    {"id":2344,"date":"2024-10-31T14:24:42","date_gmt":"2024-11-01T00:24:42","guid":{"rendered":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?post_type=notice-cep&#038;p=2344"},"modified":"2026-01-15T04:58:03","modified_gmt":"2026-01-15T14:58:03","slug":"de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie","status":"publish","type":"notice-cep","link":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/","title":{"rendered":"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia"},"content":{"rendered":"<!--themify_builder_content-->\n<div id=\"themify_builder_content-2344\" data-postid=\"2344\" class=\"themify_builder_content themify_builder_content-2344 themify_builder tf_clear\">\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_xscp52 tb_first tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_6h9x52 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_wau652   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-1'>Page 1<\/h2>\n<p>I te mea \u0113 \u2019aore \u2019oia i f\u0101na\u2019o i te tauturu Marite n\u014d te ha\u2019amau i te tahi p\u016bai o te nu\u2019u, t\u0113 t\u012btau ra te t\u0113nerara De Gaulle t\u0101ne i te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ei t\u0101pao \u2019e \u2019ei r\u0101ve\u2019a n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua Far\u0101ni (de Gaulle t\u0101ne \u2019e te paura Far\u0101ni). \u2019Ua fa\u2019ahotu \u0101 \u2019\u014dna i te parau n\u014d te paura H (mauha\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b), \u2019o tei arata\u2019i i\u0101na i te \u2019imira\u2019a i te tahi v\u0101hi ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a \u2019\u0101p\u012b (m\u0101\u2019itira\u2019a i te v\u0101hi) n\u014d te fa\u2019ati\u2019am\u0101 i t\u0101na \u2019ohipa ti\u2019ati\u2019a hau n\u014d te mau fifi i tupu na i te tau t\u0101matamatara\u2019a i te fenua \u2019\u0100reteria. \u2019Oia mau, i te m\u0113t\u0113para Sahara t\u014d te fenua Far\u0101ni ha\u2019apa\u2019a\u2019ina-m\u0101t\u0101mua-ra\u2019a i te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b, i ni\u2019a i te tahua t\u0101matamatara\u2019a ha\u2019amao\u2019a t\u016bpita n\u014d te mau v\u0101hi t\u016bpitara\u2019a n\u014d Reggane (te mau ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i roto i te aore mai te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d fepuare 1960) \u2019e n\u014d In-Ecker (ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a hot\u012b mai te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d novema 1961) <span id='footnote-ref-1' class='footnote-ref'><a href='#footnote-1'>[1]<\/a><\/span>. Rahi atu \u0101 te hia\u2019ai e t\u0101u\u2019aparau i ni\u2019a i te fa\u2019ati\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua \u2019Areteria i mua i teie \u2019\u014dpuara\u2019a. \u2019Ua tae ato\u2019a te mau v\u0101hi ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a n\u014d \u00ab Sahara \u00bb i t\u014d r\u0101tou mau \u2019\u014dti\u2019a i te pae poritita, i te pae ato\u2019a r\u0101 o te mau r\u0101ve\u2019a \u2019aravihi : T\u0113 vauvau ato\u2019a ra te mau ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i tupu i roto i te mau ana o te mou\u2019a \u2019\u014dfa\u2019i tar\u0101ni n\u014d Hoggar, i In-Ecker, i te mau v\u0101na\u2019a o te CEA i mua i te mau auparira\u2019a (mau hope\u2019ara\u2019a mai roto mai i te t\u0101matamatara\u2019a n\u014d B\u00e9ryl, i te mahana m\u0101t\u0101mua n\u014d M\u0113 1962). E\u2019ita te v\u0101hi e f\u0101ri\u2019i i te p\u016bai hau atu o te paura H n\u014d \u2019ananahi.<\/p>\n<h5>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 E ti\u2019ara\u2019a faufa\u2019a roa t\u014d De Gaulle t\u0101ne i roto i te fa\u2019aotira\u2019a e f\u0101na\u2019o i te tahi paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b, \u2019oia ho\u2019i tei fa\u2019ahepo i te \u2019imira\u2019a i te tahi v\u0101hi \u2019\u0101p\u012b, tei \u2019itehia mai, i muri roa nei, i te pae Tuamotu. \u2019Aita t\u014dna hina\u2019aro rahi e ha\u2019amau i te paura H hou te manuiara\u2019a o te ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a o te paura nei i fa\u2019ahepo noa a\u2019e i\u0101na\u00a0:\u00a0 n\u0101 te nu\u2019u fa\u2019ehau i ni\u2019a i te fenua M\u0101\u2019ohi i ha\u2019am\u0101\u2019iti i\u0101na, e fa\u2019a\u2019otira\u2019a teie i ha\u2019ap\u0101p\u016b i t\u014dna hina\u2019aro e t\u0101\u2019ai m\u0101ite ia Tahiti i te fenua Far\u0101ni.<\/h5>\n<p>\u00a0<\/p>\n<h2><strong>Fa\u2019ariro i te fenua Far\u0101ni \u2019ei p\u016bai \u2019\u0101t\u014dm\u012b ti\u2019am\u0101 : e fa\u2019a\u2019otira\u2019a i t\u0101u\u2019aparauhia i mua i te n\u016bna\u2019a, tei riro r\u0101 \u2019ei fifi n\u014d te fa\u2019ahepo i te mau ti\u2019a fa\u2019atere poritita \u2019e t\u014d te nu\u2019u<\/strong><\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E patu te mau fa\u2019atere hau o te mau nu\u2019u fa\u2019ehau i te p\u016bai tama\u2019i o te nu\u2019u n\u0101 roto i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te mau ture t\u0101purara\u2019a : e m\u0101\u2019iti te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope i te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a n\u014d te roara\u2019a e pae matahiti. T\u0113 \u2019\u014dpua ra \u2019o Pierre a Messmer t\u0101ne, ti\u2019a piri i te arata\u2019ira\u2019a poritita a De Gaulle t\u0101ne, o tei mau \u0101 i roto i te fa\u2019aterera\u2019a hau n\u014d te P\u0101rurura\u2019a mai te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d fepuare 1960 \u2019e tae roa atu i te revara\u2019a o te t\u0113nerara i te matahiti 1969, e amo i te h\u014dpoi\u2019a\u00a0 n\u014d te t\u0101purara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i mua i te n\u016bna\u2019a <span id='footnote-ref-2' class='footnote-ref'><a href='#footnote-2'>[2]<\/a><\/span>. \u2019Ua fa\u2019ariro \u2019o De Gaulle i te reira \u2019ei tuha\u2019a o te fifi. T\u0113 taui nei \u2019\u014dna i te ferurira\u2019a o te fei\u0101 e mana\u2019o ra \u0113, e mea tano \u2019ia fa\u2019ati\u2019aturi i te n\u016bna\u2019a, ma te parau \u0113, e t\u012btau-roa-hia te mau r\u0101ve\u2019a fa\u2019ehau \u2018ei raupe\u2019a n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua Far\u0101ni : \u00ab E ti\u2019a i te tahi n\u016bna\u2019a rahi \u2019ia f\u0101ri\u2019i i te mau maita\u2019i \u2019e i te mau h\u014dpoi\u2019a n\u014d te p\u0101rurura\u2019a i t\u014dna iho fenua \u2019\u0101i\u2019a, \u2019e \u2018ore ana\u2019e, e\u2019ita ato\u2019a \u00efa \u2019oia e t\u0101pe\u2019a mai i te mana\u2019o o t\u014dna n\u016bna\u2019a <span