te mau t\u014dr\u012br\u012b [\u2019\u0101t\u014dm\u012b] i te taime n\u014d te t\u0101rena matamua<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_8fq6658 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_7u8u658 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_bj1d837 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_412i837 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_mr2a837   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-3'>Page 3<\/h2>\n<p>a te CEP <span id='footnote-ref-7' class='footnote-ref'><a href='#footnote-7'>[7]<\/a><\/span>. Hiro\u2019aro\u2019a a\u2019e nei te CDRPC i te faufa\u2019a o te mau anaputu mana n\u014d t\u0113 ha\u2019apu\u2019eparau i te mau poritita p\u016bora e te mau perera\u2019a p\u016bea. Ua fa\u2019atau\u2019a Barrillot r\u0101ua o Bouveret i te mau p\u016b-arata\u2019i e rave rau n\u014d t\u0113 t\u012btau i te matarara\u2019a o te mau puna fa\u2019ehau, \u2019aita r\u0101 r\u0101ua i \u2019ite i te tahi atu puna o tei riro atu ho\u2019i \u2019ei hotu : te SGDSN, ti\u2019araro n\u0101 Matignon ; te mau anaputu ararua ; te mau Anaputu a te Hau. Te pi\u2019ira\u2019a n\u014d t\u0113 \u2019iriti i te mau anaputu, ua tu\u2019urima-\u2019\u0101mui-hia \u00efa, i te matahiti 1999 ra, e te CDRPC, te \u2019\u0112t\u0101r\u0113tia \u2019Evaneria n\u014d Porinetia far\u0101ni e te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019Oitumene n\u014d te mau \u2019\u0112t\u0101r\u0113tia (Herevetia) o tei hono i rotop\u016b i te mau fa\u2019ep\u0101to\u2019i Porinetia e \u2019Europa n\u014d t\u0113 p\u0101to\u2019i i te \u2019\u0101t\u014dm\u012b. Vai atu ra [te pi\u2019ira\u2019a] \u2019ei reta pohe<span id='footnote-ref-8' class='footnote-ref'><a href='#footnote-8'>[8]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I muri a\u2019e i te parau ha\u2019apapa a Barrillot nene\u2019ihia i te matahiti 2005 ra, \u00ab\u00a0Te mau Porinetia e te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. Ti\u2019am\u0101ra\u2019a Hau e ti\u2019ararora\u2019a porinetia\u00a0\u00bb, o tei t\u016brama i te parau huna e te mau t\u016b\u2019ati-\u2019ore o te mau parau piahia e te mau ti\u2019a-mana n\u014d te mau t\u014dr\u012br\u012b, ua p\u0101hono te Fa\u2019aterera\u2019a-hau n\u014d te P\u0101rurura\u2019a, i te matahiti 2006 ra, m\u0101 \u00ab\u00a0Te f\u0101ito r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni i Porinetia. Te \u2019oia-mau-ra\u2019a o te mau \u2019ohipa\u00a0\u00bb, o tei fa\u2019aau e \u2019\u014dpani i te parau n\u014d t\u0113 matarara\u2019a o te mau puna n\u014d te mau t\u014dr\u012br\u012b r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a. O tei ha\u2019apa\u2019ohia e Marcel Jurien de la Gravi\u00e8re, Ti\u2019a i te p\u016bora \u2019\u0101t\u014dm\u012b e i te r\u0101tio-p\u0101ruru n\u014d te mau rohi e te mau ha\u2019amaura\u2019a faufa\u2019a n\u014d te P\u0101rurura\u2019a (DSND), i t\u014dna haere\u2019a mai i Tahiti i te matahiti 2008 ra, \u00ab\u00a0Te ha\u2019amana\u2019o atu ra vau e ua ha\u2019ap\u0101p\u016bhia \u0113 \u2019e\u2019ita [e tupu atu] te heheura\u2019a n\u014d teie mau anaputu\u00a0\u00bb.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Te ho\u2019\u0113 tua\u2019\u0101\u2019ai t\u0101pe\u2019ahia\u00a0: te f\u0101ito moni pu\u2019eparau a te ture n\u014d te matahiti 2008 ra e te \u2019e\u2019a o te \u2019aim\u0101r\u014d<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Teie \u2019\u014dpanira\u2019a i te mau anaputu o te CEP, ua t\u0101pirihia e te ture, i te taime n\u014d te reforom\u0101tio o te Ture Faufa\u2019a \u2019\u0100i\u2019a n\u014d te matahiti 2008 ra. Auti\u2019am\u0101 i roto i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui, e mea \u2019eta\u2019eta roa \u2019ino \u2019ona i te pae n\u014d te \u2019ohipa \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u014dn\u0101 i fatuhia ai te ho\u2019\u0113 parau ta\u2019a\u2019\u0113 roa i roto i te tua\u2019\u0101\u2019ai far\u0101ni\u00a0: te parau n\u014d te matara-\u2019ore tuatau (perp\u00e9tuel). Fa\u2019atanohia e te mau t\u012btaura\u2019a tu\u2019urima a te Parau Papa n\u014d te \u2019Aina-parare (<u>TNP<\/u>), t\u0113 \u2019\u014dpani ra te tua\u2019irava L213-2, m\u0101 te ti\u2019ara\u2019a tuatau, ia fa\u2019aarahia te ho\u2019\u0113 anaputu huira\u2019atira huru \u00ab ha\u2019aparare \u00bb, fa\u2019aotihia \u2019ei \u00ab ti\u2019a i t\u0113 fa\u2019atupu i te ha\u2019ap\u016brorora\u2019a i te mau ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a m\u0101 t\u0113 turu ia \u2019ihimana\u2019o, ia h\u0101mani, ia fa\u2019a\u2019ohipa e \u2019aore \u00efa ia fa\u2019atoro i te mau mauha\u2019a tama\u2019i \u2019\u0101t\u014dm\u012b, \u2019ihiora (biologique), \u2019ihitemeia (chimique) [&#8230;] \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-9' class='footnote-ref'><a href='#footnote-9'>[9]<\/a><\/span>. T\u0113 fa\u2019a\u2019ohipa-t\u014d-ra\u2019a o te ture, i roto i te fa\u2019anahora\u2019a p\u016b-fa\u2019atere n\u014d te fa\u2019aarara\u2019a i te mau anaputu, ua tupu \u00efa n\u014d te mau tuap\u0101pa\u2019i m\u0101 te h\u0101noa ho\u2019i e t\u0113 \u00ab\u00a0ha\u2019aparare\u00a0\u00bb \u2019ore roa ia fa\u2019aauhia i te \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019ararahi i te u\u0101hau n\u014d Pape\u2019ete (anira\u2019a i te SHD ra, p\u0101to\u2019ihia e te [ti\u2019a-mana] i te matahiti 2008 ra), e \u2019aore \u00efa te mau \u2019\u0113f\u0113 fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a a te CEP (anira\u2019a p\u0101to\u2019ihia i te matahiti 2019 ra). \u2019Inaha, fa\u2019areru a\u2019e nei te ture i te m\u0101\u2019imira\u2019a i ni\u2019a i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u014d n\u0101 m\u0101orora\u2019a 12 matahiti. E rave rahi taime t\u0113 tupura\u2019a te tano-\u2019ore o t\u014dna fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a\u00a0: ua pia te \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai ra o Jean-Marc Regnault i te mau tuap\u0101pa\u2019i n\u014d te parau o te CEP n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 tuap\u0101pa\u2019i n\u014d te SHD n\u014d roto i \u2019\u0101papara\u2019a GR R (Anaputu n\u014d te Piha-ha\u2019a a te fa\u2019atere-hau) o tei riro mai \u2019ei nae\u2019a-\u2019ore i t\u0113 \u2019ite mai te matahiti 2008 mai ra. E noa\u2019a r\u0101 t\u0101na mau parau t\u0101pa\u2019opa\u2019o i te fare puta a te UPF, m\u0101 te \u2019ore v\u0113tahi atu mau rohituat\u0101papa e ti\u2019a ia \u2019ite roa i te f\u0101ito-rahi (volume) e ia f\u0101rerei i te reira n\u014d te firi i t\u0101 r\u0101tou tuat\u0101papara\u2019a i t\u0101na. Noa atu \u00efa te mau heheura\u2019a fa\u2019aotihia i te matahiti 2021 ra, \u2019aita i fa\u2019a\u2019orehia te tua\u2019irava L213-2 n\u014d te ture o te matahiti 2008 ra e [o tei] vaivai \u2019ei taupup\u016bra\u2019a n\u014d te mau \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b, i r\u0101pae a\u2019e i te \u2019\u014dti\u2019a o te heheura\u2019a n\u014d te parau o te<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_0t9f837 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_olmc837 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_adya571 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_1alk571 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_gijt571   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-4'>Page 4<\/h2>\n<p>CEP ana\u2019e ra, n\u014d reira mai te onoono o te mau rohituat\u0101papa i ni\u2019a i te vai-t\u0101mau o te mau poritita n\u014d te parau huna e \u2019\u0101uah\u0101\u2019ati ra i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b <span id='footnote-ref-10' class='footnote-ref'><a href='#footnote-10'>[10]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Ua fa\u2019a\u2019ite mai te mau fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a e ua riro te parau n\u014d te \u2019aina-parare \u2019ei \u2019imiparau \u2019eiaha ia pu\u2019eparauhia t\u014d te mau huru fifi n\u014d te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te paura, n\u014d te pae \u0101nei o te mau t\u016b\u2019atira\u2019a m\u0101 te mau fenua ara-moana e \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au t\u0101hito, e \u2019aore \u00efa n\u014d te mau perera\u2019a p\u016bea e arutaim\u0101reva \u0101nei ho\u2019i. I te matahiti 2011 ra\u2019a ra, ua ha\u2019apapa o Maurice Va\u00efsse i teie mana\u2019o tura-\u2019ore : \u00ab e ti\u2019a atu i teie hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, ia ha\u2019apa\u2019o-maita\u2019i-ana\u2019e-hia te reira, i t\u0113 riro \u2019ei huru parau pohera\u2019a \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-11' class='footnote-ref'><a href='#footnote-11'>[11]<\/a><\/span>. Matara maori a\u2019e nei te ho\u2019\u0113 \u2019anotau veve n\u014d te \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, e \u2019inaha e ti\u2019a noa ho\u2019i i te roara\u2019a 50 matahiti ia ha\u2019amatara i te mau anaputu n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a matamua ravehia i \u2019\u0100reteria. N\u014d te parau o te tua\u2019\u0101\u2019ai o te ea, t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b ra te ho\u2019\u0113 fa\u2019auera\u2019a-mana fa\u2019aotihia i te ho\u2019\u0113\u0101 matahiti e t\u014d te ture n\u014d te matahiti 2008 ra (1<sup>mua<\/sup> n\u014d \u2019\u0113per\u0113ra), e o te mau \u00ab\u00a0fa\u2019anahora\u2019a\u00a0 m\u0101\u2019imi n\u014d te huru p\u016bea e\/\u2019aore r\u0101 \u2019ihima\u2019ipe\u2019e\u00a0\u00bb ana\u2019e t\u0113 matara n\u014d te \u00a0\u00ab\u00a0T\u0101pura o te mau rave-\u2019ohipa o te p\u016b t\u0101matamatara\u2019a n\u014d Patitifa\u00a0\u00bb ha\u2019amauhia e te DGA, e n\u014d t\u0101na mau parau ti\u2019ara\u2019a ta\u2019ata-ho\u2019\u0113, ia au i te f\u0101 o te arata\u2019ira\u2019a i te mau parau putu utuutu-ma\u2019i o te mau rave-\u2019ohipa n\u014d te p\u016b t\u0101matamatara\u2019a n\u014d Patitifa, e \u2019inaha ua h\u014dro\u2019a te mau Nu\u2019u, i te matahiti 2009 ra, i te ho\u2019\u0113 pupu unuma ra, \u2019oia te Sepia Sant\u00e9, i te \u2019ahopa n\u014d t\u0113 tuat\u0101papa i te ho\u2019\u0113 tuha\u2019a o teie mau puna n\u014d te tahi t\u012btorotorora\u2019a \u2019ihima\u2019ipe\u2019e.<\/p>\n<p>Teie mau \u2019\u014dpanira\u2019a m\u0101 te f\u0101ito tauiui, ua riro \u00efa \u2019ei mea fifi roa atu ia fa\u2019atano i te taime a ha\u2019amau ai te ture Morin, i te matahiti 2009 ra, i te ho\u2019\u0113 Tomite n\u014d te Moni-tauturu i te mau Ro\u2019o\u2019ati o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0100t\u014dm\u012b (CIVEN) m\u0101 t\u0113 tae te mau mero i te mau anaputu ha\u2019apo\u2019ihia ra. Te p\u0101hono-\u2019ore fa\u2019atupuhia e te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i teie ture, e te hia\u2019ai e fa\u2019atano i t\u014dna vaira\u2019a mai n\u0101 te mau p\u016b ta\u2019ero-\u2019\u0101t\u014dm\u012b-hia n\u014d te mau rave-\u2019ohipa tahito, ua arata\u2019i te reira i te mau t\u0101\u2019atira\u2019a a te fei\u0101 tahito ia m\u0101\u2019iti i te \u2019aim\u0101r\u014d n\u014d t\u0113 t\u012btau i te heheura\u2019a o te mau puna e ti\u2019a ia ha\u2019apu\u2019eparau i t\u014d r\u0101tou tua\u2019\u0101\u2019ai ta\u2019ata-ho\u2019\u0113, m\u0101 t\u0113 ha\u2019amata n\u0101 roto i te mau fifi p\u016bea i fa\u2019aruruhia e r\u0101tou. Ua riro te ravera\u2019a a te ture, tei niuhia i ni\u2019a i te ture n\u014d te 10 n\u014d tiurai matahiti 1978 ra n\u014d ni\u2019a i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a ia \u2019ite i te mau pu\u2019eparau p\u016b-fa\u2019atere, \u2019ei mea roa e te fifi. I te 10 n\u014d \u2019\u0101topa matahiti 2010 ra, ua h\u014dro\u2019a te Tiripuna Fa\u2019atere n\u014d Paris (TA) i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aotira\u2019a maita\u2019i i ni\u2019a i te fei\u0101 horo (AVEN e Moruroa e t\u0101tou), t\u0101 te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a a te Hau i f\u0101ri\u2019i i te 20 n\u014d fepuare matahiti 2012 ra <span id='footnote-ref-12' class='footnote-ref'><a href='#footnote-12'>[12]<\/a><\/span>, m\u0101 t\u0113 arata\u2019i i te fa\u2019atere-hau n\u014d te P\u0101rurura\u2019a ia f\u0101ri\u2019i \u0113, n\u0101 roto i te Tomite n\u014d te Parau Huna a te P\u0101rurura\u2019a a te Hau (CSDN), i te faufa\u2019a n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ite i te TA i te mana\u2019o o te tomite n\u014d te heheura\u2019a <span id='footnote-ref-13' class='footnote-ref'><a href='#footnote-13'>[13]<\/a><\/span>. I te pae hope\u2019a, 245 rahira\u2019a pu\u2019eparau o tei heheuhia e o tei matara i te mau rohituat\u0101papa, e mai te mea ra \u0113 ua h\u0101ro\u2019a r\u0101tou i te parau n\u014d te ravera\u2019a n\u0101 roto i t\u014d r\u0101tou f\u0101tatara\u2019a atu i te ho\u2019\u0113 e \u2019aore r\u0101 i te tahi atu mau t\u0101\u2019atira\u2019a a te fei\u0101 tahito.