id='footnote-ref-3' class='footnote-ref'><a href='#footnote-3'>[3]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>E 5,44% (i ni\u2019a i te h\u0101nere) te f\u0101ito o te PIB i roto i te ture t\u0101purara\u2019a n\u014d te matahiti 1960, \u2019o tei fa\u2019a\u2019ohipa-ato\u2019a-hia n\u014d te turu i te tama\u2019i n\u014d \u2019\u0100reteria. \u2019Ei fa\u2019aaura\u2019a, \u2019ua nae\u2019ahia te moni a te nu\u2019u i te f\u0101ito 1,46% o te PIB i te matahiti 2015 \u2019e \u2019aore roa atu i hau noa a\u2019e i te f\u0101ito e 2%, te f\u0101 \u00efa o te t\u0101pura faufa\u2019a n\u014d te matahiti 2024. E piti taime t\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a huito\u2019of\u0101 p\u0101to\u2019ira\u2019a i te ture a Messmer t\u0101ne. \u2019Ua fa\u2019a\u2019ohipa te fa\u2019atere hau m\u0101t\u0101mua \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne, i te \u2019irava ture 49.3 : E fa\u2019aamo \u2019oia i te h\u014dpoi\u2019a i t\u0101na fa\u2019aterera\u2019a hau fenua \u2019e e fa\u2019aruru \u2019oia e toru fa\u2019atahurira\u2019a. N\u014d te p\u0101to\u2019i i\u0101na, t\u0113 ti\u2019a mai nei te \u00ab pae \u2019atau \u00bb n\u014d \u2019\u0100taranitita (Reynaud t\u0101ne), te tuha\u2019a n\u014d r\u014dp\u016b n\u014d \u2019Europa (Lecanuet t\u0101ne), \u2019e te mau ti\u2019a fa\u2019atere hau manahune-Teretiti\u0101no e hina\u2019aro ra i te h\u014d\u2019\u0113 paura n\u014d \u2019Europa, n\u0101 reira ato\u2019a te pae \u2019aui (t\u0113 fa\u2019ahiti ra \u2019o Chandernagor t\u0101ne i te h\u014d\u2019\u0113\u00a0 r\u0101ve\u2019a n\u014d te fa\u2019ahahi i te Papa Ture).\u2019Eiaha \u2019ia ha\u2019amo\u2019ehia te fei\u0101 \u00ab ti\u2019am\u0101 \u00bb mai ia Jean-Marie a Le Pen t\u0101ne, \u2019o t\u0113 hina\u2019aro e \u2019aro i te \u00ab fa\u2019ata\u2019ahurira\u2019a \u00bb i te fenua \u2019\u0100reteria \u00ab\u00a0i te fa\u2019ata\u2019a i te tahi tuha\u2019a moni rahi roa n\u014d te tahi tama\u2019i \u2019o t\u0113 \u2019ore roa paha e tupu\u201d, e ha\u2019amana\u2019ora\u2019a (hina\u2019aro-\u2018ore-hia) i te reo hau<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5u9752 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ero052 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_2rd8274 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_57h0274 first\">\n                    <!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_s7tk274 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-s7tk274-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-s7tk274-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 1                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-s7tk274-0-content\" data-id=\"acc-s7tk274-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_2mp7274\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_uvy7274 first\">\n                            <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_middle tb_col_count_2 tb_akye274\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column col4-2 tb_tqw0274 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_1wz2274   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p>CR du Conseil de d\u00e9fense du 29 mars 1963, p. 8\u00a0: de Gaulle demande confirmation du choix de la Polyn\u00e9sie\u00a0; Thiry r\u00e9pond en invoquant le pr\u00e9c\u00e9dent \u00e9tatsunien.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column col4-2 tb_3ypl274 last\">\n                    <div  class=\"module themify_builder_slider_wrap tf_clearfix module-slider tb_mt2j274  slider-default themify_builder_slider_vertical \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"themify_builder_slider tf_carousel tf_swiper-container tf_rel tf_overflow\" data-lazy=\"1\"        data-visible=\"1\"\n        data-tab-visible=\"1\"\n        data-mob-visible=\"1\"\n        data-scroll=\"1\"\n                    data-nav_out=\"1\"\n                        data-speed=\"1\"\n        data-wrapvar=\"1\"\n        data-slider_nav=\"1\"\n        data-pager=\"0\"\n        data-effect=\"scroll\" \n        data-height=\"auto\"\n        data-css_url=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/themes\/themify-ultra\/themify\/themify-builder\/css\/modules\/sliders\/carousel,https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/themes\/themify-ultra\/themify\/themify-builder\/css\/modules\/sliders\/slider\"\n                    >\n        <div class=\"tf_swiper-wrapper tf_lazy tf_rel tf_w tf_h tf_textc\">\n                         <div class=\"tf_swiper-slide\">            <div class=\"slide-inner-wrap\" style=\"margin-left:80px;margin-right:80px;\">\n                                    <div class=\"tf_rel tf_lazy slide-image\">\n                                                                            <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF.png\"  data-rel=\"tb_mt2j274\" class=\"themify_lightbox\">\n                                <img src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns=%27http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg%27%20width='800'%20height='600'%20viewBox=%270%200%20800%20600%27%3E%3C\/svg%3E\" loading=\"lazy\" data-lazy=\"1\" data-tf-not-load=\"1\" style=\"background:linear-gradient(to right,#b9a885 25%,#b9b1a4 25% 50%,#8b898a 50% 75%,#939294 75%),linear-gradient(to right,#776d64 25%,#373738 25% 50%,#7c7c7f 50% 75%,#949699 75%),linear-gradient(to right,#7b746f 25%,#929396 25% 50%,#8e8e90 50% 75%,#969599 75%),linear-gradient(to right,#7e7975 25%,#8a8e93 25% 50%,#8c8f94 50% 75%,#96989b 75%)\" decoding=\"async\" data-tf-src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF-755x1024-800x600.png\" width=\"800\" height=\"600\" class=\"tf_svg_lazy wp-post-image wp-image-1089\" title=\"De Gaulle et le choix de la PF\" alt=\"De Gaulle et le choix de la PF\"><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" data-tf-not-load data-no-script src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF-755x1024-800x600.png\" width=\"800\" height=\"600\" class=\"wp-post-image wp-image-1089\" title=\"De Gaulle et le choix de la PF\" alt=\"De Gaulle et le choix de la PF\"><\/noscript>                            <\/a>\n                                            <\/div>\n                \n                            <\/div>\n        <\/div>            <\/div>\n    <\/div>\n<\/div>\n        <\/div>\n                    <\/div>\n                <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_79j4274 last\">\n                            <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_wsua658 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_l6tv658 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_31qg658   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-2'>Page 2<\/h2>\n<p>o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o <span id='footnote-ref-4' class='footnote-ref'><a href='#footnote-4'>[4]<\/a><\/span>. T\u0113 \u2019ohi\u2019ohi noa ra te fa\u2019atahurira\u2019a fa\u2019aterera\u2019a t\u0101ta\u2019itahi i te tahi ma\u2019a reo iti i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d \u2019\u0101topa, n\u014d novema, n\u014d titema 1960, ma t\u0113 \u2019ore roa e ha\u2019afifi i te ha\u2019amanara\u2019a o te ture-t\u0101pura i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d t\u012btema n\u014d te matahiti 1960. \u2019Ua fa\u2019ata\u2019ahia teie 31 miri\u0101 n\u014d te roara\u2019a e 5 matahiti n\u0101 mua roa n\u014d te mauha\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u2019ahuru ma piti paura f\u0101ito A i fa\u2019aauhia n\u014d te matahiti 1964 \u2019e t\u014d r\u0101tou mau faura\u2019o : \u2019ahuru ma piti Mirage IV, \u2019a t\u012ba\u2019i noa atu ai i te mau t\u016bpita pao \u2019e te mau pah\u012b hopu moana\u00a0<span id='footnote-ref-5' class='footnote-ref'><a href='#footnote-5'>[5]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u2019Ua fa\u2019ahuru\u2019\u0113 te m\u0101r\u014dra\u2019a i te ferurira\u2019a o te n\u016bna\u2019a far\u0101ni i mua i te mau f\u0101 o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o. \u2019Ua iti mai te pa\u2019epa\u2019era\u2019a a te n\u016bna\u2019a Far\u0101ni (e 2\/3) n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 p\u016bai tama\u2019i, i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d tenuare 1946, i te taime \u2019a ha\u2019afaufa\u2019ahia ai taua tumu parau ra i roto i te orara\u2019a poritita\u00a0<span id='footnote-ref-6' class='footnote-ref'><a href='#footnote-6'>[6]<\/a><\/span>. \u00a0T\u0113 fa\u2019a\u2019ite ra te mau uiuira\u2019a mana\u2019o t\u0101 te fa\u2019aterera\u2019a hau fenua i poro\u2019i huna \u0113 t\u0113 vai teitei noa ra te f\u0101ito o te n\u016bna\u2019a Far\u0101ni \u00ab\u00a0e \u2019ore e h\u014dro\u2019a ra i t\u014dna mana\u2019o\u00a0\u00bb i ni\u2019a i te tumu parau o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o \u2019e tae noa atu i te taime \u2019a ha\u2019amauhia ai te CEP\u00a0: f\u0101ito h\u014d\u2019e i ni\u2019a i te toru i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atete n\u014d te matahiti 1963. I te reira taime mau, \u2019a tu\u2019urimahia ai i Moscou i te parau fa\u2019aau \u2019\u014dpani-tuha\u2019a-ra\u2019a i te mau t\u0101matara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, tei fa\u2019a\u2019atutu i te t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i ni\u2019a i te tiara\u2019a mau o te mau ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a t\u016bpita \u2019\u0101t\u014dm\u012b i roto i te aore.<\/p>\n<p>Te mea \u2018ite-\u2019ore-roa-hia atu : \u2019Ua tupu teie manuiara\u2019a hepohepo i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope i muri a\u2019e i te tahi mau \u2019arora\u2019a m\u0101niania \u2019ore i rotop\u016b i te mau t\u014dmite n\u014d te P\u0101rurura\u2019a. T\u014d te 15 n\u014d Tenuare 1960, \u2019ua ha\u2019ap\u0101p\u016b i te mutura\u2019a \u2018e te mana\u2019o o te tahi p\u016bai tama\u2019i o te nu\u2019u Far\u0101ni piri atu i te tauto\u2019ora\u2019a a te mau Hau t\u0101\u2019ati. \u00a0T\u0113 fa\u2019a\u2019ite ra te \u2019\u014drero a De Gaulle t\u0101ne, i te mau parau e matara i r\u0101pae i te matahiti 1966, : \u00ab Te aura\u2019a o te \u00abOTAN\u00bb, \u2019aita fa\u2019ahou t\u0101 t\u0101tou, \u2019e t\u0113 vai pu\u2019e noa ra t\u0101 mea m\u0101. \u2019O Norstad <span id='footnote-ref-7' class='footnote-ref'><a href='#footnote-7'>[7]<\/a><\/span> te \u00abOTAN\u00bb, o t\u0113 he\u2019etumu i te mau \u2019ohipa ato\u2019a n\u0101 roto i te taituru a te h\u014d\u2019\u0113 fa\u2019anahonahora\u2019a tei hau i te Hau nui. E \u2019ore roa te reira e au \u2019ia f\u0101ri\u2019ihia, \u2019aore roa vau e f\u0101ri\u2019i i te reira, \u2019e \u2019aita ato\u2019a te fenua Far\u0101ni t\u0101\u2019\u0101to\u2019a e f\u0101ri\u2019i ra i te reira. N\u014d reira, t\u0113 horo nei m\u0101tou i ni\u2019a i te tahi atu atara\u2019a manava, \u2019oia ho\u2019i, te iho-fa\u2019ahou-ra\u2019a mai te manava o te n\u016bna\u2019a Far\u0101ni \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-8' class='footnote-ref'><a href='#footnote-8'>[8]<\/a><\/span>. \u2019Aita ho\u2019i taua atara\u2019a manava e f\u0101ri\u2019i-\u2019\u0101mui-hia ra, i rotop\u016b i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope. I te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d m\u0101ti i te matahiti 1960, \u2019ua t\u0101mata te tahi fei\u0101 i te fa\u2019aho\u2019i fa\u2019ahou mai i te mana\u2019o n\u014d te turuturu autaea\u2019era\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b Far\u0101ni-Marite, mai ia Pierre a Guillaumat t\u0101ne \u2019aore ra te ti\u2019ati\u2019ahau Fran\u00e7ois de Rose t\u0101ne t\u0113 m\u0101uruuru \u2019ore nei i te mea \u0113, \u2019aita taua tumu parau i tuatapapa-maita\u2019i-hia i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope <span id='footnote-ref-9' class='footnote-ref'><a href='#footnote-9'>[9]<\/a><\/span>. Mai te peu \u2019aita roa te turuturu autaea\u2019era\u2019a noa i mau noa a\u2019e <span id='footnote-ref-10' class='footnote-ref'><a href='#footnote-10'>[10]<\/a><\/span>, t\u0113 ha\u2019amata\u2019u nei te fa\u2019aterera\u2019a hau a De Gaulle t\u0101ne i t\u014dna mau hoa \u2019ohipa \u2019\u0101mui n\u014d t\u0101na fa\u2019aterera\u2019a \u2019eta\u2019eta. T\u0113 ha\u2019ape\u2019ape\u2019a nei \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne i te mara\u2019ara\u2019a o te moni fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a o te fare h\u0101manira\u2019a tauiha\u2019a a Pierrelatte \u2019e te mau faura\u2019o\/\/uta mahu\u0101toa\/\/m\u0101o\u2019ara\u2019a. I te 30 n\u014d \u2019\u0113per\u0113ra, \u2019ua fa\u2019aara atu \u2019oia ia de Gaulle t\u0101ne, e fa\u2019ataere \u2019oia i te t\u012btaura\u2019a a te T\u014dmite n\u014d te P\u0101rurura\u2019a fa\u2019aauhia n\u014d te 9 n\u014d m\u0113, \u2019ei taime \u2019imira\u2019a i te tahi atu r\u0101ve\u2019a : \u00ab T\u0113 mana\u2019o nei te mau mata\u2019\u012b \u2019e te mau fa\u2019ehau, e tano roa e fa\u2019anaho \u2019e fa\u2019aineine i te tahi t\u0101pura i r\u014dp\u016b i te paura A \u2019e te paura H\u00bb. E mau paura A \u00ab ha\u2019ap\u016baihia \u00bb teie, e hau roa te p\u016bai o teie paura i te mau paura i fa\u2019aru\u2019ehia i ni\u2019a i te fenua T\u0101p\u014dn\u0113, ma te \u2019ore e nae\u2019a i te rahira\u2019a tane o te tahi mauha\u2019a tama\u2019i ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b. T\u0113 mana\u2019o ra o Debr\u00e9 t\u0101ne e t\u0101u\u2019aparau i te reira i te T\u014dmite n\u014d te P\u0101rurura\u2019a i te h\u014dpe\u2019a \u2019\u0101va\u2019e n\u014d m\u0113. E fa\u2019ata\u2019ahia n\u0101 hepetoma e toru n\u014d te feruri i te tahi \u2019\u0101na\u2019ira\u2019a \u2019\u0101p\u012b o te t\u0101rena.