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua fa\u2019aoti te haufenua ia heheu (tiurai matahiti 2021), a ti\u2019a atu ai ia fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b i te uiuuira\u2019a tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_1wrt571 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_76jn571 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_y2yt738 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_eb7c738 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_y5zb738   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-5'>Page 5<\/h2>\n<p>Te ha\u2019amana\u2019ora\u2019a t\u0101pe\u2019ape\u2019ahia e \u2019aore \u00efa fa\u2019ataupup\u016bhia e te \u2019orera\u2019a e ti\u2019a ia p\u0101pa\u2019i i te tahi tua\u2019\u0101\u2019ai CEP, ua hope \u00efa m\u0101 t\u0113 t\u0101pae i te \u2019iritira\u2019a i te ho\u2019\u0113 o te mau anaputu o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b fa\u2019ehau.<\/p>\n<p>Te t\u0101matara\u2019a e fa\u2019a\u2019ore i teie na\u2019uamua (pass\u00e9), ua n\u0101 roto \u00efa, n\u0101 mua roa, i te tahi tauira\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a : i riro na \u2019ei \u00ab fa\u2019aau n\u014d te nu\u2019ua \u00bb ha\u2019amauhia, i te matahiti 1993 ra, n\u014d t\u0113 feruri i te a muri a\u2019e o te CEP, i roto i te tupura\u2019a o te tau-fa\u2019ataime (moratoire) fa\u2019aotihia e F. Mitterrand. I te matahiti 2016 ra, ua ha\u2019amata Fran\u00e7ois Hollande i te fa\u2019aruru i te mau tuha\u2019a \u2019\u0101i\u2019a (h\u00e9ritage) o te mau t\u0101matamatara\u2019a i t\u014dna haere\u2019a mai i Pape\u2019ete : ua p\u0101hono t\u0101na \u2019orerora\u2019a i te hina\u2019aro fa\u2019ahitihia e te parau ha\u2019apapa a te tomite t\u012btorotoro a te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a n\u014d Porinetia i te matahiti 2005 ra m\u0101 t\u0113 rave faahou i te parau n\u014d te P\u016b-arata\u2019i \u2019ei ha\u2019amana\u2019ora\u2019a \u00ab ia \u2019ore te fei\u0101 \u2019\u0101p\u012b porinetia ia \u2019aramoina i teie \u2019anotau n\u014d t\u014d t\u0101tou Tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019\u0101mui \u00bb, m\u0101 t\u0113 tia\u2019ituru, n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 parau huru tauvere ri\u2019i ra, e \u00ab hurira\u2019a i te \u2019api o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u00bb <span id='footnote-ref-14' class='footnote-ref'><a href='#footnote-14'>[14]<\/a><\/span>. Ho\u2019\u0113 matahiti i muri a\u2019e roa, i te 17 n\u014d m\u0101ti matahiti 2017 ra, ua ha\u2019ap\u0101p\u016b te tu\u2019urimara\u2019a n\u014d te mau fa\u2019aaura\u2019a a te \u00c9lys\u00e9e ia f\u0101ri\u2019i i te \u2019ohipa \u2019\u0101t\u014dm\u012b <span id='footnote-ref-15' class='footnote-ref'><a href='#footnote-15'>[15]<\/a><\/span> m\u0101 t\u0101na tua\u2019irava 1.1.2 i te ha\u2019amaura\u2019a i te ho\u2019\u0113 \u00ab P\u016b-arata\u2019i n\u014d te mau anaputu, te mau ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a e te mau pu\u2019eparau fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ite haere i te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni \u00bb. Te fa\u2019anahora\u2019a o tei \u2019\u014dpua i te ho\u2019\u0113 rohi \u2019\u0101mui m\u0101 te Hau e te Fenua, ua fa\u2019atupu te reira i te h\u014dro\u2019ara\u2019a a te Hau i te ho\u2019\u0113 fare (hotera n\u014d te \u2019Ihitai) e ua fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 pupu \u2019ihiv\u0101na\u2019a t\u012btauhia n\u014d t\u0113 feruri i t\u014dna parau. Teie pupu t\u012btauhia e feruri i te p\u016b ha\u2019amana\u2019ora\u2019a i raro a\u2019e i te mana o te Pupu-Ti\u2019a n\u014d te \u2019\u0100pe\u2019era\u2019a i te mau \u2019\u0112f\u0113 o te mau T\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0100t\u014dm\u012b (DSCEN), p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a a te Fenua, ua monohia \u00efa e te ho\u2019\u0113 \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019Ihiv\u0101na\u2019a i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019\u0101tete matahiti 2024 ra <span id='footnote-ref-16' class='footnote-ref'><a href='#footnote-16'>[16]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\"><\/a><\/p>\n<p>E \u2019ahopa teimaha teie, te tumu, n\u014d te mau f\u0101ito-pau \u00efa o te tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i i fa\u2019ahitihia i ni\u2019a nei. \u2019Oia mau, i p\u0101pa\u2019i na Bernard Dumortier i te ho\u2019\u0113 t\u012bte\u2019a matamua, faufa\u2019a, n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau p\u016b porinetia, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101pe\u2019e i te ho\u2019\u0113 hi\u2019ora\u2019a \u2019iteha\u2019a \u2013 e fa\u2019aineinera\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a n\u0101tura t\u014d [teie] rohituat\u0101papa. E iti r\u0101 ho\u2019i te parau n\u014d te vai-ineine o te mau Porinetia [ia au i t\u0101na tuat\u0101papara\u2019a], e ua ha\u2019apaehia te parau n\u014d te mau \u2019\u0113f\u0113 n\u0101 te Fenua i r\u0101pae a\u2019e i te mau pororau t\u016bpitara\u2019a, te tuha\u2019a \u0101nei n\u014d te arutaim\u0101reva e \u2019aore \u00efa t\u014d te t\u014dtaiete \u0101nei <span id='footnote-ref-17' class='footnote-ref'><a href='#footnote-17'>[17]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>I taua taime ra, i raro a\u2019e i te tau-mana a Fran\u00e7ois Hollande, e i muri a\u2019e, t\u0101 Emmanuel Macron, e rave rau \u2019\u014dpuara\u2019a poritita o tei tauturu i te \u2019ite tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau uiuira\u2019a tai\u0101 honohia i te na\u2019uamua \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au o te Fenua, te tuha\u2019a \u0101nei n\u014d te Parau o Audin, te tomite Rwanda, e \u2019aore \u00efa t\u014d te parau ha\u2019apapa Stora \u0101nei, e o tei naho i t\u0113 riro mai \u2019ei huru \u2019iritira\u2019a i te mau puna anaputu matara-\u2019ore ho\u2019i i taua taime ra <span id='footnote-ref-18' class='footnote-ref'><a href='#footnote-18'>[18]<\/a><\/span>. Ia au i teie v\u0101rua, ua \u2019aufau Porinetia far\u0101ni (DSCEN, p\u016b-\u2019ohipa arata\u2019ihia e Yolande Vernaudon) i te t\u0101rena m\u0101\u2019imiraa \u00ab\u00a0Tua\u2019\u0101\u2019ai e mau ha\u2019amana\u2019ora\u2019a i te CEP\u00a0\u00bb n\u014d t\u0113 ha\u2019amaita\u2019i i te \u2019ite n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a. P\u0101inahia e te MSH n\u014d Patitifa, ua tauturu teie t\u0101rena ia fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 t\u0101pura uiuira\u2019a \u2019\u0101pi i te fei\u0101 tahito, e hau roa atu, i te huira\u2019atira porinetia. Teie nei r\u0101, ua fa\u2019atoro-ato\u2019a-hia te heheura\u2019a o te mau anaputu. Te n\u0101 \u2019\u014d ra te tua\u2019irava 3 o te fa\u2019aaura\u2019a-mau i rotop\u016b i te Fenua e te MSHP tu\u2019urimahia i te hope\u2019a matahiti 2018 ra \u0113 : \u00ab\u00a0T\u0113 tauto\u2019o nei Porinetia far\u0101ni n\u014d t\u0113 rave i te mau t\u0101ta\u2019ahira\u2019a ato\u2019a e au i te \u2019iritira\u2019a o te mau<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_aehw738 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_dvx7738 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_ki2m253 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_9hcf253 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_lu4q253   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-6'>Page 6<\/h2>\n<p>anaputu \u2019\u0101p\u012b, e i t\u014d r\u0101tou matarara\u2019a i te mau rohituat\u0101papa o teie nei \u2019\u014dpuara\u2019a \u2019ei tauturu i t\u014dna tupura\u2019a mau\u00a0\u00bb. Ua noa\u2019a te faufa\u2019a o teie mau t\u0101ta\u2019ahira\u2019a poritita i muri a\u2019e i te matarara\u2019a mai o <em>Toxique<\/em> [Ta\u2019ero], puta \u2019\u0101pe\u2019ehia e te fa\u2019aaura\u2019ahia o te mau t\u014dr\u012br\u012b [\u2019\u0101t\u014dm\u012b] e t\u014d r\u0101tou mau \u2019\u0113f\u0113 o tei p\u0101to\u2019i i te mau ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a noa\u2019a-\u2019ore i t\u0113 hi\u2019opo\u2019a a te mau nu\u2019u fa\u2019ehau e t\u0101 te CEA <span id='footnote-ref-19' class='footnote-ref'><a href='#footnote-19'>[19]<\/a><\/span>. Ua p\u0101turu te vevo ha\u2019ap\u0101rare (rave-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te mau p\u016b\u2019ohura\u2019a a te mau ve\u2019a far\u0101ni e \u2019europa) i t\u0113 fa\u2019atupu fa\u2019ahou i te \u2019aim\u0101r\u014dra\u2019a n\u014d te mau perera\u2019a p\u016bea a te CEP, e ua arata\u2019i i te CEA ia p\u0101hono n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 puta e t\u0101pe\u2019a ra i t\u0101na mau hi\u2019ora\u2019a n\u014d te mau t\u014dr\u012br\u012b <span id='footnote-ref-20' class='footnote-ref'><a href='#footnote-20'>[20]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>Te p\u0101honoraa a te Hau i te mau parira\u2019a n\u014d ni\u2019a i te mau t\u0101hunara\u2019a n\u0101 te \u2019\u0101\u2019ano e te mau \u2019\u0113f\u0113 o te mau t\u014dr\u012br\u012b, ua riro mai \u00efa \u2019ei f\u0101rereira\u2019a f\u0101ito teitei roa, i te paraura\u2019a ra, i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 2021 ra, o tei tauturu i t\u0113 fa\u2019aruru i te mau parau p\u016bea e t\u0101pura faufa\u2019a moni a te t\u0101rahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b. N\u0101 te vait\u0101rava o te mau anaputu, ua riro te f\u0101rereira\u2019a \u2019ei tahua n\u014d te ho\u2019\u0113 fa\u2019aotira\u2019a feruri-pa\u2019ari-hia hou a\u2019e te tere o te peretiteni Marcon i Porinetia : te ho\u2019\u0113 fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te mau heheura\u2019a ravehia ia au i te ho\u2019\u0113 tomite. I \u2019\u014dpua na te haufenua e t\u0101\u2019\u014dti\u2019a i te fatura\u2019a i teie tomite heheura\u2019a o te mau anaputu o te CEP m\u0101 te mau mero \u2019aravihi o te mau p\u016b-\u2019ohipa fa\u2019ahotu (CEA e te mau Nu\u2019u). Te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a \u2019ume\u2019ume o te f\u0101rereira\u2019a, ua tauturu \u00efa ia tai\u2019ohia, i reira, te mau ti\u2019a o Porinetia, e, \u2019eiaha ana\u2019e r\u0101 te mau p\u016b-\u2019ohipa fa\u2019ahotu ana\u2019e ra, o te reira tei ha\u2019ap\u0101p\u016bhia e te rata a Fa\u2019atere-hau matamua i te peretiteni \u00c9douard Fritch ra i te reira\u2019a ra taime\u00a0:<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/p>\n<p>Te Fa\u2019atere-hau matamua \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Hau Repupirita Far\u0101ni<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><em>Paris, i te tiurai 7 n\u014d tiurai matahiti 2021<\/em><\/p>\n<p>[T\u012btiro]<\/p>\n<p>AORA\u2019I PERETITENI<\/p>\n<p>N\u014c PORITENTIA FAR\u0100NI<\/p>\n<p>Tae mai i te : 8 n\u014d tiurai matahi 2021<\/p>\n<p>N\u00b0 Tau\u00a0: 5665 PR<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E Peretiteni [iti e],<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua fa\u2019aoti te Peretiteni o te Hau Repupirita, ia au i t\u0101 \u2019oe anira\u2019a, i te ho\u2019\u0113 f\u0101rereiraa f\u0101ito teitei n\u014d t\u0113 tuat\u0101papa i te parau o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni e t\u014d ratou mau \u2019\u0113f\u0113, a 25 a\u2019e nei matahiti i muri a\u2019e i te t\u016bpitara\u2019a hope\u2019a. Ua fa\u2019atupu teie f\u0101rereira\u2019a i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aineinera\u2019a rahi a te mau pupu o t\u0101 \u2019oe i fa\u2019anaho.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E parau n\u014d te fa\u2019ataui hohonu i te t\u0101u\u2019ara\u2019a i teie parau putu tai\u0101 e n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b i te t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i rotop\u016b i te Hau [far\u0101ni] e te Haufenua porinetia, e n\u0101 roto i te reira, m\u0101 t\u014d t\u0101tou mau auti\u2019ara\u2019a-taata n\u014d Porinetia.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I ani na vau i te fa\u2019atere-hau n\u014d te autaea\u2019era\u2019a e n\u014d te ea, te fa\u2019atere-hau n\u014d te Ara-moana, e te fa\u2019atere-hau ti\u2019a i piha\u2019i iho i te fa\u2019atere-hau o te mau nu\u2019u fa\u2019ehau ia fa\u2019aineine e ia peretiteni, te reira e te reira ia au i t\u014dna mana-ha\u2019a, i te mau terera\u2019a o teie f\u0101rereira\u2019a. I hina\u2019aro maori na vau i te fei\u0101 \u2019aravihi f\u0101ito teitei roa, te mau ti\u2019a n\u014d te mau p\u016b hi\u2019opo\u2019a (CEA, CIVEN, INSERM, IRSN, INCA\u2026) ia vauvau, i reira, i te vaira\u2019a o te \u2019ite na\u2019uatau i ni\u2019a i ni\u2019a i te f\u0101ito o te mau \u2019\u0113f\u0113 r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a honohia i te mau t\u0101matamatara\u2019a\u2019\u0101t\u014dm\u012b e te mau \u2019\u0113f\u0113 i ni\u2019a i te ea o te ta\u2019ata e te arutaim\u0101reva.