<\/p>\n<p>\u2019Ua p\u0101to\u2019i \u2019o De Gaulle t\u0101ne. \u2019Ua \u2019ite \u2019\u014dna, t\u0113 hina\u2019aro nei te tahi tuha\u2019a rahi o te Nu\u2019u \u2019e \u2019o te \u00ab Quai \u00bb i te turuturu autaea\u2019era\u2019a Far\u0101ni-Marite\u00a0<span id='footnote-ref-11' class='footnote-ref'><a href='#footnote-11'>[11]<\/a><\/span>. \u2019Ua fa\u2019a\u2019ite \u2019o Guillaumat t\u0101ne i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d novema n\u014d te matahiti<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_8fq6658 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_pwia250 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_wyqj668 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_s1ky668 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_n964668   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-3'>Page 3<\/h2>\n<p>1958 \u00ab n\u014d te patu i te h\u014d\u2019\u0113 IRBM far\u0101ni, e t\u012btauhia e 7 \u2019e tae atu i te 8 matahiti tuat\u0101papara\u2019a, \u2018e te f\u0101ito moni \u2018oia ho\u2019i 200 miri\u0101 t\u0101r\u0101 marite\u00bb. Tei reira ato\u2019a te ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a i mitohia e ana n\u014d\u00a0te patu-tuha\u2019a-ra\u2019a i ter\u0101 \u2018e ter\u0101 tuha\u2019a. I roto i t\u0101na p\u016b\u2019ohura\u2019a\u00a0: \u00ab E mea t\u012btau-roa-hia \u2019ia f\u0101na\u2019o i te reira i p\u012bha\u2019i i te mau Hau t\u0101\u2019ati.\u00a0\u00bb \u2019Ua p\u0101hono atu \u2019o De Gaulle t\u0101ne \u00ab \u2019aita \u2019oia i ha\u2019apae i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a i te reira mai roto mai i t\u014d t\u0101tou mau Hau t\u0101\u2019ati, \u2019eiaha r\u0101 n\u0101 roto i te mau huru tupura\u2019a ato\u2019a \u00bb. \u2019E \u2019ua parau \u0101 \u2019oia : \u00ab E mea hau a\u2019e \u2019ia vaiiho atu i te reira \u00bb. I te tau ha\u2019atupura\u2019a r\u0101\u2019au o te matahiti 1960, \u2019ua p\u0101hono \u2019\u016b\u2019ana atu \u2019o De Gaulle t\u0101ne, ma te fa\u2019a\u2019ite i t\u014dna mana\u2019o pe\u2019ape\u2019a n\u014d te t\u0101purara\u2019a o te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u00ab E a\u2019u fa\u2019aterehau m\u0101t\u0101mua \u2019ino \u0113, mai te peu t\u0113 vai ra te tahi \u2019\u014dpuara\u2019a vae\u2019a, \u2019a fa\u2019a\u2019ite mai, \u2019ia \u2019ite au. I te tahi atu pae, t\u0113 tai\u0101 nei au, n\u014d teie noa \u2019\u014dpuara\u2019a, e f\u0101riu \u2019\u0113 t\u0101tou i te pae paruparu \u2019e te tano \u2019ore o t\u0113 arata\u2019i roa ia t\u0101tou \u2019ia fa\u2019aru\u2019e roa i te paura H. N\u014d te \u2019ite-maita\u2019i-ra\u2019a atu i te reira, e ti\u2019a roa i\u0101\u2019u \u2019ia t\u0101pe\u2019a te rurura\u2019a a te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a\u00a0\u00bb i \u2019\u014dpuahia n\u014d te 9 n\u014d M\u0113.<\/p>\n<h2>\u00a0<\/h2>\n<h2><strong>\u00ab\u2019Ei paura H e ti\u2019a ai, \u2019ia \u2019ore ana\u2019e, e faufa\u2019a-\u2019ore te t\u0101\u2019\u0101to\u2019ara\u2019a o t\u0101 t\u0101tou t\u0101purara\u2019a\u00bb : E mea au a\u2019e n\u0101 de Gaulle t\u0101ne te teiaha poritita pa\u2019epa\u2019ehia e te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b i te h\u014d\u2019\u0113 paura A p\u0101p\u016b n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 tau poto<\/strong><\/h2>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>\u2019Ua fa\u2019atupu te putuputura\u2019a i te tahi fa\u2019a\u016bra\u2019a mana\u2019o varavara mau i teie v\u0101hi, i reira \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te fa\u2019aro\u2019ora\u2019a&#8230; hou a fa\u2019aoti atu ai. T\u0113 fa\u2019ahanahana nei \u2019\u014dna i t\u014dna vai \u2019\u014dtahi-noa-ra\u2019a i mua i te mau ra\u2019atira fa\u2019ehau, te mau \u2019\u012b\u2019ite, \u2019e te mau fa\u2019atere hau iho : \u00ab \u2019Ua putuputu t\u0101tou i teie mahana n\u014d te rave i te h\u014d\u2019\u0113 fa\u2019aotira\u2019a, te aura\u2019a te h\u014d\u2019\u0113 m\u0101\u2019itira\u2019a mana\u2019o.\u201d T\u0113 fa\u2019ahitihia nei te parau n\u014d te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ia au i te mau t\u0101tuha\u2019ara\u2019a tei fa\u2019ahemo atu i te mau fifi i te pae o te moni, o te anoha\u2019a, o te nu\u2019u, \u2019e tae noa atu i te fifi o te fa\u2019anahora\u2019a tama\u2019i a te nu\u2019u, te t\u0101\u2019\u0101to\u2019ara\u2019a tei tarapape i roto i te h\u014d\u2019\u0113 fa\u2019ahepora\u2019a poritita : \u00ab H\u014d\u2019\u0113 uira\u2019a t\u0113 mana ra i ni&#8217;a i te mau mea ato&#8217;a: mai te peu \u0113 e ha&#8217;apae t\u0101tou i te paura H, t\u0113 f\u0101ri&#8217;i ra t\u0101tou i te ti&#8217;ara&#8217;a hope&#8217;a o t\u014d t\u0101tou aravihi, oia ho&#8217;i te paruparu o te hau far\u0101ni i mua i te aro o te ao ato&#8217;a ra. Ter\u0101 mau te fifi. \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-12' class='footnote-ref'><a href='#footnote-12'>[12]<\/a><\/span> \u2019Ua hiti a\u2019ena i roto i te ferurira\u2019a \u2019o Mend\u00e8s t\u0101ne te parau o te \u2018ana\u2019ira\u2019a e te hinuhinu o te Hau far\u0101ni i mua i te mau n\u016bna\u2019a ato\u2019a o te ao nei, i te taime a f\u0113\u2019a\u2019a ai \u2018oia i rotop\u016b i te mana\u2019o ha\u2019apa\u2019e-\u2018\u0101tomi n\u0101 roto i te hau aore r\u0101 te noa\u2019ara\u2019a o te paura \u2018\u0101tomi, o tei fa\u2019ata\u2019a\u2019\u0113 i te fenua Far\u0101ni i te fenua Heremani tarat\u0101-mauha\u2019a-\u2019\u0101t\u014dm\u012b <span id='footnote-ref-13' class='footnote-ref'><a href='#footnote-13'>[13]<\/a><\/span>. \u2019Ua t\u0101pa\u2019o \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te fenua Far\u0101ni i roto i te horora\u2019a ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u00ab I te taime \u2019a fa\u2019aru\u2019e ai t\u0101tou i te paura H, t\u0113 horo noa ra \u00efa \u2019o mea m\u0101. \u2019Ua parau mai te peretiteni Nehru i\u0101\u2019u nei inanahi ra \u0113, t\u0113 rohi ra te fenua Taina \u2019e, e riro \u2019oia i te ha\u2019amata i te mau t\u0101matamatara\u2019a\u00a0\u00bb. I te pae o te fa\u2019anahora\u2019a a te nu\u2019u, te fa\u2019aro\u2019o t\u0101fafa \u0113 \u2019eiaha te fenua Far\u0101ni e ti\u2019aturi i ni\u2019a i te tahi atu fenua, \u2018ua papahia i ni\u2019a i tei orahia mai \u2018e tei fa\u2019ahiti pinepinehia n\u014d te matahiti 1940. \u2018Ua ha\u2019apa\u2019arihia atu e teie tumu parau \u2019\u0101p\u012b o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b, t\u0113 fa\u2019ahepo i te hau t\u0101\u2019ati \u2019ia ti\u2019a mai \u2019oia i t\u014dna iho ti\u2019ara\u2019a.<\/p>\n<p>I te \u2019\u0101va\u2019e m\u0113 n\u014d te matahiti 1960, \u2019o De Gaulle t\u0101ne ana\u2019e ra t\u0113 hina\u2019aro e f\u0101na\u2019o mai i te h\u014d\u2019\u0113 paura H, o t\u0113\u00a0fa\u2019ahepo, n\u014d t\u014dna p\u016bai, i te tahi v\u0101hi t\u0101matara\u2019a \u2019\u0101p\u012b. T\u0113 fa\u2019ahiti ra te t\u0113nerara \u00c9ly i te huru hapara\u2019a o te h\u014d\u2019\u0113 paura H \u2019aita e r\u0101ve\u2019a utara\u2019a \u2019e t\u0113 ani ra \u2019\u014dna \u00ab \u2019ia ha\u2019amara\u2019a fa\u2019ahou \u0101 i te fa\u2019anahora\u2019a paura A maoti te paura ha\u2019amaita\u2019ihia, ma te fa\u2019at\u0101ere i te paura H\u00a0\u00bb. \u2019Ia fa\u2019aauhia e te fa\u2019anahora\u2019a Marite, t\u0113 p\u0101to\u2019i nei \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne i te mana\u2019o ha\u2019amaita\u2019i o te t\u0101rena i ferurihia e De Gaulle t\u0101ne : \u00ab \u2019Aita t\u0101 t\u0101tou e r\u0101ve\u2019a tapiha\u2019ara\u2019a \u2019aif\u0101ito e t\u0101 te Hau Marite \u00bb. H\u014d\u2019\u0113 \u0101 \u2019\u014dti\u2019a t\u0101 Guillaumat t\u0101ne e fa\u2019ahiti ra : \u00ab T\u0113 vai ra r\u0101 te tahi \u2019ohipa \u2019ite-\u2019ore-hia : te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te riti\u016bmu n\u014d te paura H. E mea paruparu \u0101 r\u0101 te mau p\u016b tapiha\u2019ara\u2019a Far\u0101ni n\u014d teie huru fifi \u00bb.<\/p>\n<p>T\u0113 ta\u2019iha\u2019a nei te \u2019\u0101timarara Nomy t\u0101ne i ni\u2019a i te parau \u2019aufaura\u2019a n\u014d te pah\u012b \u2019\u0101t\u014dm\u012b hopu moana \u2019o tei \u00ab fa\u2019ahope\u2019a roa i te fa\u2019a\u2019ore-roa-ra\u2019a i te ture t\u0101purara\u2019a a te Nu\u2019u moana e 5 matahiti i te maoro \u00bb. \u2019Ua maere \u2019o De Gaulle t\u0101ne : \u00ab \u2019Ua fa\u2019aoti au. E nehenehe t\u0101 t\u0101tou e f\u0101na\u2019o i te paura H. N\u014d te aha \u2019aita te<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_ycj4668 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_6w0h668 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_0mh9972 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_eyju972 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_3xos972   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-4'>Page 4<\/h2>\n<p>rahira\u2019a o \u2019outou e \u2019ore e f\u0101ri\u2019i vitiviti i teie \u2019ohipa ? \u00bb. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b nei te mono i\u2019oa \u00ab \u2019outou \u00bb i t\u014dna vai-\u2019\u014dtahi-ra\u2019a mai te p\u0101honora\u2019a a Debr\u00e9 t\u0101ne, o t\u0113 fa\u2019ata\u2019a\u2019\u0113 ra te peretiteni i t\u0101na mau fa\u2019atere \u2019e t\u0101na mau tahu\u2019a : \u00ab \u2019Eiaha e mana\u2019o \u2019ino i t\u014d m\u0101tou mana\u2019o : \u2019aita e fa\u2019ahapara\u2019a i te pae o te p\u016bai tama\u2019i e te paura H, i roto r\u0101 i te mau fa\u2019aotira\u2019a i ravehia \u2019e te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a tano \u00bb <span id='footnote-ref-14' class='footnote-ref'><a href='#footnote-14'>[14]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>E mea au a\u2019e n\u0101 De Gaulle t\u0101ne e fa\u2019aru\u2019e i te mau r\u0101ve\u2019a utara\u2019a (te turuturu autaea\u2019era\u2019a tei f\u0101ri\u2019ihia e ana: \u00ab \u2019Ua ha\u2019amata m\u0101tou i te \u2019ohipa e te mau Peret\u0101ne \u00bb), \u2019e te manuia-poto-ra\u2019a o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o, i te faufa\u2019a poritita o te tahi paura H i fa\u2019atiehia e te mau t\u0101matamatara\u2019a. Mai te mea ra \u0113, e ti\u2019a i te ta\u2019u i te mana\u2019o manamana : \u00ab T\u0113 t\u0101mau nei au i te mana\u2019o \u0113 ahiri e f\u0101na\u2019o \u2019oi\u2019oi t\u0101tou i te paura H, e f\u0101na\u2019o \u2019oi\u2019oi ato\u2019a t\u0101tou i te mau m\u0101tini utara\u2019a, \u2019oia ho\u2019i i te \u0101rea e 5 matahiti. E tano ato\u2019a, tei t\u014d hina\u2019aro, e ho\u2019o mai \u2019e e patu atu e \u2019o v\u0113r\u0101 m\u0101 \u00bb. E hope te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a n\u0101 roto i te h\u014d\u2019\u0113 \u2019aparaura\u2019a i ni\u2019a i te faufa\u2019a moni, t\u0101 De Gaulle t\u0101ne e t\u0101p\u016b poto : \u00ab E noa\u2019a mai iho \u0101 te moni \u00bb. \u2019Ua p\u016b\u2019ohu atu ra : \u00ab\u2019Ei paura H, \u2019aita ana\u2019e, \u2019ua faufa\u2019a \u2019ore t\u0101 t\u0101tou t\u0101purara\u2019a \u00bb.<\/p>\n<p>I te rurura\u2019a a te mau fa\u2019atere hau i te 29 n\u014d Tiunu 1960, \u2019o Messmer t\u0101ne ana\u2019e tei f\u0101ri\u2019i i roto i te t\u014dmite p\u0101rurura\u2019a, tei ha\u2019ap\u0101p\u016b \u0113 e\u2019ita te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a i noa\u2019a mai e fa\u2019ataupup\u016b i te tur\u0113nira\u2019a o te faufa\u2019a moni t\u0101\u2019\u0101to\u2019a. T\u0113 ha\u2019a nei \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne n\u014d te t\u0101mar\u016b i te mau mero \u2019Ataranitita roa a\u2019e : \u00ab \u2019Aita roa teie \u2019\u014dpuara\u2019a e fa\u2019aite ra i te tahi p\u0101to\u2019ira\u2019a i te turuturu autaea\u2019era\u2019a e te mau Hau t\u0101\u2019ati, ter\u0101 r\u0101 e mea fifi ato\u2019a te turuturu autaea\u2019era\u2019a <span id='footnote-ref-15' class='footnote-ref'><a href='#footnote-15'>[15]<\/a><\/span>. N\u014d reira, t\u0113 ha\u2019ap\u016bai nei \u2019o Washington i t\u0101na poritita o te ha\u2019aparare-\u2019ore ma te ha\u2019afaufa\u2019a i te atamanava o te Otan \u00ab p\u016bai \u2019\u0101t\u014dm\u012b ti\u2019ara\u2019a maha \u00bb n\u014d te fa\u2019aruri-\u2019\u0113 i te mau Hau t\u0101\u2019ati \u2019ia fa\u2019anaho r\u0101tou i t\u0101 r\u0101tou iho mau p\u016bai nu\u2019u\u00a0<span id='footnote-ref-16' class='footnote-ref'><a href='#footnote-16'>[16]<\/a><\/span>. T\u0113 ha\u2019amahie m\u0101r\u016b noa ra \u2018o De Gaulle t\u0101ne i t\u014dna manuia : \u00ab T\u0113 fa\u2019ariro nei au i teie \u2019\u014dpuara\u2019a ture \u2018ei \u2018ohipa faufa\u2019a p\u0101p\u016b maita\u2019i\u00a0<span id='footnote-ref-17' class='footnote-ref'><a href='#footnote-17'>[17]<\/a><\/span>.