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I fa\u2019aara-t\u0101mahana-hia na vau n\u014d te mau tuat\u0101papara\u2019a, e i hina\u2019aro na vau, m\u0101 te vave, e fa\u2019atae atu ia \u2019oe ra te mau p\u016b\u2019ohura\u2019a o t\u0101 \u2019u i t\u0101pe\u2019a mai n\u014d te rohi a Haufenua i te mau marama e f\u0101 mai ra.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E t\u0101pe\u2019a mai au, n\u0101 mua roa, i te huru fa\u2019ahiahia o teie tuat\u0101papara\u2019a, fa\u2019atupu \u2019\u0101p\u012b n\u0101 roto i te \u2019ihir\u0101ve\u2019a e n\u0101 roto i te rahi o te mau \u2019\u014dperera\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019ite mai \u2019ona i te hina\u2019aro \u2019\u0101mui n\u014d t\u0113 m\u0101\u2019imi i te mau \u2019uputa fa\u2019atupu \u2019\u0101p\u012b \u2019ei niura\u2019a i te mau papa \u2019\u0101p\u012b n\u014d t\u0101 t\u0101tou t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i ni\u2019a i teie parau putu tai\u0101, i ni\u2019a i te reira vau nei e f\u0101ri\u2019i ai e \u2019aita te Hau, e tae roa mai i teie nei, i fa\u2019aara nanea.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_7q8j253 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_okdp253 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_bmwk407 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_mbbx407 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_w9b0407   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-7'>Page 7<\/h2>\n<p>Ua t\u016b mai te faufa\u2019a vaitaha\u2019a n\u014d t\u0113 ha\u2019amaita\u2019i e n\u014d t\u0113 ha\u2019afaufa\u2019a i te ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a i ni\u2019a i teie tumu parau, i te mau marama e te mau matahiti e f\u0101 mai ra. E arata\u2019ihia atu teie rohi m\u0101 te hono i ta \u2019oe Haufenua e m\u0101 te hi\u2019ora\u2019a a te mau Porinetia i roto i t\u014d r\u0101tou t\u0101ato\u2019ara\u2019a, \u2019ei faa\u2019\u014dtohe i te tahi mau mana\u2019o e \u2019aore \u00efa mau \u2019ihimana\u2019o \u2019aore e niu \u2019ihiv\u0101na\u2019a, e o tei \u2019\u014dpanipani i te t\u0101u\u2019aparaura\u2019a huira\u2019atira. Ua ineine te mau pupu e vai nei, ia au i te fa\u2019anahora\u2019a, n\u014d t\u0113 p\u0101hono i te mau t\u012btaura\u2019a ato\u2019a n\u014d t\u0113 haere mai, ia tae i te hora, i ni\u2019a i te tahua, e f\u0101rerei i te mau Porinetia, n\u014d t\u0113 vauvau i t\u0101 r\u0101tou mau tuat\u0101papara\u2019a.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua h\u014dro\u2019a maori au i te mau fa\u2019auera\u2019a e au n\u014d te mau terera\u2019a maita\u2019i, o tei f\u0101ri\u2019i-\u2019\u0101mui-hia i te taime n\u014d t\u0101 \u2019outou mau tuat\u0101papara\u2019a e o tei riro \u2019ei p\u0101turu n\u014d te muriatau, ia riro \u2019ei fa\u2019aineinera\u2019a \u2019oi\u2019oi e te p\u0101p\u016b, i roto i te mau hepetoma e f\u0101 mai ra.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u2026\/\u2026<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0[Monsieur] \u00c9douard FRITCH<\/p>\n<p>Peretiteni n\u014d te Haufenua n\u014d Porinetia far\u0101ni<\/p>\n<p>K\u0101ti\u0113 Broche, aro\u0101 Dumont d\u2019Urville<\/p>\n<p>\u2019\u0100fata Rata 2551<\/p>\n<p>98713<\/p>\n<p>PORINETIA FAR\u0100NI<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Te uira\u2019a matamua, e parau \u00efa n\u014d te \u2019iritira\u2019a i te mau anaputu. N\u014d t\u014d r\u0101tou huru tai\u0101 rahi, te mau anaputu e t\u016b\u2019ati i te parau putu \u2019\u0101t\u014dm\u012b, mai t\u0101 \u2019oe i \u2019ite, ua riro \u00efa \u2019ei p\u0101rurura\u2019a hope. Ua rave ato\u2019a Far\u0101ni i te mau t\u012btaura\u2019a ture i roto i teie tuha\u2019a \u2019ei \u2019\u014dpani \u2019eiaha ia ha\u2019ap\u016brorohia te mau ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a, parauhia, ha\u2019ap\u0101rare, \u2019oi rave hape-noa-hia atu. Te ti\u2019ara e fa\u2019aarara\u2019a, o te parau tumu \u00efa n\u014d te papa, a ta\u2019a atu ai n\u014d te mau fa\u2019ati\u2019ara\u2019a fa\u2019aauhia e te ture. Mai teie atu taime, e rave maori t\u0101tou i te mau r\u0101ve\u2019a n\u014d t\u0113 h\u014dro\u2019a i t\u014dna p\u016bai hope i teie parau tumu. Te ho\u2019\u0113 \u2019ohipa n\u014d te hoho\u2019a fenua e n\u014d t\u0113 t\u012bte\u2019a i te mau anaputu, \u2019\u0113na i te ha\u2019amatahia, e ha\u2019ap\u0101ututuhia atu te reira \u2019ei fa\u2019aineine m\u0101 te huru maita\u2019i roa a\u2019e n\u014d t\u0113 h\u014dro\u2019a i te t\u0101\u2019ato\u2019a o teie mau tane pu\u2019eparau. E \u2019ohipa tu\u2019irahi teie o tei t\u012btau i te mau r\u0101ve\u2019a \u2019\u0101p\u012b.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E ravehia atu te tahi fa\u2019aitoitora\u2019a ia ti\u2019a i teie mau puna pu\u2019eparau \u2019\u0101p\u012b ia fa\u2019aara-\u2019oi\u2019oi-roa-hia i te mau rohituat\u0101papa e i te huira\u2019atira. E t\u012btauhia atu te ho\u2019\u0113 tomite, i raro a\u2019e i te ti\u2019a-mana o [Madame] Fa\u2019atere-hau n\u014d te mau nu\u2019u fa\u2019ehau, n\u014d t\u0113 mata-ara i te nu\u2019ura\u2019a o teie tuat\u0101papara\u2019a. I t\u012btauhia na \u2019oe, i te taime putuputura\u2019a ra, ia \u2019\u0101mui mai n\u014d t\u014d r\u0101tou m\u0101\u2019itira\u2019a, e ia au i t\u0101 \u2019oe anira\u2019a, ia fa\u2019ata\u2019a, n\u014d te reira, i te ho\u2019\u0113 ti\u2019a porinetia fa\u2019at\u016b\u2019ati o t\u0113 p\u0101turu atu i te mata-ara-ra\u2019a o teie mau tuat\u0101papara\u2019a.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>T\u0113 hina\u2019aro nei au, \u2019ei fa\u2019ahopera\u2019a, n\u014d teie tuha\u2019a matamua fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai e n\u014d te ha\u2019amana\u2019ora\u2019a, e ha\u2019ap\u0101p\u016b fa\u2019ahou atu i te turu e te vatara\u2019a o te Hau n\u014d t\u0113 ha\u2019amau i te P\u016b Ha\u2019amana\u2019ora\u2019a, o tei fa\u2019ahitihia n\u0101 te vaira\u2019a o te nu\u2019ura\u2019a i roto i teie mau tuat\u0101papara\u2019a.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Te piti o te parau faufa\u2019a, o te mau \u2019\u0113f\u0113 \u00efa o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b\u00a0 i ni\u2019a i te ea, o tei \u2019ore e ti\u2019a ia huna. E mea faufa\u2019a ia hau atu \u0101 t\u0113 m\u0101ramarama e t\u0113 \u2019ite i te mau tupura\u2019a n\u014d te f\u0101ra\u2019a mai e te \u2019aerera\u2019a o te mau ma\u2019i r\u0101tio-taua\u2019i, e te parau iho\u0101 r\u0101 e ti\u2019a ia fa\u2019ahohonuhia atu n\u014d te t\u016b\u2019atira\u2019a i rotop\u016b i te taua\u2019ira\u2019a m\u0101 te mau f\u0101ito ha\u2019ihai o te mau hihi ioniti e te m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata o te ma\u2019i-\u2019arapo\u2019a. Mai te reira ato\u2019a, e t\u0101u\u2019ahia atu te fa\u2019arahira\u2019a e te fa\u2019ahohonura\u2019a o te tuat\u0101paparaa, parauhia, S\u00e9pia, ia ha\u2019afaufa\u2019ahia te t\u0101ato\u2019a o te mau rave-\u2019ohipa i vai na n\u0101 te mau p\u016b o te CEP. E ti\u2019a atu \u00efa ia fa\u2019atanotano i te t\u0101pura n\u014d te mau ma\u2019i parauhia r\u0101tio-taua\u2019i n\u0101 te roara\u2019a o te mau tuat\u0101papara\u2019a natihau e t\u0101 te UNSCEAR iho\u0101 r\u0101.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>N\u0101 roto i te fa\u2019aaura\u2019a ea, te turu h\u014dro\u2019ahia i te ha\u2019afaufa\u2019ara\u2019a i t\u0101 \u2019outou t\u0101pura m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata e i te t\u0101u\u2019ara\u2019a i te \u2019ihim\u0101riri-\u2019aita\u2019ata m\u0101 te turu auta\u2019ata e \u2019ihir\u0101ve\u2019a, e n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aaunatira\u2019a, ua tauturu te reira i t\u0113 \u2019ite i te tauto\u2019ora\u2019a, n\u0101 te roara\u2019a o te tau, a te Haufenua i piha\u2019i iho i te mau ti\u2019a-mana porinetia n\u014d t\u0113 turu i te hi\u2019opo\u2019ara\u2019a e te utuutura\u2019a maita\u2019i roa a\u2019e o te fei\u0101 ma\u2019i.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_01rd407 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_t9mp407 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_k8w0947 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_welo948 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_4xgl948   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-8'>Page 8<\/h2>\n<p>N\u014d te parau o te moni-tauturu i te mau ro\u2019o\u2019ati o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, e mea r\u014dtahi e te m\u0101ramarama roa te parau tumu, mai tei ha\u2019amana\u2019ohia na e te Peretiteni o te Hau Repupirita, e e ti\u2019a ia fa\u2019a\u2019ohipahia i te reira\u00a0: ua ha\u2019amau te Hau i te ho\u2019\u0113 ture moni-tauturu n\u0101 te mau ro\u2019o\u2019ati o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. E tuha\u2019a n\u0101 na ia tauturu i fei\u0101 ato\u2019a o tei ti\u2019aturi ra \u0113, e mau ro\u2019o\u2019ati r\u0101tou, ia fa\u2019atae i te parau putu i te CIVEN ra. E r\u0101ve\u2019a n\u014d te parauti\u2019a mau\u0101 teie. Teie nei r\u0101 ho\u2019i, ua \u2019itehia \u0113, noa atu \u00efa te mau ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a ravehia e te reforom\u0101tio a te ture Morin i te matahiti 2018 ra, e riro i te huru \u2019ohipa rahi roa ra n\u014d t\u0113 f\u0101na\u2019o i teie fa\u2019anahora\u2019a, n\u014d te fei\u0101 \u2019\u014dpae-\u2019\u0113. N\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101faro i teie huru \u2019ohipa, ua ravehia te fa\u2019aotira\u2019a e ha\u2019amau i te ho\u2019\u0113 pupu ta\u2019ata \u2019aravihi i te pae utuutu-ma\u2019i e te p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a, o tei tonohia atu n\u014d t\u0113 haere i ni\u2019a i te tahua, i piha\u2019i iho roa i te mau Porinetia, n\u014d t\u0113 t\u016brama ia r\u0101tou n\u014d t\u014d r\u0101tou mau ti\u2019ara\u2019a-mana, n\u014d t\u0113 tauturu ia r\u0101tou ia f\u0101ito i t\u014d r\u0101tou vaira\u2019a n\u014d te ea e ia fa\u2019anaho i t\u0101 r\u0101tou parau putu. I ani na vau, ia ti\u2019a i teie pupu ia rave i t\u0101na \u2019ohipa, i piha\u2019i iho iho\u0101 r\u0101 i te mau mana-hua\u2019ai (ayant-droits), ia fa\u2019a\u2019ohipahia tei au n\u0101 roto i te r\u0101ve\u2019a o te ture \u2019ei fa\u2019anu\u2019u e 3 matahiti n\u014d t\u0113 fa\u2019atae i te mau parau putu i te CIVEN ra (e tae roa atu i te hope\u2019a matahiti 2024).<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E t\u012btau teie mau fa\u2019anahora\u2019a \u2019\u0101p\u012b i te tahi\u00a0 fa\u2019aitoitora\u2019a i te pae moni fa\u2019aravai i piha\u2019i iho i te CIVEN n\u014d t\u0113 turu ia na ia fa\u2019\u0101\u2019ano i t\u0101na t\u0101pura \u2019ohipa : e h\u014dro\u2019ahia atu ia na ra te mau r\u0101ve\u2019a e au.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua \u2019ite ato\u2019a ho\u2019i au i te tia\u2019ira\u2019a rahi ia \u2019aufau te Hau i te mau fereti e amohia e t\u0101 \u2019outou \u2019\u0100fata Turuuta\u2019a n\u014d te r\u0101pa\u2019aura\u2019a i te fei\u0101 ma\u2019i o tei f\u0101ri\u2019ihia e te CIVEN \u2019ei mau ro\u2019o\u2019ati n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. E anira\u2019a ti\u2019a teie. E tano mau\u0101 ho\u2019i, i piha\u2019i iho i te r\u0101ve\u2019a moni-tauturu ta\u2019ata t\u0101ta\u2019itahi, ia fa\u2019aho\u2019ihia te mau ha\u2019amau\u2019ara\u2019a i amohia e te p\u016b-\u2019\u0101mui.<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Rata a te fa\u2019atere-hau matamua ra o Jean Castex i te peretiteni ra o \u00c9douard Fritch i te 7 n\u014d tiurai matahiti 2021 ra, n\u014d t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b i te tauto\u2019ora\u2019a ia \u2019iritihia te mau anaputu a te CEP, [fa\u2019aotira\u2019a] ravehia i te f\u0101rereira\u2019a n\u014d te 1<sup>mua<\/sup> e te 2 n\u014d tiurai matahiti 2021 ra.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>T\u0113 t\u012b\u2019a\u2019au t\u0101mahana nei te p\u016b ha\u2019amana\u2019ora\u2019a i te \u2019iritira\u2019a o n\u0101 anaputu e 5 : te mau Anaputu a te Hau, te SHD, te ECPAD, te DAM, te DGA n\u014d te Tuha\u2019a \u2019\u0100pe\u2019e i te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b <span id='footnote-ref-21' class='footnote-ref'><a href='#footnote-21'>[21]<\/a><\/span>. Tae roa mai i teie mahana, te terera\u2019a o te heheura\u2019a, ua fa\u2019a\u2019ohipa ti\u2019a-\u2019ore-roa-hia e te mau te mau p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a t\u012btauhia\u00a0: m\u0101 te auraro i te pae no te SHD e te Courneuve (MAEE), e \u2019aore \u00efa, te ECPAD, m\u0101 te mana\u2019o \u2019ino i te pae o te DGA e t\u0101na Tuha\u2019a \u2019\u0100pe\u2019e i te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, m\u0101 te au-\u2019ore i te pae o te CEA- DAM o tei \u2019ape i t\u0101na mau h\u014dpoi\u2019a. Te ha\u2019amaura\u2019a, i te tau fa\u2019atupura\u2019a r\u0101\u2019au n\u014d te matahiti 2004 ra, i te ho\u2019\u0113 Tomite t\u012btorotoro huiparau n\u014d te mau \u2019\u0113f\u0113 o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, peretitenihia e Didier Le Gac, [t\u014dna] \u2019auaha o Mereana Reid Arbelot, \u2019iriti-ture porinetia, ua fa\u2019atupu te reira i te tahi ito \u2019\u0101p\u012b e tae roa atu i te ha\u2019aparar\u012bra\u2019a o te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019Iriti-ture i te 9 n\u014d tiunu matahiti 2024 ra. I te \u2019\u0101va\u2019e \u2019\u0101topa matahiti 2024 ra (tai\u2019o mahana i p\u0101pa\u2019ihia ai teie tua\u2019ite), ua tu\u2019u-fa\u2019ahou-hia [teie] tomite i ni\u2019a i te t\u0101pura tumu parau a te fa\u2019aterera\u2019a mana \u2019\u0101p\u012b.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te pae n\u014d te hi\u2019ora\u2019a tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, \u2019aita \u0101 i tae atu ra i te taime hi\u2019opo\u2019a i te \u2019\u0113f\u0113 o te mau heheura\u2019a fa\u2019aotihia i te matahiti 2021 ra. Teie mau heheura\u2019a, e \u2019oia ato\u2019a te mau anaputu i te Fenua (SPAA), e ti\u2019a atu \u00efa ia fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b i te mau uiuira\u2019a honohia i te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101mui i te mau inera\u2019a tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i rahi roa atu. T\u0113 t\u016b mai nei te parau n\u014d te huru, mai t\u014d te arutaim\u0101reva, m\u0101 te mau parau fa\u2019a\u2019\u0101p\u012bhia e te tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te mau vi\u2019ivi\u2019i e te mau \u2019aim\u0101r\u014dra\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a n\u014d te perera\u2019a p\u016bea. E t\u012btauhia e fa\u2019at\u016b\u2019\u0101ti i te mau \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai o te ea, te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, te t\u014dtaiete, e te tahi atu \u0101 mau \u2019ihipipi (\u2019ihifenua, \u2019ihita\u2019ata, \u2019ihit\u014dtiare) n\u014d t\u0113 feruri i te t\u0101ato\u2019a o te rima nu\u2019uatau n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP, o tei \u2019ore e hope m\u0101 te tu\u2019ura\u2019a mana i raro.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_l2gq947 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ytuz947 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n        <\/div>\n<!--\/themify_builder_content-->","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><h2 class='separator-section-9'>Page 1<\/h2> Te fa\u2019aotira\u2019a ravehia e te haufenua, i te tau p\u014dai n\u014d te matahiti 2021 ra, ia heheuhia te mau anaputu i te pae n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni, ua fa\u2019atupu te reira i te ho\u2019\u0113 vehera\u2019a. M\u0101 te \u2019ore e fa\u2019at\u014d\u2019aru\u2019aru i te mau \u2019ohipa ato\u2019a i tupu i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1973,"menu_order":0,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[185],"tags":[],"autrice--auteur":[88],"chronologie":[258],"institution":[488,492,490,254,489,255,256,253,257,491],"nom-commun":[485,486,252,251,250,487],"nom-propre":[245,247,248,249,246],"class_list":["post-2676","notice-cep","type-notice-cep","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evenements-tah","autrice--auteur-renaud-meltz-tah","chronologie-hou-i-te-matahiti-1990","institution-cea","institution-civen","institution-mau-anaputu-a-te-hau","institution-piha-no-te-parururaa-i-te-parau-shd","institution-shd","institution-te-pu-haapueraa-parau-a-te-fenua","institution-te-ture-morin","institution-tomite-no-te-ito-atomi-cea","institution-tomite-no-te-taata-i-roohia-i-te-mau-tamataraa-atomi-civen","institution-ture-morin","nom-commun-anaputu","nom-commun-haamanaoraa","nom-commun-haaputuputuraa","nom-commun-puta-tapao-tamahana","nom-commun-te-aai-maoti-te-parau","nom-commun-tuaaai-orero","nom-propre-bruno-barrillot-2","nom-propre-edouard-fritch-2","nom-propre-jean-castex-2","nom-propre-vincent-jauvert-2","nom-propre-yolande-vernaudon-2","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v24.4 (Yoast SEO v27.1.1) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0? - Dictionnaire historique du CEP<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Te fa\u2019aotira\u2019a ravehia e te haufenua, i te tau p\u014dai n\u014d te matahiti 2021 ra, ia heheuhia te mau anaputu i te pae n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni, ua fa\u2019atupu te reira i te ho\u2019\u0113 vehera\u2019a. M\u0101 te \u2019ore e fa\u2019at\u014d\u2019aru\u2019aru i te mau \u2019ohipa ato\u2019a i tupu i [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Dictionnaire historique du CEP\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-09T12:52:10+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2184\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"66 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/\",\"name\":\"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0? - Dictionnaire historique du CEP\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg\",\"datePublished\":\"2025-01-29T21:53:52+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-09T12:52:10+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg\",\"width\":2184,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notices-CEP\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"ty-reo\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"width\":790,\"height\":782,\"caption\":\"Dictionnaire historique du CEP\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"publishingPrinciples\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0? - Dictionnaire historique du CEP","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0?","og_description":"Te fa\u2019aotira\u2019a ravehia e te haufenua, i te tau p\u014dai n\u014d te matahiti 2021 ra, ia heheuhia te mau anaputu i te pae n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni, ua fa\u2019atupu te reira i te ho\u2019\u0113 vehera\u2019a. M\u0101 te \u2019ore e fa\u2019at\u014d\u2019aru\u2019aru i te mau \u2019ohipa ato\u2019a i tupu i [&hellip;]","og_url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/","og_site_name":"Dictionnaire historique du CEP","article_modified_time":"2026-01-09T12:52:10+00:00","og_image":[{"width":2184,"height":440,"url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"66 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/","name":"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0? - Dictionnaire historique du CEP","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg","datePublished":"2025-01-29T21:53:52+00:00","dateModified":"2026-01-09T12:52:10+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#breadcrumb"},"inLanguage":"ty-reo","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#primaryimage","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Declassifications-Notice-CEP.jpg","width":2184,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/faaiteraa-i-te-parau-huna-e-aha-te-mau-haaputuputuraa-no-te-parau-o-te-pu-tamataraa-no-patitifa-apatoa\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notices-CEP","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Mau Heheura\u2019a\u00a0: tei hea mau anaputu n\u014d tei hea tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP\u00a0?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","name":"Dictionnaire historique du CEP","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"ty-reo"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization","name":"Dictionnaire historique du CEP","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","width":790,"height":782,"caption":"Dictionnaire historique du CEP"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/"},"publishingPrinciples":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/"}]}},"builder_content":"<p>[section_separator title=\"Page 1\"]<\/p> <p>Te fa\u2019aotira\u2019a ravehia e te haufenua, i te tau p\u014dai n\u014d te matahiti 2021 ra, ia heheuhia te mau anaputu i te pae n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni, ua fa\u2019atupu te reira i te ho\u2019\u0113 vehera\u2019a. M\u0101 te \u2019ore e fa\u2019at\u014d\u2019aru\u2019aru i te mau \u2019ohipa ato\u2019a i tupu i mua na, m\u0101 te \u2019ore ho\u2019i e vahavai i te muriatau (avenir), noa atu \u00efa te maheu-\u2019ore o te mau anaputu o te mau t\u0101matamatara\u2019a i Sahara, e t\u016brama teie fa\u2019anahora\u2019a i te m\u0101ramarama \u2019\u0101p\u012b n\u014d te mau huru e rave rahi o te CEP\u00a0: te m\u0101\u2019itira\u2019a i te p\u016b, te poritita n\u014d te p\u016bora, te mau perera\u2019a arutaim\u0101reva e p\u016bea o te mau t\u0101matamatara\u2019a, te f\u0101ito m\u014dti\u2019ahau (transnational) o te fa\u2019ahinuhinura\u2019a i te mauha\u2019a tama\u2019i, te mau \u2019ef\u0113 fenua, ta\u2019afenua e natihau n\u014d n\u0101 30 matahiti ha\u2019ap\u0101\u2019inara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u0101 Tuamotu m\u0101...<\/p> <p>Te mau \u2019\u014dpanipanira\u2019a e \u0101rai nei eiaha ia nae\u2019ahia te mau anaputu mana, ia \u2019ore ana\u2019e ho\u2019i [teie mau t\u0101pa\u2019o] ra \u2019e\u2019ita \u00efa e ti\u2019a ia p\u0101pa\u2019i i te tahi ma\u2019a tua\u2019\u0101\u2019ai rava\u2019i o te CEP, ua matara roa \u00efa i teie mahana i te pae n\u014d te P\u016b-\u2019ohipa Tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te P\u0101rurura\u2019a, te ECPAD, e \u2019aore \u00efa te Fa\u2019atere-hau n\u014d te mau \u2019Ohipa \u2019E\u2019\u0113. Teie nei r\u0101, t\u0113 vaivai noa ra te \u2019\u014dti\u2019ati\u2019a i te pae o te <u>CEA<\/u> e \u2019aore \u00efa o te DGA, o tei riro i t\u0113 t\u0101pe\u2019ape\u2019a i te rota roto hou a\u2019e te fa\u2019aotira\u2019a n\u014d te tau p\u014dai o te matahiti 2021 ra n\u014d te tahi mau perera\u2019a a te CEP, i te pae iho\u0101 r\u0101 n\u014d te p\u016bea e te arutaim\u0101reva.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Te \u2019anotau o te tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019orero\u00a0: te CEP \u2019ite-matamua-hia m\u0101 te mau fa\u2019ati\u2019ara\u2019a<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua \u2019\u0101no\u2019i-unuma-hia te tua\u2019\u0101\u2019ai o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b fa\u2019ehau i te mau p\u016b-arata\u2019i e h\u0101mani ra i te mauha\u2019a tama\u2019i, \u2019oia ho\u2019i te <u>CEA<\/u> ha\u2019amauhia n\u014d t\u014dna ferurira\u2019a, e te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau o tei f\u0101ri\u2019i i te \u2019ahopa (responsabilit\u00e9) n\u014d t\u0113 fa\u2019anaho i te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te mauha\u2019a tama\u2019i n\u0101 te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a e rave rau i m\u0101\u2019itihia e te mau fa\u2019ehau i \u2019\u0100reteria, e i muri a\u2019e, i Porinetia. Teie matahiti matamua n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, tei ha\u2019amatahia i te mau matahiti 1980 ra, ua t\u0101ta\u2019ipiti \u00efa te mana-arata\u2019i\u00a0: m\u0101 t\u0113 fa\u2019aau i te ho\u2019\u0113 tua\u2019\u0101\u2019ai n\u0101 te pae ni\u2019a, tei fa\u2019atumuhia i ni\u2019a i te mau ti\u2019a-\u2019ahopa mana e tei p\u0101pa\u2019i-piri-\u2019eta\u2019eta-hia e o r\u0101tou, m\u0101 te \u2019ore ato\u2019a r\u0101 e \u2019iriti ti\u2019am\u0101 i t\u0101 r\u0101tou mau anaputu. Ua t\u0101po\u2019ipo\u2019i te parau huna e tae roa atu i te tahi mau mero rave fa\u2019aotira\u2019a, e tei reira, ia vai reru te ao mana-arata\u2019i \u2019ei reira e ravehia ai te fa\u2019aotira\u2019a poritita i te pae n\u014d te \u2019\u0101t\u014dm\u0113 fa\u2019ehau. \u2019Aita te \u2019\u0101muitahira\u2019a m\u0101ramarama i \u2019ite noa a\u2019e i te Tomite n\u014d te mau T\u016bpita \u2019\u0101t\u014dm\u012b, tei ha\u2019amauhia n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 fa\u2019auera\u2019a-mana i te 26 n\u014d \u2019\u0101topa matahiti 1954 ra [footnote] SHD, GR 13 R 3\/1, Fa\u2019auera\u2019a-mana n\u014d te 2 n\u014d novema 1954. N\u014d teie t\u014dmite, te fa\u2019a\u2019itera\u2019a a te t\u0113nerara ra o Cr\u00e9pin i roto i te <em>L'aventure de la bombe, De Gaulle et la dissuasion nucl\u00e9aire 1958-1969<\/em>, Fondation Charles de Gaulle\/Plon, 1985. [\/footnote], e i muri a\u2019e, i te Tomite n\u014d te mau p\u016b \u0101tea, o tei t\u0101rena i te t\u0101pura t\u016bpitara\u2019a. E parau mau ato\u2019a te reira n\u014d te fa\u2019aterera\u2019a o te mau fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a natifenua a te CEA e \u2019aore \u00efa n\u014d te hi\u2019opo\u2019ara\u2019a puahema a te DAM, n\u014d te \u2019orera\u2019a e noa\u2019a te mau anaputu a te mau hui\u2019\u0101t\u014dm\u012b.