\u00a0\u00bb<\/p>\n<p>Teie r\u0101, t\u0113 p\u0101to\u2019i maoro nei te mau fa\u2019ehau i teie horo-\u2019\u014dtahi-ra\u2019a n\u014d te paura H. I te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 19 n\u014d Tenuare 1962, \u2019ua \u2019\u014dtemutemu \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te fa\u2019aho\u2019ira\u2019ahia mai te fa\u2019a\u2019otira\u2019a n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 paura teitei e 700 tt (tiro tane) tei fa\u2019ahitihia e Guillaumat t\u0101ne \u2019ei mono i te mau mauha\u2019a ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b <span id='footnote-ref-18' class='footnote-ref'><a href='#footnote-18'>[18]<\/a><\/span>. E maha matahiti i muri atu, i te matahiti 1966, t\u0113 mana\u2019o fa\u2019ahou ra te T\u014dmite ha\u2019amauhia n\u014d te hi\u2019opo\u2019a i te CEP i te tahi ha\u2019av\u0101ra\u2019a haireti i te a\u2019ora\u2019a a De Gaulle t\u0101ne, ma te hina\u2019aro rahi a\u2019e i te h\u0101mani i te h\u014d\u2019\u0113 m\u0101tini uta mahu\u0101toa i te f\u0101na\u2019ora\u2019a i te paura H. Hau atu \u0101, m\u0101oti te mahu\u0101toa ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u00ab e\u2019ita te f\u0101ito fifi i mana\u2019ohia e mara\u2019a rahi roa \u2019ia fa\u2019aauhia i te mauha\u2019a paura teitei \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-19' class='footnote-ref'><a href='#footnote-19'>[19]<\/a><\/span>. N\u014d reira, teie p\u016b\u2019ohura\u2019a i te fa\u2019arirora\u2019a i te CEP mai te tahi Reggane ra te huru tei fa\u2019anu\u2019uhia i roto i te moana p\u0101tifita ma te ha\u2019apaei te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u00ab i te pae o te ravera\u2019a \u2019ohipa, e au ra \u0113, e mea maita\u2019i a\u2019e i te ha\u2019amaita\u2019i i te \u2019aravihi n\u014d te fa\u2019a\u014dra\u2019a o t\u0101 t\u0101tou mau mauha\u2019a tama\u2019i t\u0113 riro i te fa\u2019ahapahia i roto i n\u0101 \u2019ahuru matahiti i muri nei, i te \u2019imira\u2019a i te h\u014d\u2019\u0113 mara\u2019ara\u2019a o t\u014d r\u0101tou iho p\u016bai <span id='footnote-ref-20' class='footnote-ref'><a href='#footnote-20'>[20]<\/a><\/span>. Ter\u0101 r\u0101, \u2019ua m\u0101\u2019iti-maita\u2019i-hia ho\u2019i te tahua \u2019\u0101p\u012b n\u014d te \u00ab fa\u2019ati\u2019a i te ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i te mau paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b p\u016bai hope \u00bb, \u2019oia ho\u2019i te mau t\u016bpita \u2019iu tane t\u012bn\u014dt\u012b <span id='footnote-ref-21' class='footnote-ref'><a href='#footnote-21'>[21]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h2><strong>Te mau tumu poritita a te t\u0113nerara De Gaulle e pe\u2019e i te m\u0101\u2019iti ia P\u014dr\u012bnetia<\/strong><\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u2019Ua p\u016b\u2019oi mai te <u>t\u0113nerara Thiry<\/u> i te \u2019\u0101\u2019ai, ma te fa\u2019ahiti \u00ab i te rurura\u2019a a te T\u014dmite ta\u2019a\u2019\u0113 n\u014d te 21 n\u014d \u2019\u0101topa 1961 \u00bb tei \u2019ore roa te mau p\u016b\u2019ohura\u2019a i \u2019ite-noa-hia a\u2019e i roto i te mau putura\u2019a parau tahito\u00a0<span id='footnote-ref-22' class='footnote-ref'><a href='#footnote-22'>[22]<\/a><\/span>. \u00ab\u00a0Mai tei<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_fpwl972 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_81g5972 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_ecl2345 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_4h5r345 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_z467345   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-5'>Page 5<\/h2>\n<p>m\u0101tarohia n\u014d te mau \u2019ohipa rarahi ato\u2019a, \u2019aita e p\u0101pa\u2019ira\u2019a, e mea parau noa, e\u2019ita ato\u2019a te ta\u2019ata e hina\u2019aro e fa\u2019a\u2019ite p\u0101p\u016b i ter\u0101 mau parau, t\u0113 taa mai ra\u00a0? \u2019Ua parau na te t\u0113nerara De Gaulle :<\/p>\n<ul>\n<li>\u2019Oia nei, \u2019aita \u2019o Sahara e nava\u2019i ra n\u014d \u2018outou, n\u014d te aha ?<\/li>\n<li>N\u014d te mea \u2019aita e nehenehe e fa\u2019a\u2019ohipa i te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b.<\/li>\n<li>N\u0101 reira, e tu\u2019u \u00efa i te tahi atu v\u0101hi.<\/li>\n<\/ul>\n<p>I hea ? E\u2019ere n\u0101na e parau mai.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Messmer :<\/p>\n<p>&#8211; E haere i te tahi atu v\u0101hi, e mea fifi \u2026 Te Moana ? \u2019E\u2019ita t\u0101tou e tano e haere i te roto moana n\u014d Mediterran\u00e9e, te moana \u2019\u0100taranitita, e\u2019ita paha \u00efa e tano, te Moana p\u0101tifita e mea \u0101tea roa \u00efa\u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-23' class='footnote-ref'><a href='#footnote-23'>[23]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a n\u014d tenuare 1962, \u2019ua ha\u2019amata te tahi t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i roto i te fei\u0101 e\u2019ere ho\u2019i i te v\u0101na\u2019a \u2019ei reira \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne e fa\u2019ahiti fa\u2019ahou ai i te ara o te ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i raro i te fenua. E au ra h\u014d\u2019\u0113 \u0101 huru fifi anoha\u2019a i te fenua Taratoni \u2019e i P\u014dr\u012bnetia, n\u0101 te reira e ha\u2019ap\u016bai i te parau o te poritita. E mea ha\u2019ape\u2019ape\u2019a a\u2019e r\u0101tou i te mau n\u016bna\u2019a \u2019e\u2019\u0113 e noho ra i roto i te h\u014d\u2019\u0113 \u0101rea piri, i te mau n\u016bna\u2019a m\u0101\u2019ohi\u00a0e fa\u2019aruru atu i ter\u0101 paura:<\/p>\n<p>&#8211; T\u0113nerara De Gaulle. E te mau motu n\u014d te Moana \u2019\u012an\u012btia, Saint-Paul, Amsterdam [fenua n\u014d te pae Apato\u2019a \u2019o Far\u0101ni], e te fenua Tromelin ?<\/p>\n<p>&#8211; Messmer t\u0101ne. E fa\u2019a\u0101tea te huru o te reva i Saint-Paul \u2019e i Amsterdam ia r\u0101ua. E mea f\u0101tata roa \u2019o Tromelin i te fenua M\u0101tet\u0101ta.<\/p>\n<p>&#8211; Fa\u2019atere hau m\u0101t\u0101mua. E \u2019ore roa e tano e rave i te mau t\u0101matamatara\u2019a i raro i te fenua i taua mau fenua ra.<\/p>\n<p>&#8211; Guillaumat t\u0101ne. \u2018E\u2019ere te motu n\u014d Christmas i te mea \u0101tea roa ia Java, mai ia Tromelin i M\u0101tet\u0101ta.<\/p>\n<p>&#8211; Fa\u2019atere hau m\u0101t\u0101mua. Mai Tromelin atu, e nae\u2019ahia \u2019o M\u0101tet\u0101ta <span id='footnote-ref-24' class='footnote-ref'><a href='#footnote-24'>[24]<\/a><\/span> e te p\u016bai \u2019\u0101t\u014dm\u012b.