\u00a0 \u2019Inaha, p\u0101pa\u2019ihia iho ra te tua\u2019\u0101\u2019ai poritita o te paura m\u0101 t\u0113 fa\u2019ati\u2019ati\u2019a i te tahi atu mau f\u0101ito fa\u2019aotira\u2019a, m\u0101 t\u0113 ha\u2019apae tano huru tano i te mau puna matara (te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a huiparau (parlementaire), te mau anaputu a te mau pupu [poritita], n\u014d fa\u2019a\u2019ohipa-noa-hia a\u2019e nei e te parau-p\u0101pa\u2019i taote a Yannick Pinc\u00e9 [footnote] Yannick Pinc\u00e9, \u00ab\u00a0<em>French Nuclear Strategy: The Making of a \u2019Consensus\u2019 (1972-1988)<\/em>\u00a0\u00bb, <em>Cold War History<\/em>, 21 n\u014d m\u0101ti 2024. [\/footnote]), [e] m\u0101 t\u0113 \u2019ite \u2019ore roa atu ho\u2019i i te f\u0101ito faufa\u2019a o te Piha P\u0101pa\u2019i parau Rahi n\u014d te P\u0101rurura\u2019a e n\u014d te P\u016bora a te Hau, o tei ha\u2019amata ho\u2019i te mau anaputu i te m\u0101tara mai hou a\u2019e te mau heheura\u2019a i te matahiti 2021 ra [footnote] N\u014d te SGDN, Patrick Boureille \u00ab\u00a0Le Secr\u00e9tariat g\u00e9n\u00e9ral de la d\u00e9fense nationale et la dissuasion\u00a0\u00bb, Guillaume Denglos et Philippe Vial, dir., <em>Au c\u0153ur de l\u2019\u00c9tat. Une histoire du Secr\u00e9tariat g\u00e9n\u00e9ral de la d\u00e9fense et de la s\u00e9curit\u00e9 nationale (XIXe-XXIe si\u00e8cles<\/em>, Nouveau Monde, 2023, \u2019api. 493-522. N\u0101 te ha\u2019amaura\u2019a \u2019\u0101p\u012b o te mau \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a p\u0101ruru n\u014d te h\u0101manira\u2019a p\u016bai \u2019\u0101pa\u2019i i tauturu i te tahi mau piara\u2019a \u2019\u0101p\u012b\u00a0: Sylvain Mary, Renaud Meltz et Alexis Vrignon \u00ab\u00a0Imperial Resurgence. Renaud Meltz et Alexis Vrignon \u00ab\u00a0Imperial Resurgence. How Polynesia was picked as the site for the French Centre for Pacific Tests (CEP)\u201d, <em>The Journal of Pacific History<\/em>, vol. 58, n\u00b02, september 2023. [\/footnote].<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 2\"]<\/p> <p>Ua fa\u2019atupu tei noa\u2019a i te mau [rohituat\u0101papa] tuatoru i te p\u0101pa\u2019i i roto i teie fa\u2019anahora\u2019a i te tahi huru tau\u2019atira\u2019a\u00a0: te tahi \u2019ihireta fa\u2019ep\u0101to\u2019i o tei fa\u2019aitoito i t\u0113 ha\u2019apu\u2019eparau i te mau muhu-\u2019ore o te tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i e i t\u0113 v\u0101v\u0101h\u012b i te \u2019orero mana n\u014d te mau perera\u2019a p\u016bea o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b ravehia i \u2019\u0100reteria, e i muri a\u2019e, i Porinetia far\u0101ni. Ua t\u0101ho\u2019\u0113 \u2019ona i te mau \u2019ite ia ti\u2019a ia p\u0101pa\u2019i i te tahi tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te mau fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a noa o te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te paura n\u0101 te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a.<\/p> <p>\u2019Inaha, te tua\u2019\u0101\u2019ai matamua o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b fa\u2019ehau i Far\u0101ni, ua ha\u2019apa\u2019ohia \u00efa e n\u0101 pupu e piti o tei \u2019\u014dperepere i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019orero, o tei \u2019ore r\u0101 te tahi i \u2019ite noa a\u2019e i te tahi n\u014d te \u2019erera\u2019a te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a n\u0101 te mau tahua m\u0101tauhia (rurura\u2019a, ve\u2019a) n\u014d te ho\u2019\u0113\u0101 mau faura\u2019o ha\u2019ap\u016brorora\u2019a\u00a0:<\/p> <ul> <li>\u2019ei mau \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai, o tei tae i t\u0113 f\u0101rerei i te mau ti\u2019a mana-fa\u2019atere e i t\u0101 r\u0101tou mau fa\u2019ati\u2019ara\u2019a ia au i te fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te ho\u2019\u0113 taiete natihau e tuafa\u2019aau : te \u2019\u0101ma\u2019a far\u0101ni n\u014d te T\u0101rena Tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019\u0100t\u014dm\u012b o tei t\u016btonu n\u014d t\u0113 putu i te pu\u2019eparau anaputu e \u2019orero, e n\u014d t\u0113 fa\u2019aitoito e t\u0113 \u2019aufau ho\u2019i i te mau tuat\u0101papara\u2019a, e i muri a\u2019e, n\u014d t\u0113 p\u0101turu i t\u014d r\u0101tou piara\u2019a [footnote] Maurice Va\u012bsse, \u00ab\u00a0L'histoire de l'armement nucl\u00e9aire\u00a0\u00bb, <em>Vingti\u00e8me Si\u00e8cle, revue d'histoire<\/em>, n\u00b032, p. 93-94. [\/footnote]. Te GREFHAN (Pupu n\u014d te mau tuat\u0101papara\u2019a far\u0101ni n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te ha\u2019amauha\u2019ara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b), i p\u0101inahia na \u00efa e te \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te mau t\u016b\u2019atira\u2019a natihau, \u2019oia o Jean-Baptiste Duroselle, te ho\u2019\u0113 o t\u0101na mau p\u012bahi, o Maurice Va\u00efsse, m\u0101 t\u0113 ha\u2019apa\u2019o i te \u2019ahopa \u2019aitere [footnote] Antoine Schiano di Lombo, \u00ab Ce que le secret fait \u00e0 l\u2019histoire. \u00c9crire l\u2019histoire des essais nucl\u00e9aires en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise, M\u00e9moire de recherche, Master 1, sous la direction de Jean B\u00e9rard et Volny Fages, ENS Saclay, 2022, p. 28 e 40. [\/footnote] (op\u00e9rationnel). Ua tupu teie ha\u2019amaura\u2019a i te matahiti 1987 ra, o tei riro \u2019ei ha\u2019ap\u0101p\u016b i te \u2019\u0113f\u0113 o te t\u016b\u0113\u0101 m\u0101 :<\/li> <li>te P\u016b n\u014d te Pu\u2019eparau e n\u014d te M\u0101\u2019imira\u2019a i te Hau e te mau Fifi (CDRPC), p\u016b \u2019aravihi \u2019e\u2019ere r\u0101 i te p\u016b-ha\u2019api\u2019ira\u2019a ha\u2019amauhia i Lyon i te matahiti 1984 ra e te fei\u0101 p\u0101to\u2019i-nu\u2019u fa\u2019ehau. T\u012btauhia n\u014d t\u0113 rave i te ho\u2019\u0113 ti\u2019ara\u2019a faufa\u2019a i roto i te t\u014dtaiete porinetia \u2019ei ti\u2019a fa\u2019aara n\u014d te mau \u2019\u0113f\u0113 p\u016bea o te mau t\u0101matamatara\u2019a, e o Patrice Bouveret, ua t\u016btonu Bruno Barillot (1940\u20132017) i roto i te fa\u2019anahora\u2019a fa\u2019ep\u0101to\u2019i n\u014d te fifi o te mau Te\u2019at\u016bpita \u2019Europa. Te f\u0101, o te fa\u2019a\u2019itera\u2019a \u00efa i te f\u0101ito moni o te h\u0101m\u0101ta\u2019uta\u2019u n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 hi\u2019opo\u2019ara\u2019a o t\u0101 te ao p\u016b-ha\u2019api\u2019ira\u2019a i h\u014dro\u2019a na m\u0101 te p\u0101p\u016b-\u2019ore. I roto i teie fa\u2019anahora\u2019a, \u2019e\u2019ere te \u2019ite m\u0101\u2019imihia i te ta\u2019ata fa\u2019aoti, e ro\u2019o\u2019ati (victime) r\u0101 n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a, ta\u2019ata \u2019ohipa e \u2019aore \u00efa noho t\u0101piri i te mau p\u016b, e tano ia h\u014dro\u2019a mai i te ho\u2019\u0113 parau-tauvere i te \u2019ihiparau (rh\u00e9torique) n\u014d te fifi-\u2019ore o te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te mauha\u2019a tama\u2019i \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni [footnote] Yannick Barthe, <em>Les <\/em><em>retomb\u00e9es du pass\u00e9\u00a0: Le paradoxe de la victime<\/em>, Paris, Seuil, 2017. [\/footnote].<\/li> <\/ul> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua riro te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ei tuha\u2019a n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai poritita, n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai ato\u2019a r\u0101 o te \u2019ihiv\u0101na\u2019a e te mau \u2019iteha\u2019a, n\u014d te arutaim\u0101reva, n\u014d te \u2019ohipa \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au e hui\u2019\u0113m\u0113pera. Ua h\u0101m\u0101ta\u2019uta\u2019u-roa-hia te mau rohituat\u0101papa ia \u2019ohipa n\u0101 te papa o te mau puna mana, n\u014d te mau Anaputa a te Hau \u0101nei, e \u2019aore \u00efa n\u014d te mau p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a \u0101nei, o tei \u2019ore e h\u014dro\u2019a ra i t\u0101 r\u0101tou mau anaputu, e o tei f\u0101na\u2019o i t\u0101 r\u0101tou iho mau p\u016b : te P\u016b-\u2019ohipa Tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te P\u0101rurura\u2019a m\u0101 t\u0101na mau p\u016b e rave rau (Vincennes, Brest n\u014d te nu\u2019u \u2019ihitai, Ch\u00e2tellerault n\u014d te h\u0101manira\u2019a i te mauha\u2019a tama\u2019i, [te \u2019oire ra o] Pau n\u014d te rave-\u2019ohipa), e \u2019oia ato\u2019a te CEA-DAM, teie p\u016b-arata\u2019i o tei \u2019ore i ha\u2019apa\u2019o i t\u0101na tuha\u2019a n\u014d t\u0113 fa\u2019ata\u2019a n\u0101 te huira\u2019atira i te ho\u2019\u0113 piha tai\u2019ora\u2019a anaputu m\u0101 t\u0113 ha\u2019amatara i te mau m\u0101tutura\u2019a-puna.<\/p> <p>I te matahiti 1998 ra, te \u2019iritira\u2019a t\u014d\u2019aru\u2019aru o te mau anaputu n\u014d Vincennes i raro a\u2019e i te haufenua a Jospin, ua tauturu te reira i te mau p\u016bharara\u2019a n\u0101 roto i te ve\u2019a ra <em>Nouvel Observateur<\/em> a te p\u0101pa\u2019i-ve\u2019a ra o Vincent Jauvert n\u014d te faufa\u2019a o te mau t\u014dr\u012br\u012b [\u2019\u0101t\u014dm\u012b] i te taime n\u014d te t\u0101rena matamua<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 3\"]<\/p> <p>a te CEP [footnote] https:\/\/www.nouvelobs.com\/societe\/20100216.OBS7098\/nucleaire-la-france-et-les-cobayes-du-contingent.html [\/footnote]. Hiro\u2019aro\u2019a a\u2019e nei te CDRPC i te faufa\u2019a o te mau anaputu mana n\u014d t\u0113 ha\u2019apu\u2019eparau i te mau poritita p\u016bora e te mau perera\u2019a p\u016bea. Ua fa\u2019atau\u2019a Barrillot r\u0101ua o Bouveret i te mau p\u016b-arata\u2019i e rave rau n\u014d t\u0113 t\u012btau i te matarara\u2019a o te mau puna fa\u2019ehau, \u2019aita r\u0101 r\u0101ua i \u2019ite i te tahi atu puna o tei riro atu ho\u2019i \u2019ei hotu : te SGDSN, ti\u2019araro n\u0101 Matignon ; te mau anaputu ararua ; te mau Anaputu a te Hau. Te pi\u2019ira\u2019a n\u014d t\u0113 \u2019iriti i te mau anaputu, ua tu\u2019urima-\u2019\u0101mui-hia \u00efa, i te matahiti 1999 ra, e te CDRPC, te \u2019\u0112t\u0101r\u0113tia \u2019Evaneria n\u014d Porinetia far\u0101ni e te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019Oitumene n\u014d te mau \u2019\u0112t\u0101r\u0113tia (Herevetia) o tei hono i rotop\u016b i te mau fa\u2019ep\u0101to\u2019i Porinetia e \u2019Europa n\u014d t\u0113 p\u0101to\u2019i i te \u2019\u0101t\u014dm\u012b. Vai atu ra [te pi\u2019ira\u2019a] \u2019ei reta pohe[footnote] Antoine Schiano di Lombo, <em>op. cit.<\/em>, p, 68 et Cl\u00e9mence Maillochon, \u00ab\u00a0Les circulations des militantismes contre le CEP\u00a0\u00bb, th\u00e8se soutenue \u00e0 l\u2019UHA, septembre 2023, septembre 2023. [\/footnote].<\/p> <p>I muri a\u2019e i te parau ha\u2019apapa a Barrillot nene\u2019ihia i te matahiti 2005 ra, \u00ab\u00a0Te mau Porinetia e te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. Ti\u2019am\u0101ra\u2019a Hau e ti\u2019ararora\u2019a porinetia\u00a0\u00bb, o tei t\u016brama i te parau huna e te mau t\u016b\u2019ati-\u2019ore o te mau parau piahia e te mau ti\u2019a-mana n\u014d te mau t\u014dr\u012br\u012b, ua p\u0101hono te Fa\u2019aterera\u2019a-hau n\u014d te P\u0101rurura\u2019a, i te matahiti 2006 ra, m\u0101 \u00ab\u00a0Te f\u0101ito r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b far\u0101ni i Porinetia. Te \u2019oia-mau-ra\u2019a o te mau \u2019ohipa\u00a0\u00bb, o tei fa\u2019aau e \u2019\u014dpani i te parau n\u014d t\u0113 matarara\u2019a o te mau puna n\u014d te mau t\u014dr\u012br\u012b r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a. O tei ha\u2019apa\u2019ohia e Marcel Jurien de la Gravi\u00e8re, Ti\u2019a i te p\u016bora \u2019\u0101t\u014dm\u012b e i te r\u0101tio-p\u0101ruru n\u014d te mau rohi e te mau ha\u2019amaura\u2019a faufa\u2019a n\u014d te P\u0101rurura\u2019a (DSND), i t\u014dna haere\u2019a mai i Tahiti i te matahiti 2008 ra, \u00ab\u00a0Te ha\u2019amana\u2019o atu ra vau e ua ha\u2019ap\u0101p\u016bhia \u0113 \u2019e\u2019ita [e tupu atu] te heheura\u2019a n\u014d teie mau anaputu\u00a0\u00bb.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Te ho\u2019\u0113 tua\u2019\u0101\u2019ai t\u0101pe\u2019ahia\u00a0: te f\u0101ito moni pu\u2019eparau a te ture n\u014d te matahiti 2008 ra e te \u2019e\u2019a o te \u2019aim\u0101r\u014d<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Teie \u2019\u014dpanira\u2019a i te mau anaputu o te CEP, ua t\u0101pirihia e te ture, i te taime n\u014d te reforom\u0101tio o te Ture Faufa\u2019a \u2019\u0100i\u2019a n\u014d te matahiti 2008 ra. Auti\u2019am\u0101 i roto i t\u0101na hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui, e mea \u2019eta\u2019eta roa \u2019ino \u2019ona i te pae n\u014d te \u2019ohipa \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u014dn\u0101 i fatuhia ai te ho\u2019\u0113 parau ta\u2019a\u2019\u0113 roa i roto i te tua\u2019\u0101\u2019ai far\u0101ni\u00a0: te parau n\u014d te matara-\u2019ore tuatau (perp\u00e9tuel). Fa\u2019atanohia e te mau t\u012btaura\u2019a tu\u2019urima a te Parau Papa n\u014d te \u2019Aina-parare (<u>TNP<\/u>), t\u0113 \u2019\u014dpani ra te tua\u2019irava L213-2, m\u0101 te ti\u2019ara\u2019a tuatau, ia fa\u2019aarahia te ho\u2019\u0113 anaputu huira\u2019atira huru \u00ab ha\u2019aparare \u00bb, fa\u2019aotihia \u2019ei \u00ab ti\u2019a i t\u0113 fa\u2019atupu i te ha\u2019ap\u016brorora\u2019a i te mau ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a m\u0101 t\u0113 turu ia \u2019ihimana\u2019o, ia h\u0101mani, ia fa\u2019a\u2019ohipa e \u2019aore \u00efa ia fa\u2019atoro i te mau mauha\u2019a tama\u2019i \u2019\u0101t\u014dm\u012b, \u2019ihiora (biologique), \u2019ihitemeia (chimique) [...] \u00bb\u00a0[footnote] JORF n\u00b0 0164 o te 16 n\u014d tiurai 2008, ture n\u00b0 2008-696 n\u014d 15 tiurai 2008 i te pae n\u014d te mau anaputu. [\/footnote]. T\u0113 fa\u2019a\u2019ohipa-t\u014d-ra\u2019a o te ture, i roto i te fa\u2019anahora\u2019a p\u016b-fa\u2019atere n\u014d te fa\u2019aarara\u2019a i te mau anaputu, ua tupu \u00efa n\u014d te mau tuap\u0101pa\u2019i m\u0101 te h\u0101noa ho\u2019i e t\u0113 \u00ab\u00a0ha\u2019aparare\u00a0\u00bb \u2019ore roa ia fa\u2019aauhia i te \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019ararahi i te u\u0101hau n\u014d Pape\u2019ete (anira\u2019a i te SHD ra, p\u0101to\u2019ihia e te [ti\u2019a-mana] i te matahiti 2008 ra), e \u2019aore \u00efa te mau \u2019\u0113f\u0113 fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a a te CEP (anira\u2019a p\u0101to\u2019ihia i te matahiti 2019 ra). \u2019Inaha, fa\u2019areru a\u2019e nei te ture i te m\u0101\u2019imira\u2019a i ni\u2019a i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u014d n\u0101 m\u0101orora\u2019a 12 matahiti. E rave rahi taime t\u0113 tupura\u2019a te tano-\u2019ore o t\u014dna fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a\u00a0: ua pia te \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai ra o Jean-Marc Regnault i te mau tuap\u0101pa\u2019i n\u014d te parau o te CEP n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 tuap\u0101pa\u2019i n\u014d te SHD n\u014d roto i \u2019\u0101papara\u2019a GR R (Anaputu n\u014d te Piha-ha\u2019a a te fa\u2019atere-hau) o tei riro mai \u2019ei nae\u2019a-\u2019ore i t\u0113 \u2019ite mai te matahiti 2008 mai ra. E noa\u2019a r\u0101 t\u0101na mau parau t\u0101pa\u2019opa\u2019o i te fare puta a te UPF, m\u0101 te \u2019ore v\u0113tahi atu mau rohituat\u0101papa e ti\u2019a ia \u2019ite roa i te f\u0101ito-rahi (volume) e ia f\u0101rerei i te reira n\u014d te firi i t\u0101 r\u0101tou tuat\u0101papara\u2019a i t\u0101na. Noa atu \u00efa te mau heheura\u2019a fa\u2019aotihia i te matahiti 2021 ra, \u2019aita i fa\u2019a\u2019orehia te tua\u2019irava L213-2 n\u014d te ture o te matahiti 2008 ra e [o tei] vaivai \u2019ei taupup\u016bra\u2019a n\u014d te mau \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b, i r\u0101pae a\u2019e i te \u2019\u014dti\u2019a o te heheura\u2019a n\u014d te parau o te<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 4\"]<\/p> <p>CEP ana\u2019e ra, n\u014d reira mai te onoono o te mau rohituat\u0101papa i ni\u2019a i te vai-t\u0101mau o te mau poritita n\u014d te parau huna e \u2019\u0101uah\u0101\u2019ati ra i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b [footnote] Te ha\u2019ap\u0101p\u016b nei te ture PATR i te pae n\u014d te Mitora\u2019a i te mau \u2019Ohipa Ti\u2019amate (terrorisme) e i te t\u012btorotorora\u2019a o te 31 tiurai 2021, o tei reforom\u0101tio i te ture n\u014d 2008 ra, e ha\u2019ap\u0101utuutu i te hina\u2019aro m\u0101 i te h\u014dro\u2019a i te p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a i te mana hi\u2019opo\u2019a hope \u2019ore n\u014d te fa\u2019aarara\u2019a i te mau parau putu \u00ab\u00a0faufa\u2019a n\u014d te P\u0101rurura\u2019a a te Hau\u00a0\u00bb. Ana\u00efs Fl\u00e9chet et Augustin Jaumier, \u00ab\u00a0Introduction\u00a0: des archives sous tension\u00a0\u00bb, <em>RHMC<\/em>, vol. 69, 2022\/1, \u2019api 9. [\/footnote].<\/p> <p>Ua fa\u2019a\u2019ite mai te mau fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a e ua riro te parau n\u014d te \u2019aina-parare \u2019ei \u2019imiparau \u2019eiaha ia pu\u2019eparauhia t\u014d te mau huru fifi n\u014d te fa\u2019ahinuhinura\u2019a o te paura, n\u014d te pae \u0101nei o te mau t\u016b\u2019atira\u2019a m\u0101 te mau fenua ara-moana e \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au t\u0101hito, e \u2019aore \u00efa n\u014d te mau perera\u2019a p\u016bea e arutaim\u0101reva \u0101nei ho\u2019i. I te matahiti 2011 ra\u2019a ra, ua ha\u2019apapa o Maurice Va\u00efsse i teie mana\u2019o tura-\u2019ore : \u00ab e ti\u2019a atu i teie hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, ia ha\u2019apa\u2019o-maita\u2019i-ana\u2019e-hia te reira, i t\u0113 riro \u2019ei huru parau pohera\u2019a \u00bb\u00a0[footnote] Maurice Va\u00efsse, \u00ab\u00a0L\u2019historiographie fran\u00e7aise relative au nucl\u00e9aire\u00a0\u00bb, <em>Revue Historique des Arm\u00e9es<\/em>, vol. 262, no. 1, 2011, p. 3-8. [\/footnote]. Matara maori a\u2019e nei te ho\u2019\u0113 \u2019anotau veve n\u014d te \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, e \u2019inaha e ti\u2019a noa ho\u2019i i te roara\u2019a 50 matahiti ia ha\u2019amatara i te mau anaputu n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a matamua ravehia i \u2019\u0100reteria. N\u014d te parau o te tua\u2019\u0101\u2019ai o te ea, t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b ra te ho\u2019\u0113 fa\u2019auera\u2019a-mana fa\u2019aotihia i te ho\u2019\u0113\u0101 matahiti e t\u014d te ture n\u014d te matahiti 2008 ra (1<sup>mua<\/sup> n\u014d \u2019\u0113per\u0113ra), e o te mau \u00ab\u00a0fa\u2019anahora\u2019a\u00a0 m\u0101\u2019imi n\u014d te huru p\u016bea e\/\u2019aore r\u0101 \u2019ihima\u2019ipe\u2019e\u00a0\u00bb ana\u2019e t\u0113 matara n\u014d te \u00a0\u00ab\u00a0T\u0101pura o te mau rave-\u2019ohipa o te p\u016b t\u0101matamatara\u2019a n\u014d Patitifa\u00a0\u00bb ha\u2019amauhia e te DGA, e n\u014d t\u0101na mau parau ti\u2019ara\u2019a ta\u2019ata-ho\u2019\u0113, ia au i te f\u0101 o te arata\u2019ira\u2019a i te mau parau putu utuutu-ma\u2019i o te mau rave-\u2019ohipa n\u014d te p\u016b t\u0101matamatara\u2019a n\u014d Patitifa, e \u2019inaha ua h\u014dro\u2019a te mau Nu\u2019u, i te matahiti 2009 ra, i te ho\u2019\u0113 pupu unuma ra, \u2019oia te Sepia Sant\u00e9, i te \u2019ahopa n\u014d t\u0113 tuat\u0101papa i te ho\u2019\u0113 tuha\u2019a o teie mau puna n\u014d te tahi t\u012btorotorora\u2019a \u2019ihima\u2019ipe\u2019e.<\/p> <p>Teie mau \u2019\u014dpanira\u2019a m\u0101 te f\u0101ito tauiui, ua riro \u00efa \u2019ei mea fifi roa atu ia fa\u2019atano i te taime a ha\u2019amau ai te ture Morin, i te matahiti 2009 ra, i te ho\u2019\u0113 Tomite n\u014d te Moni-tauturu i te mau Ro\u2019o\u2019ati o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0100t\u014dm\u012b (CIVEN) m\u0101 t\u0113 tae te mau mero i te mau anaputu ha\u2019apo\u2019ihia ra. Te p\u0101hono-\u2019ore fa\u2019atupuhia e te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i teie ture, e te hia\u2019ai e fa\u2019atano i t\u014dna vaira\u2019a mai n\u0101 te mau p\u016b ta\u2019ero-\u2019\u0101t\u014dm\u012b-hia n\u014d te mau rave-\u2019ohipa tahito, ua arata\u2019i te reira i te mau t\u0101\u2019atira\u2019a a te fei\u0101 tahito ia m\u0101\u2019iti i te \u2019aim\u0101r\u014d n\u014d t\u0113 t\u012btau i te heheura\u2019a o te mau puna e ti\u2019a ia ha\u2019apu\u2019eparau i t\u014d r\u0101tou tua\u2019\u0101\u2019ai ta\u2019ata-ho\u2019\u0113, m\u0101 t\u0113 ha\u2019amata n\u0101 roto i te mau fifi p\u016bea i fa\u2019aruruhia e r\u0101tou. Ua riro te ravera\u2019a a te ture, tei niuhia i ni\u2019a i te ture n\u014d te 10 n\u014d tiurai matahiti 1978 ra n\u014d ni\u2019a i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a ia \u2019ite i te mau pu\u2019eparau p\u016b-fa\u2019atere, \u2019ei mea roa e te fifi. I te 10 n\u014d \u2019\u0101topa matahiti 2010 ra, ua h\u014dro\u2019a te Tiripuna Fa\u2019atere n\u014d Paris (TA) i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aotira\u2019a maita\u2019i i ni\u2019a i te fei\u0101 horo (AVEN e Moruroa e t\u0101tou), t\u0101 te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a a te Hau i f\u0101ri\u2019i i te 20 n\u014d fepuare matahiti 2012 ra [footnote] https:\/\/www.legifrance.gouv.fr\/ceta\/id\/CETATEXT000025402176 [\/footnote], m\u0101 t\u0113 arata\u2019i i te fa\u2019atere-hau n\u014d te P\u0101rurura\u2019a ia f\u0101ri\u2019i \u0113, n\u0101 roto i te Tomite n\u014d te Parau Huna a te P\u0101rurura\u2019a a te Hau (CSDN), i te faufa\u2019a n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ite i te TA i te mana\u2019o o te tomite n\u014d te heheura\u2019a [footnote] Te parau ha\u2019apapa a te tomite hi\u2019opo\u2019a i te parau huna e te P\u0101rurura\u2019a a te Hau, 2013-2015, Te pu\u2019eparau far\u0101ni. Pu\u2019eparau \u2019\u014dpere n\u0101 te natirara : https:\/\/medias.viepublique.fr\/data_storage_s3\/rapport\/pdf\/164000444.pdf [\/footnote]. I te pae hope\u2019a, 245 rahira\u2019a pu\u2019eparau o tei heheuhia e o tei matara i te mau rohituat\u0101papa, e mai te mea ra \u0113 ua h\u0101ro\u2019a r\u0101tou i te parau n\u014d te ravera\u2019a n\u0101 roto i t\u014d r\u0101tou f\u0101tatara\u2019a atu i te ho\u2019\u0113 e \u2019aore r\u0101 i te tahi atu mau t\u0101\u2019atira\u2019a a te fei\u0101 tahito.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua fa\u2019aoti te haufenua ia heheu (tiurai matahiti 2021), a ti\u2019a atu ai ia fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b i te uiuuira\u2019a tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 5\"]<\/p> <p>Te ha\u2019amana\u2019ora\u2019a t\u0101pe\u2019ape\u2019ahia e \u2019aore \u00efa fa\u2019ataupup\u016bhia e te \u2019orera\u2019a e ti\u2019a ia p\u0101pa\u2019i i te tahi tua\u2019\u0101\u2019ai CEP, ua hope \u00efa m\u0101 t\u0113 t\u0101pae i te \u2019iritira\u2019a i te ho\u2019\u0113 o te mau anaputu o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b fa\u2019ehau.<\/p> <p>Te t\u0101matara\u2019a e fa\u2019a\u2019ore i teie na\u2019uamua (pass\u00e9), ua n\u0101 roto \u00efa, n\u0101 mua roa, i te tahi tauira\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a : i riro na \u2019ei \u00ab fa\u2019aau n\u014d te nu\u2019ua \u00bb ha\u2019amauhia, i te matahiti 1993 ra, n\u014d t\u0113 feruri i te a muri a\u2019e o te CEP, i roto i te tupura\u2019a o te tau-fa\u2019ataime (moratoire) fa\u2019aotihia e F. Mitterrand. I te matahiti 2016 ra, ua ha\u2019amata Fran\u00e7ois Hollande i te fa\u2019aruru i te mau tuha\u2019a \u2019\u0101i\u2019a (h\u00e9ritage) o te mau t\u0101matamatara\u2019a i t\u014dna haere\u2019a mai i Pape\u2019ete : ua p\u0101hono t\u0101na \u2019orerora\u2019a i te hina\u2019aro fa\u2019ahitihia e te parau ha\u2019apapa a te tomite t\u012btorotoro a te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a n\u014d Porinetia i te matahiti 2005 ra m\u0101 t\u0113 rave faahou i te parau n\u014d te P\u016b-arata\u2019i \u2019ei ha\u2019amana\u2019ora\u2019a \u00ab ia \u2019ore te fei\u0101 \u2019\u0101p\u012b porinetia ia \u2019aramoina i teie \u2019anotau n\u014d t\u014d t\u0101tou Tua\u2019\u0101\u2019ai \u2019\u0101mui \u00bb, m\u0101 t\u0113 tia\u2019ituru, n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 parau huru tauvere ri\u2019i ra, e \u00ab hurira\u2019a i te \u2019api o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u00bb [footnote] https:\/\/www.vie-publique.fr\/discours\/198041-declaration-de-m-francois-hollande-president-de-la-republique-sur-les [\/footnote]. Ho\u2019\u0113 matahiti i muri a\u2019e roa, i te 17 n\u014d m\u0101ti matahiti 2017 ra, ua ha\u2019ap\u0101p\u016b te tu\u2019urimara\u2019a n\u014d te mau fa\u2019aaura\u2019a a te \u00c9lys\u00e9e ia f\u0101ri\u2019i i te \u2019ohipa \u2019\u0101t\u014dm\u012b [footnote]\u00a0Renaud Meltz, \u00ab\u00a0Tristes secrets. Les essais nucl\u00e9aires en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise\u00a0\u00bb, <em>La vie des id\u00e9es<\/em>, le 21 juin 2022. <a href=\"https:\/\/laviedesidees.fr\/Tristes-secrets.html\">https:\/\/laviedesidees.fr\/Tristes-secrets.html <\/a>[\/footnote] m\u0101 t\u0101na tua\u2019irava 1.1.2 i te ha\u2019amaura\u2019a i te ho\u2019\u0113 \u00ab P\u016b-arata\u2019i n\u014d te mau anaputu, te mau ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a e te mau pu\u2019eparau fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ite haere i te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni \u00bb. Te fa\u2019anahora\u2019a o tei \u2019\u014dpua i te ho\u2019\u0113 rohi \u2019\u0101mui m\u0101 te Hau e te Fenua, ua fa\u2019atupu te reira i te h\u014dro\u2019ara\u2019a a te Hau i te ho\u2019\u0113 fare (hotera n\u014d te \u2019Ihitai) e ua fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 pupu \u2019ihiv\u0101na\u2019a t\u012btauhia n\u014d t\u0113 feruri i t\u014dna parau. Teie pupu t\u012btauhia e feruri i te p\u016b ha\u2019amana\u2019ora\u2019a i raro a\u2019e i te mana o te Pupu-Ti\u2019a n\u014d te \u2019\u0100pe\u2019era\u2019a i te mau \u2019\u0112f\u0113 o te mau T\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0100t\u014dm\u012b (DSCEN), p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a a te Fenua, ua monohia \u00efa e te ho\u2019\u0113 \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019Ihiv\u0101na\u2019a i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019\u0101tete matahiti 2024 ra [footnote]\u00a0https:\/\/www.radio1.pf\/nucleaire-le-centre-de-memoire-a-son-conseil-scientifique-et-culturel\/ [\/footnote].