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>T\u0113 f\u0101ri\u2019i ra \u2019o Thiry t\u0101ne i te mana\u2019o \u0113 e fa\u2019a\u0101teahia te fenua Reunion n\u014d te tahi tumu poritita, n\u014d te \u00ab pirira\u2019a te fenua Maurice i te fenua M\u0101tetata \u00bb, n\u0101 fenua \u2019\u0113\u2019\u0113 <span id='footnote-ref-25' class='footnote-ref'><a href='#footnote-25'>[25]<\/a><\/span>. T\u0113 toe ra te moana Patifita. Mai te hope\u2019a matahiti 1961, t\u0113 pe\u2019ape\u2019a ra te fa\u2019atere hau n\u014d te mau fenua \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au i te fa\u2019atupura\u2019a i te mau t\u0101matamatara\u2019a i te fenua Taratoni, \u2019ua rahi a\u2019e te n\u016bna\u2019a n\u014d \u2019Europa i reira i t\u014d P\u014dr\u012bnetia, \u2019e e mea rahi a\u2019e te mau faufa\u2019a n\u014d reira e ti\u2019ahia ra i Paris. \u2019Ua faufa\u2019a \u2019ore te t\u0101matara\u2019a a Jacquinot t\u0101ne n\u014d te mau motu n\u014d Kerguelen \u2019aore r\u0101 n\u014d te mau motu n\u014d Crozet. T\u0113 \u2019opa ra \u2019o Messmer t\u0101ne n\u014d P\u014dr\u012bnetia : i mana\u2019o na \u2019oia i te mau motu n\u014d M\u0101tuita mai te matahiti 1961 mai \u0101, \u00ab e mea \u0101tea i te p\u016b \u2019e \u2019aita i \u0101tea roa i te fenua n\u014d Christmas\u00bb <span id='footnote-ref-26' class='footnote-ref'><a href='#footnote-26'>[26]<\/a><\/span>. Mea piri roa ra \u00efa i te Hau marite. O te taime tano te reira n\u014d De Gaulle n\u014d te ha\u2019ap\u0101p\u016b-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te vai-maita\u2019ira\u2019a o te hau Far\u0101ni i reira. Te mau mana\u2019o te reira i fa\u2019ahitihia na i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te mau matahiti 1840 : e ha\u2019afaufa\u2019a i te nu\u2019ura\u2019a o teie mau motu ma te paraura\u2019a atu ia r\u0101tou \u0113, e p\u0101ruruhia t\u014d r\u0101tou iho tumu i mua i te \u2019umera\u2019a \u2019\u012b\u2019ino a te mau Peret\u0101ne. E ta\u2019ata p\u0101p\u016b maita\u2019i i te tuatua \u2018\u0101\u2019ai \u2019o De Gaulle t\u0101ne <span id='footnote-ref-27' class='footnote-ref'><a href='#footnote-27'>[27]<\/a><\/span>. I t\u014dna fa\u2019aro\u2019ora\u2019a i te parau o te p\u0101to\u2019ira\u2019a n\u014d te ha\u2019amaura\u2019a o te CEP i te matahiti 1964, \u2019ua ha\u2019amana\u2019o \u2019oia : \u00ab \u2019Ua h\u0101nere e piti \u2019ahuru matahiti i teie nei t\u014d te \u2019\u0101\u2019ai \u2019o Pritchard t\u0101ne i te tupura\u2019a, \u2019e t\u0113 vai oraora noa ra teie mau titotitora\u2019a ! T\u0113 nu\u2019u \u2019oi\u2019oi noa ra te ao nei. Ter\u0101 r\u0101, t\u0113 vai mure \u2019ore noa ra te mau pe\u2019ape\u2019a fa\u2019aro\u2019o, te mau \u2019arora\u2019a o te mau peu tumu, \u2019e te mau \u2019arora\u2019a o te mau hia\u2019ai fenua. I muri mai i te reira, te mau Peret\u0101ne iho \u0101 t\u0113 \u2019itehia\u00bb <span id='footnote-ref-28' class='footnote-ref'><a href='#footnote-28'>[28]<\/a><\/span>. N\u014d te p\u0101ruru i te fenua Nouvelle-Cyth\u00e8re i te fa\u2019aro\u2019o Peret\u0101ne, \u2018ua fa\u2019aohipa te Hau Far\u0101ni i raro a\u2019e ia De Gaulle i te parau \u0101rai a Guizot t\u0101ne, ma te ha\u2019ap\u0101rahi i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a Far\u0101ni i Tahiti n\u0101 roto i te p\u016bai : Tahiti, tei pi\u2019i i te \u2019\u0101\u2019ai o te fenua Far\u0101ni ti\u2019am\u0101\u00a0 i te i\u2019oa o te ti\u2019ara\u2019a mana o<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_bbs2345 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_qco5345 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_0qrr718 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_gmxp718 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_pme0718   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-6'>Page 6<\/h2>\n<p>te ta\u2019ata, \u2019ua riro mai \u2019o Tahiti, \u2019ei v\u0101hi ha\u2019afaufa\u2019ara\u2019a i te p\u016bai mana Far\u0101ni fa\u2019a\u2019\u0101pihia e te mau r\u0101ve\u2019a aravihi n\u014d teie tau <span id='footnote-ref-29' class='footnote-ref'><a href='#footnote-29'>[29]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u2019Ahuru ma vau \u2019\u0101va\u2019e hou te fa\u2019aotira\u2019a a te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a rahi e m\u0101\u2019iti i te mau motu Tuamotu m\u0101, i te 27 n\u014d tiurai 1962, i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a matahiti o t\u0113 ruru i te mau t\u0101vana hau o te mau fenua n\u014d te aramoana i te aora\u2019i o \u00c9lys\u00e9e, \u2019ua hi\u2019opo\u2019a \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te mau fenua \u2018aihu\u2019ara\u2019au a te Hau \u2019\u0112m\u0113pera : \u00ab E\u2019ere teie mau fenua iti i te fenua Far\u0101ni, ta\u2019a\u2019\u0113 noa atu i te fenua Taratoni, tei nohohia e te h\u014d\u2019\u0113 rahira\u2019a ta\u2019ata tumu n\u014d Far\u0101ni. \u00bb. \u2019Ua ti\u2019am\u0101 t\u014d te mau motu n\u014d Comores e\u2019ita \u2018oia e ha\u2019apa\u2019o atu. \u2018\u0100re\u2019a r\u0101 \u2019o Tahiti r\u0101, \u2019ia au te mau parau e p\u016b\u2019ohu ra i te mau maita\u2019i \u2019e te mau faufa\u2019a rau e mea ta\u2019a\u2019\u0113 mau \u0101 : \u00ab E fa\u2019aea iho \u0101 t\u0101tou i P\u014dr\u012bnetia n\u014d te faufa\u2019a rahi o teie mau motu ; n\u014d te maita\u2019i o te ta\u2019ata, \u2019eiaha t\u0101tou i teie taime e mata i te parau o te moni\u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-30' class='footnote-ref'><a href='#footnote-30'>[30]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>E p\u012bna\u2019ina\u2019i teie fa\u2019aaura\u2019a poritita \u2019e moni ato\u2019a, e ono matahiti i muri iho, i te taime \u2019a haere mai ai \u2019o de Gaulle t\u0101ne e heheu i te p\u016b ruru n\u014d Pape\u2019ete \u2019e ha\u2019apa\u2019a\u2019ina atu ai ia B\u00e9telgeuse i te \u2019\u0101va\u2019e tetepa 1966 : : \u00ab \u2019Ua fa\u2019ahiti \u2019outou i te P\u016b T\u0101matamatara\u2019a n\u014d P\u0101tifita. \u2019Oia mau, \u2019ua hina\u2019aro mau \u0101 \u2019o P\u014dr\u012bnetia \u2019ia riro mai \u2019oia \u2019ei p\u016b n\u014d teie fa\u2019anahora\u2019a rahi, \u2019\u014dpuahia n\u014d te horo\u2019a \u2018ei taipe n\u014d te P\u016bai far\u0101ni te huru o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o o te ti\u2019a, e te fa\u2019ahepo, i te t\u0101\u2019\u0101to\u2019ara\u2019a, te tahi ha\u2019ap\u0101rahira\u2019a i te hau, i roto i te h\u014d\u2019\u0113 ao ataata mau. E parau mau. T\u0113 vai ato\u2019a ra, i t\u0101\u2019u hi\u2019ora\u2019a, te tahi ho\u2019onara\u2019a : e mea fa\u2019ahiahia mau te fa\u2019ahotura\u2019a e arata\u2019i ra i teie nei fa\u2019anahora\u2019a a te P\u016b ! E\u2019ere \u0101 ter\u0101, tei muri mai te m\u0101\u2019a\u2026 \u00bb <span id='footnote-ref-31' class='footnote-ref'><a href='#footnote-31'>[31]<\/a><\/span>.