<\/p> <p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\"><\/a><\/p> <p>E \u2019ahopa teimaha teie, te tumu, n\u014d te mau f\u0101ito-pau \u00efa o te tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i i fa\u2019ahitihia i ni\u2019a nei. \u2019Oia mau, i p\u0101pa\u2019i na Bernard Dumortier i te ho\u2019\u0113 t\u012bte\u2019a matamua, faufa\u2019a, n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau p\u016b porinetia, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101pe\u2019e i te ho\u2019\u0113 hi\u2019ora\u2019a \u2019iteha\u2019a \u2013 e fa\u2019aineinera\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a n\u0101tura t\u014d [teie] rohituat\u0101papa. E iti r\u0101 ho\u2019i te parau n\u014d te vai-ineine o te mau Porinetia [ia au i t\u0101na tuat\u0101papara\u2019a], e ua ha\u2019apaehia te parau n\u014d te mau \u2019\u0113f\u0113 n\u0101 te Fenua i r\u0101pae a\u2019e i te mau pororau t\u016bpitara\u2019a, te tuha\u2019a \u0101nei n\u014d te arutaim\u0101reva e \u2019aore \u00efa t\u014d te t\u014dtaiete \u0101nei [footnote] Bernard Dumortier, <em>Mururoa et Fangataufa, les atolls de l\u2019atome<\/em>, pr\u00e9face de Pierre Messmer, Marines \u00c9ditions, Rennes, 2004. Sur une parole polyn\u00e9sienne voir\u00a0: Arnaud Hudelot, Bruno Barrillot, Marie-H\u00e9l\u00e8ne Villierme, <em>T\u00e9moins de la bombe,<\/em> \u00c9ditions Univers Polyn\u00e9siens, Papeete, 2017. [\/footnote].<\/p> <p>I taua taime ra, i raro a\u2019e i te tau-mana a Fran\u00e7ois Hollande, e i muri a\u2019e, t\u0101 Emmanuel Macron, e rave rau \u2019\u014dpuara\u2019a poritita o tei tauturu i te \u2019ite tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau uiuira\u2019a tai\u0101 honohia i te na\u2019uamua \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au o te Fenua, te tuha\u2019a \u0101nei n\u014d te Parau o Audin, te tomite Rwanda, e \u2019aore \u00efa t\u014d te parau ha\u2019apapa Stora \u0101nei, e o tei naho i t\u0113 riro mai \u2019ei huru \u2019iritira\u2019a i te mau puna anaputu matara-\u2019ore ho\u2019i i taua taime ra [footnote] Sylvie Th\u00e9nault, \u00ab\u00a0D\u00e9rogation g\u00e9n\u00e9rale et d\u00e9classification des archives contemporaines. Le cas d\u2019Audin et des disparus de la Guerre d\u2019ind\u00e9pendance alg\u00e9rienne\u00a0\u00bb, <em>Annales. Histoire, Sciences Sociales<\/em>, 2019, 74e ann\u00e9e, n<sup>o<\/sup> 3\u20114, p. 688. [\/footnote]. Ia au i teie v\u0101rua, ua \u2019aufau Porinetia far\u0101ni (DSCEN, p\u016b-\u2019ohipa arata\u2019ihia e Yolande Vernaudon) i te t\u0101rena m\u0101\u2019imiraa \u00ab\u00a0Tua\u2019\u0101\u2019ai e mau ha\u2019amana\u2019ora\u2019a i te CEP\u00a0\u00bb n\u014d t\u0113 ha\u2019amaita\u2019i i te \u2019ite n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a. P\u0101inahia e te MSH n\u014d Patitifa, ua tauturu teie t\u0101rena ia fa\u2019atupu i te ho\u2019\u0113 t\u0101pura uiuira\u2019a \u2019\u0101pi i te fei\u0101 tahito, e hau roa atu, i te huira\u2019atira porinetia. Teie nei r\u0101, ua fa\u2019atoro-ato\u2019a-hia te heheura\u2019a o te mau anaputu. Te n\u0101 \u2019\u014d ra te tua\u2019irava 3 o te fa\u2019aaura\u2019a-mau i rotop\u016b i te Fenua e te MSHP tu\u2019urimahia i te hope\u2019a matahiti 2018 ra \u0113 : \u00ab\u00a0T\u0113 tauto\u2019o nei Porinetia far\u0101ni n\u014d t\u0113 rave i te mau t\u0101ta\u2019ahira\u2019a ato\u2019a e au i te \u2019iritira\u2019a o te mau<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 6\"]<\/p> <p>anaputu \u2019\u0101p\u012b, e i t\u014d r\u0101tou matarara\u2019a i te mau rohituat\u0101papa o teie nei \u2019\u014dpuara\u2019a \u2019ei tauturu i t\u014dna tupura\u2019a mau\u00a0\u00bb. Ua noa\u2019a te faufa\u2019a o teie mau t\u0101ta\u2019ahira\u2019a poritita i muri a\u2019e i te matarara\u2019a mai o <em>Toxique<\/em> [Ta\u2019ero], puta \u2019\u0101pe\u2019ehia e te fa\u2019aaura\u2019ahia o te mau t\u014dr\u012br\u012b [\u2019\u0101t\u014dm\u012b] e t\u014d r\u0101tou mau \u2019\u0113f\u0113 o tei p\u0101to\u2019i i te mau ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a noa\u2019a-\u2019ore i t\u0113 hi\u2019opo\u2019a a te mau nu\u2019u fa\u2019ehau e t\u0101 te CEA [footnote] S\u00e9bastien Philippe, Tomas Statius, <em>Toxique; Enqu\u00eate sur les essais nucl\u00e9aires fran\u00e7ais en Polyn\u00e9sie<\/em>, Presses Universitaires de France, 2021. [\/footnote]. Ua p\u0101turu te vevo ha\u2019ap\u0101rare (rave-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te mau p\u016b\u2019ohura\u2019a a te mau ve\u2019a far\u0101ni e \u2019europa) i t\u0113 fa\u2019atupu fa\u2019ahou i te \u2019aim\u0101r\u014dra\u2019a n\u014d te mau perera\u2019a p\u016bea a te CEP, e ua arata\u2019i i te CEA ia p\u0101hono n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 puta e t\u0101pe\u2019a ra i t\u0101na mau hi\u2019ora\u2019a n\u014d te mau t\u014dr\u012br\u012b [footnote] CEA\/DAM [Dominique Mongin], <em>Les essais nucl\u00e9aires en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise. Pourquoi, comment et avec quelles cons\u00e9quences\u00a0?<\/em> [\/footnote].<\/p> <p>Te p\u0101honoraa a te Hau i te mau parira\u2019a n\u014d ni\u2019a i te mau t\u0101hunara\u2019a n\u0101 te \u2019\u0101\u2019ano e te mau \u2019\u0113f\u0113 o te mau t\u014dr\u012br\u012b, ua riro mai \u00efa \u2019ei f\u0101rereira\u2019a f\u0101ito teitei roa, i te paraura\u2019a ra, i te \u2019\u0101va\u2019e tiurai matahiti 2021 ra, o tei tauturu i t\u0113 fa\u2019aruru i te mau parau p\u016bea e t\u0101pura faufa\u2019a moni a te t\u0101rahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b. N\u0101 te vait\u0101rava o te mau anaputu, ua riro te f\u0101rereira\u2019a \u2019ei tahua n\u014d te ho\u2019\u0113 fa\u2019aotira\u2019a feruri-pa\u2019ari-hia hou a\u2019e te tere o te peretiteni Marcon i Porinetia : te ho\u2019\u0113 fa\u2019anahora\u2019a n\u014d te mau heheura\u2019a ravehia ia au i te ho\u2019\u0113 tomite. I \u2019\u014dpua na te haufenua e t\u0101\u2019\u014dti\u2019a i te fatura\u2019a i teie tomite heheura\u2019a o te mau anaputu o te CEP m\u0101 te mau mero \u2019aravihi o te mau p\u016b-\u2019ohipa fa\u2019ahotu (CEA e te mau Nu\u2019u). Te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a \u2019ume\u2019ume o te f\u0101rereira\u2019a, ua tauturu \u00efa ia tai\u2019ohia, i reira, te mau ti\u2019a o Porinetia, e, \u2019eiaha ana\u2019e r\u0101 te mau p\u016b-\u2019ohipa fa\u2019ahotu ana\u2019e ra, o te reira tei ha\u2019ap\u0101p\u016bhia e te rata a Fa\u2019atere-hau matamua i te peretiteni \u00c9douard Fritch ra i te reira\u2019a ra taime\u00a0:<\/p> <p>----------------------------------------------<\/p> <p>Te Fa\u2019atere-hau matamua \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Hau Repupirita Far\u0101ni<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><em>Paris, i te tiurai 7 n\u014d tiurai matahiti 2021<\/em><\/p> <p>[T\u012btiro]<\/p> <p>AORA\u2019I PERETITENI<\/p> <p>N\u014c PORITENTIA FAR\u0100NI<\/p> <p>Tae mai i te : 8 n\u014d tiurai matahi 2021<\/p> <p>N\u00b0 Tau\u00a0: 5665 PR<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E Peretiteni [iti e],<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua fa\u2019aoti te Peretiteni o te Hau Repupirita, ia au i t\u0101 \u2019oe anira\u2019a, i te ho\u2019\u0113 f\u0101rereiraa f\u0101ito teitei n\u014d t\u0113 tuat\u0101papa i te parau o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i Porinetia far\u0101ni e t\u014d ratou mau \u2019\u0113f\u0113, a 25 a\u2019e nei matahiti i muri a\u2019e i te t\u016bpitara\u2019a hope\u2019a. Ua fa\u2019atupu teie f\u0101rereira\u2019a i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aineinera\u2019a rahi a te mau pupu o t\u0101 \u2019oe i fa\u2019anaho.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E parau n\u014d te fa\u2019ataui hohonu i te t\u0101u\u2019ara\u2019a i teie parau putu tai\u0101 e n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b i te t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i rotop\u016b i te Hau [far\u0101ni] e te Haufenua porinetia, e n\u0101 roto i te reira, m\u0101 t\u014d t\u0101tou mau auti\u2019ara\u2019a-taata n\u014d Porinetia.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I ani na vau i te fa\u2019atere-hau n\u014d te autaea\u2019era\u2019a e n\u014d te ea, te fa\u2019atere-hau n\u014d te Ara-moana, e te fa\u2019atere-hau ti\u2019a i piha\u2019i iho i te fa\u2019atere-hau o te mau nu\u2019u fa\u2019ehau ia fa\u2019aineine e ia peretiteni, te reira e te reira ia au i t\u014dna mana-ha\u2019a, i te mau terera\u2019a o teie f\u0101rereira\u2019a. I hina\u2019aro maori na vau i te fei\u0101 \u2019aravihi f\u0101ito teitei roa, te mau ti\u2019a n\u014d te mau p\u016b hi\u2019opo\u2019a (CEA, CIVEN, INSERM, IRSN, INCA\u2026) ia vauvau, i reira, i te vaira\u2019a o te \u2019ite na\u2019uatau i ni\u2019a i ni\u2019a i te f\u0101ito o te mau \u2019\u0113f\u0113 r\u0101tio-hi\u2019opo\u2019a honohia i te mau t\u0101matamatara\u2019a\u2019\u0101t\u014dm\u012b e te mau \u2019\u0113f\u0113 i ni\u2019a i te ea o te ta\u2019ata e te arutaim\u0101reva.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I fa\u2019aara-t\u0101mahana-hia na vau n\u014d te mau tuat\u0101papara\u2019a, e i hina\u2019aro na vau, m\u0101 te vave, e fa\u2019atae atu ia \u2019oe ra te mau p\u016b\u2019ohura\u2019a o t\u0101 \u2019u i t\u0101pe\u2019a mai n\u014d te rohi a Haufenua i te mau marama e f\u0101 mai ra.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E t\u0101pe\u2019a mai au, n\u0101 mua roa, i te huru fa\u2019ahiahia o teie tuat\u0101papara\u2019a, fa\u2019atupu \u2019\u0101p\u012b n\u0101 roto i te \u2019ihir\u0101ve\u2019a e n\u0101 roto i te rahi o te mau \u2019\u014dperera\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019ite mai \u2019ona i te hina\u2019aro \u2019\u0101mui n\u014d t\u0113 m\u0101\u2019imi i te mau \u2019uputa fa\u2019atupu \u2019\u0101p\u012b \u2019ei niura\u2019a i te mau papa \u2019\u0101p\u012b n\u014d t\u0101 t\u0101tou t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i ni\u2019a i teie parau putu tai\u0101, i ni\u2019a i te reira vau nei e f\u0101ri\u2019i ai e \u2019aita te Hau, e tae roa mai i teie nei, i fa\u2019aara nanea.<\/p> <p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 7\"]<\/p> <p>Ua t\u016b mai te faufa\u2019a vaitaha\u2019a n\u014d t\u0113 ha\u2019amaita\u2019i e n\u014d t\u0113 ha\u2019afaufa\u2019a i te ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a i ni\u2019a i teie tumu parau, i te mau marama e te mau matahiti e f\u0101 mai ra. E arata\u2019ihia atu teie rohi m\u0101 te hono i ta \u2019oe Haufenua e m\u0101 te hi\u2019ora\u2019a a te mau Porinetia i roto i t\u014d r\u0101tou t\u0101ato\u2019ara\u2019a, \u2019ei faa\u2019\u014dtohe i te tahi mau mana\u2019o e \u2019aore \u00efa mau \u2019ihimana\u2019o \u2019aore e niu \u2019ihiv\u0101na\u2019a, e o tei \u2019\u014dpanipani i te t\u0101u\u2019aparaura\u2019a huira\u2019atira. Ua ineine te mau pupu e vai nei, ia au i te fa\u2019anahora\u2019a, n\u014d t\u0113 p\u0101hono i te mau t\u012btaura\u2019a ato\u2019a n\u014d t\u0113 haere mai, ia tae i te hora, i ni\u2019a i te tahua, e f\u0101rerei i te mau Porinetia, n\u014d t\u0113 vauvau i t\u0101 r\u0101tou mau tuat\u0101papara\u2019a.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua h\u014dro\u2019a maori au i te mau fa\u2019auera\u2019a e au n\u014d te mau terera\u2019a maita\u2019i, o tei f\u0101ri\u2019i-\u2019\u0101mui-hia i te taime n\u014d t\u0101 \u2019outou mau tuat\u0101papara\u2019a e o tei riro \u2019ei p\u0101turu n\u014d te muriatau, ia riro \u2019ei fa\u2019aineinera\u2019a \u2019oi\u2019oi e te p\u0101p\u016b, i roto i te mau hepetoma e f\u0101 mai ra.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u2026\/\u2026<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00a0[Monsieur] \u00c9douard FRITCH<\/p> <p>Peretiteni n\u014d te Haufenua n\u014d Porinetia far\u0101ni<\/p> <p>K\u0101ti\u0113 Broche, aro\u0101 Dumont d\u2019Urville<\/p> <p>\u2019\u0100fata Rata 2551<\/p> <p>98713<\/p> <p>PORINETIA FAR\u0100NI<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>--------------------------------------<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Te uira\u2019a matamua, e parau \u00efa n\u014d te \u2019iritira\u2019a i te mau anaputu. N\u014d t\u014d r\u0101tou huru tai\u0101 rahi, te mau anaputu e t\u016b\u2019ati i te parau putu \u2019\u0101t\u014dm\u012b, mai t\u0101 \u2019oe i \u2019ite, ua riro \u00efa \u2019ei p\u0101rurura\u2019a hope. Ua rave ato\u2019a Far\u0101ni i te mau t\u012btaura\u2019a ture i roto i teie tuha\u2019a \u2019ei \u2019\u014dpani \u2019eiaha ia ha\u2019ap\u016brorohia te mau ha\u2019am\u0101ramaramara\u2019a, parauhia, ha\u2019ap\u0101rare, \u2019oi rave hape-noa-hia atu. Te ti\u2019ara e fa\u2019aarara\u2019a, o te parau tumu \u00efa n\u014d te papa, a ta\u2019a atu ai n\u014d te mau fa\u2019ati\u2019ara\u2019a fa\u2019aauhia e te ture. Mai teie atu taime, e rave maori t\u0101tou i te mau r\u0101ve\u2019a n\u014d t\u0113 h\u014dro\u2019a i t\u014dna p\u016bai hope i teie parau tumu. Te ho\u2019\u0113 \u2019ohipa n\u014d te hoho\u2019a fenua e n\u014d t\u0113 t\u012bte\u2019a i te mau anaputu, \u2019\u0113na i te ha\u2019amatahia, e ha\u2019ap\u0101ututuhia atu te reira \u2019ei fa\u2019aineine m\u0101 te huru maita\u2019i roa a\u2019e n\u014d t\u0113 h\u014dro\u2019a i te t\u0101\u2019ato\u2019a o teie mau tane pu\u2019eparau. E \u2019ohipa tu\u2019irahi teie o tei t\u012btau i te mau r\u0101ve\u2019a \u2019\u0101p\u012b.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E ravehia atu te tahi fa\u2019aitoitora\u2019a ia ti\u2019a i teie mau puna pu\u2019eparau \u2019\u0101p\u012b ia fa\u2019aara-\u2019oi\u2019oi-roa-hia i te mau rohituat\u0101papa e i te huira\u2019atira. E t\u012btauhia atu te ho\u2019\u0113 tomite, i raro a\u2019e i te ti\u2019a-mana o [Madame] Fa\u2019atere-hau n\u014d te mau nu\u2019u fa\u2019ehau, n\u014d t\u0113 mata-ara i te nu\u2019ura\u2019a o teie tuat\u0101papara\u2019a. I t\u012btauhia na \u2019oe, i te taime putuputura\u2019a ra, ia \u2019\u0101mui mai n\u014d t\u014d r\u0101tou m\u0101\u2019itira\u2019a, e ia au i t\u0101 \u2019oe anira\u2019a, ia fa\u2019ata\u2019a, n\u014d te reira, i te ho\u2019\u0113 ti\u2019a porinetia fa\u2019at\u016b\u2019ati o t\u0113 p\u0101turu atu i te mata-ara-ra\u2019a o teie mau tuat\u0101papara\u2019a.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>T\u0113 hina\u2019aro nei au, \u2019ei fa\u2019ahopera\u2019a, n\u014d teie tuha\u2019a matamua fa\u2019ata\u2019ahia n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai e n\u014d te ha\u2019amana\u2019ora\u2019a, e ha\u2019ap\u0101p\u016b fa\u2019ahou atu i te turu e te vatara\u2019a o te Hau n\u014d t\u0113 ha\u2019amau i te P\u016b Ha\u2019amana\u2019ora\u2019a, o tei fa\u2019ahitihia n\u0101 te vaira\u2019a o te nu\u2019ura\u2019a i roto i teie mau tuat\u0101papara\u2019a.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Te piti o te parau faufa\u2019a, o te mau \u2019\u0113f\u0113 \u00efa o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b\u00a0 i ni\u2019a i te ea, o tei \u2019ore e ti\u2019a ia huna. E mea faufa\u2019a ia hau atu \u0101 t\u0113 m\u0101ramarama e t\u0113 \u2019ite i te mau tupura\u2019a n\u014d te f\u0101ra\u2019a mai e te \u2019aerera\u2019a o te mau ma\u2019i r\u0101tio-taua\u2019i, e te parau iho\u0101 r\u0101 e ti\u2019a ia fa\u2019ahohonuhia atu n\u014d te t\u016b\u2019atira\u2019a i rotop\u016b i te taua\u2019ira\u2019a m\u0101 te mau f\u0101ito ha\u2019ihai o te mau hihi ioniti e te m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata o te ma\u2019i-\u2019arapo\u2019a. Mai te reira ato\u2019a, e t\u0101u\u2019ahia atu te fa\u2019arahira\u2019a e te fa\u2019ahohonura\u2019a o te tuat\u0101paparaa, parauhia, S\u00e9pia, ia ha\u2019afaufa\u2019ahia te t\u0101ato\u2019a o te mau rave-\u2019ohipa i vai na n\u0101 te mau p\u016b o te CEP. E ti\u2019a atu \u00efa ia fa\u2019atanotano i te t\u0101pura n\u014d te mau ma\u2019i parauhia r\u0101tio-taua\u2019i n\u0101 te roara\u2019a o te mau tuat\u0101papara\u2019a natihau e t\u0101 te UNSCEAR iho\u0101 r\u0101.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>N\u0101 roto i te fa\u2019aaura\u2019a ea, te turu h\u014dro\u2019ahia i te ha\u2019afaufa\u2019ara\u2019a i t\u0101 \u2019outou t\u0101pura m\u0101riri-\u2019aita\u2019ata e i te t\u0101u\u2019ara\u2019a i te \u2019ihim\u0101riri-\u2019aita\u2019ata m\u0101 te turu auta\u2019ata e \u2019ihir\u0101ve\u2019a, e n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 fa\u2019aaunatira\u2019a, ua tauturu te reira i t\u0113 \u2019ite i te tauto\u2019ora\u2019a, n\u0101 te roara\u2019a o te tau, a te Haufenua i piha\u2019i iho i te mau ti\u2019a-mana porinetia n\u014d t\u0113 turu i te hi\u2019opo\u2019ara\u2019a e te utuutura\u2019a maita\u2019i roa a\u2019e o te fei\u0101 ma\u2019i.<\/p> <p>\u00a0<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 8\"]<\/p> <p>N\u014d te parau o te moni-tauturu i te mau ro\u2019o\u2019ati o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, e mea r\u014dtahi e te m\u0101ramarama roa te parau tumu, mai tei ha\u2019amana\u2019ohia na e te Peretiteni o te Hau Repupirita, e e ti\u2019a ia fa\u2019a\u2019ohipahia i te reira\u00a0: ua ha\u2019amau te Hau i te ho\u2019\u0113 ture moni-tauturu n\u0101 te mau ro\u2019o\u2019ati o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. E tuha\u2019a n\u0101 na ia tauturu i fei\u0101 ato\u2019a o tei ti\u2019aturi ra \u0113, e mau ro\u2019o\u2019ati r\u0101tou, ia fa\u2019atae i te parau putu i te CIVEN ra. E r\u0101ve\u2019a n\u014d te parauti\u2019a mau\u0101 teie. Teie nei r\u0101 ho\u2019i, ua \u2019itehia \u0113, noa atu \u00efa te mau ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a ravehia e te reforom\u0101tio a te ture Morin i te matahiti 2018 ra, e riro i te huru \u2019ohipa rahi roa ra n\u014d t\u0113 f\u0101na\u2019o i teie fa\u2019anahora\u2019a, n\u014d te fei\u0101 \u2019\u014dpae-\u2019\u0113. N\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101faro i teie huru \u2019ohipa, ua ravehia te fa\u2019aotira\u2019a e ha\u2019amau i te ho\u2019\u0113 pupu ta\u2019ata \u2019aravihi i te pae utuutu-ma\u2019i e te p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a, o tei tonohia atu n\u014d t\u0113 haere i ni\u2019a i te tahua, i piha\u2019i iho roa i te mau Porinetia, n\u014d t\u0113 t\u016brama ia r\u0101tou n\u014d t\u014d r\u0101tou mau ti\u2019ara\u2019a-mana, n\u014d t\u0113 tauturu ia r\u0101tou ia f\u0101ito i t\u014d r\u0101tou vaira\u2019a n\u014d te ea e ia fa\u2019anaho i t\u0101 r\u0101tou parau putu. I ani na vau, ia ti\u2019a i teie pupu ia rave i t\u0101na \u2019ohipa, i piha\u2019i iho iho\u0101 r\u0101 i te mau mana-hua\u2019ai (ayant-droits), ia fa\u2019a\u2019ohipahia tei au n\u0101 roto i te r\u0101ve\u2019a o te ture \u2019ei fa\u2019anu\u2019u e 3 matahiti n\u014d t\u0113 fa\u2019atae i te mau parau putu i te CIVEN ra (e tae roa atu i te hope\u2019a matahiti 2024).<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E t\u012btau teie mau fa\u2019anahora\u2019a \u2019\u0101p\u012b i te tahi\u00a0 fa\u2019aitoitora\u2019a i te pae moni fa\u2019aravai i piha\u2019i iho i te CIVEN n\u014d t\u0113 turu ia na ia fa\u2019\u0101\u2019ano i t\u0101na t\u0101pura \u2019ohipa : e h\u014dro\u2019ahia atu ia na ra te mau r\u0101ve\u2019a e au.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua \u2019ite ato\u2019a ho\u2019i au i te tia\u2019ira\u2019a rahi ia \u2019aufau te Hau i te mau fereti e amohia e t\u0101 \u2019outou \u2019\u0100fata Turuuta\u2019a n\u014d te r\u0101pa\u2019aura\u2019a i te fei\u0101 ma\u2019i o tei f\u0101ri\u2019ihia e te CIVEN \u2019ei mau ro\u2019o\u2019ati n\u014d te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. E anira\u2019a ti\u2019a teie. E tano mau\u0101 ho\u2019i, i piha\u2019i iho i te r\u0101ve\u2019a moni-tauturu ta\u2019ata t\u0101ta\u2019itahi, ia fa\u2019aho\u2019ihia te mau ha\u2019amau\u2019ara\u2019a i amohia e te p\u016b-\u2019\u0101mui.<\/p> <p>--------------------------------<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Rata a te fa\u2019atere-hau matamua ra o Jean Castex i te peretiteni ra o \u00c9douard Fritch i te 7 n\u014d tiurai matahiti 2021 ra, n\u014d t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b i te tauto\u2019ora\u2019a ia \u2019iritihia te mau anaputu a te CEP, [fa\u2019aotira\u2019a] ravehia i te f\u0101rereira\u2019a n\u014d te 1<sup>mua<\/sup> e te 2 n\u014d tiurai matahiti 2021 ra.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>T\u0113 t\u012b\u2019a\u2019au t\u0101mahana nei te p\u016b ha\u2019amana\u2019ora\u2019a i te \u2019iritira\u2019a o n\u0101 anaputu e 5 : te mau Anaputu a te Hau, te SHD, te ECPAD, te DAM, te DGA n\u014d te Tuha\u2019a \u2019\u0100pe\u2019e i te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b [footnote]\u00a0https:\/\/www.memoiredeshommes.sga.defense.gouv.fr\/fr\/article.php?larub=371&amp;titre=essais-nucleaires-en-polynesie-francaise [\/footnote]. Tae roa mai i teie mahana, te terera\u2019a o te heheura\u2019a, ua fa\u2019a\u2019ohipa ti\u2019a-\u2019ore-roa-hia e te mau te mau p\u016b-fa\u2019aterera\u2019a t\u012btauhia\u00a0: m\u0101 te auraro i te pae no te SHD e te Courneuve (MAEE), e \u2019aore \u00efa, te ECPAD, m\u0101 te mana\u2019o \u2019ino i te pae o te DGA e t\u0101na Tuha\u2019a \u2019\u0100pe\u2019e i te mau p\u016b t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, m\u0101 te au-\u2019ore i te pae o te CEA- DAM o tei \u2019ape i t\u0101na mau h\u014dpoi\u2019a. Te ha\u2019amaura\u2019a, i te tau fa\u2019atupura\u2019a r\u0101\u2019au n\u014d te matahiti 2004 ra, i te ho\u2019\u0113 Tomite t\u012btorotoro huiparau n\u014d te mau \u2019\u0113f\u0113 o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, peretitenihia e Didier Le Gac, [t\u014dna] \u2019auaha o Mereana Reid Arbelot, \u2019iriti-ture porinetia, ua fa\u2019atupu te reira i te tahi ito \u2019\u0101p\u012b e tae roa atu i te ha\u2019aparar\u012bra\u2019a o te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a \u2019Iriti-ture i te 9 n\u014d tiunu matahiti 2024 ra. I te \u2019\u0101va\u2019e \u2019\u0101topa matahiti 2024 ra (tai\u2019o mahana i p\u0101pa\u2019ihia ai teie tua\u2019ite), ua tu\u2019u-fa\u2019ahou-hia [teie] tomite i ni\u2019a i te t\u0101pura tumu parau a te fa\u2019aterera\u2019a mana \u2019\u0101p\u012b.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I te pae n\u014d te hi\u2019ora\u2019a tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i, \u2019aita \u0101 i tae atu ra i te taime hi\u2019opo\u2019a i te \u2019\u0113f\u0113 o te mau heheura\u2019a fa\u2019aotihia i te matahiti 2021 ra. Teie mau heheura\u2019a, e \u2019oia ato\u2019a te mau anaputu i te Fenua (SPAA), e ti\u2019a atu \u00efa ia fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b i te mau uiuira\u2019a honohia i te tua\u2019\u0101\u2019ai o te mau t\u0101matamatara\u2019a, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101mui i te mau inera\u2019a tua\u2019\u0101\u2019aip\u0101pa\u2019i rahi roa atu. T\u0113 t\u016b mai nei te parau n\u014d te huru, mai t\u014d te arutaim\u0101reva, m\u0101 te mau parau fa\u2019a\u2019\u0101p\u012bhia e te tua\u2019\u0101\u2019ai n\u014d te mau vi\u2019ivi\u2019i e te mau \u2019aim\u0101r\u014dra\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a n\u014d te perera\u2019a p\u016bea. E t\u012btauhia e fa\u2019at\u016b\u2019\u0101ti i te mau \u2019ihitua\u2019\u0101\u2019ai o te ea, te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a, te t\u014dtaiete, e te tahi atu \u0101 mau \u2019ihipipi (\u2019ihifenua, \u2019ihita\u2019ata, \u2019ihit\u014dtiare) n\u014d t\u0113 feruri i te t\u0101ato\u2019a o te rima nu\u2019uatau n\u014d te tua\u2019\u0101\u2019ai o te CEP, o tei \u2019ore e hope m\u0101 te tu\u2019ura\u2019a mana i raro.<\/p>\n[sidebar_references]","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep"}],"about":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/types\/notice-cep"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3851,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2676\/revisions\/3851"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1973"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2676"},{"taxonomy":"autrice--auteur","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/autrice--auteur?post=2676"},{"taxonomy":"chronologie","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/chronologie?post=2676"},{"taxonomy":"institution","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/institution?post=2676"},{"taxonomy":"nom-commun","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-commun?post=2676"},{"taxonomy":"nom-propre","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-propre?post=2676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}