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_phhw718 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_aa21718 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n        <\/div>\n<!--\/themify_builder_content-->","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><h2 class='separator-section-7'>Page 1<\/h2> I te mea \u0113 \u2019aore \u2019oia i f\u0101na\u2019o i te tauturu Marite n\u014d te ha\u2019amau i te tahi p\u016bai o te nu\u2019u, t\u0113 t\u012btau ra te t\u0113nerara De Gaulle t\u0101ne i te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ei t\u0101pao \u2019e \u2019ei r\u0101ve\u2019a n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua Far\u0101ni (de Gaulle t\u0101ne \u2019e te paura [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1977,"menu_order":0,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[163],"tags":[],"autrice--auteur":[88],"chronologie":[116],"institution":[],"nom-commun":[],"nom-propre":[500,169],"class_list":["post-2344","notice-cep","type-notice-cep","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-actrices-acteurs-tah","autrice--auteur-renaud-meltz-tah","chronologie-annee-60-tah","nom-propre-charles-de-gaulle","nom-propre-de-gaulle-1890-1970-tah","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v24.4 (Yoast SEO v27.1.1) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia - Dictionnaire historique du CEP<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"I te mea \u0113 \u2019aore \u2019oia i f\u0101na\u2019o i te tauturu Marite n\u014d te ha\u2019amau i te tahi p\u016bai o te nu\u2019u, t\u0113 t\u012btau ra te t\u0113nerara De Gaulle t\u0101ne i te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ei t\u0101pao \u2019e \u2019ei r\u0101ve\u2019a n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua Far\u0101ni (de Gaulle t\u0101ne \u2019e te paura [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Dictionnaire historique du CEP\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-15T14:58:03+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2184\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"52 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/\",\"name\":\"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia - Dictionnaire historique du CEP\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg\",\"datePublished\":\"2024-11-01T00:24:42+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-15T14:58:03+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg\",\"width\":2184,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notices-CEP\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"ty-reo\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"width\":790,\"height\":782,\"caption\":\"Dictionnaire historique du CEP\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"publishingPrinciples\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia - Dictionnaire historique du CEP","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia","og_description":"I te mea \u0113 \u2019aore \u2019oia i f\u0101na\u2019o i te tauturu Marite n\u014d te ha\u2019amau i te tahi p\u016bai o te nu\u2019u, t\u0113 t\u012btau ra te t\u0113nerara De Gaulle t\u0101ne i te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ei t\u0101pao \u2019e \u2019ei r\u0101ve\u2019a n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua Far\u0101ni (de Gaulle t\u0101ne \u2019e te paura [&hellip;]","og_url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/","og_site_name":"Dictionnaire historique du CEP","article_modified_time":"2026-01-15T14:58:03+00:00","og_image":[{"width":2184,"height":440,"url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"52 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/","name":"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia - Dictionnaire historique du CEP","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg","datePublished":"2024-11-01T00:24:42+00:00","dateModified":"2026-01-15T14:58:03+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#breadcrumb"},"inLanguage":"ty-reo","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#primaryimage","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Gabarit-en-tete-Notice-CEP-1.jpg","width":2184,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/de-gaulle-la-bombe-h-et-la-polynesie\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notices-CEP","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"De Gaulle t\u0101ne, te paura H \u2019e \u2019o P\u014dr\u012bnetia"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","name":"Dictionnaire historique du CEP","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"ty-reo"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization","name":"Dictionnaire historique du CEP","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","width":790,"height":782,"caption":"Dictionnaire historique du CEP"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/"},"publishingPrinciples":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/"}]}},"builder_content":"<p>[section_separator title=\"Page 1\"]<\/p> <p>I te mea \u0113 \u2019aore \u2019oia i f\u0101na\u2019o i te tauturu Marite n\u014d te ha\u2019amau i te tahi p\u016bai o te nu\u2019u, t\u0113 t\u012btau ra te t\u0113nerara De Gaulle t\u0101ne i te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ei t\u0101pao \u2019e \u2019ei r\u0101ve\u2019a n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua Far\u0101ni (de Gaulle t\u0101ne \u2019e te paura Far\u0101ni). \u2019Ua fa\u2019ahotu \u0101 \u2019\u014dna i te parau n\u014d te paura H (mauha\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b), \u2019o tei arata\u2019i i\u0101na i te \u2019imira\u2019a i te tahi v\u0101hi ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a \u2019\u0101p\u012b (m\u0101\u2019itira\u2019a i te v\u0101hi) n\u014d te fa\u2019ati\u2019am\u0101 i t\u0101na \u2019ohipa ti\u2019ati\u2019a hau n\u014d te mau fifi i tupu na i te tau t\u0101matamatara\u2019a i te fenua \u2019\u0100reteria. \u2019Oia mau, i te m\u0113t\u0113para Sahara t\u014d te fenua Far\u0101ni ha\u2019apa\u2019a\u2019ina-m\u0101t\u0101mua-ra\u2019a i te paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b, i ni\u2019a i te tahua t\u0101matamatara\u2019a ha\u2019amao\u2019a t\u016bpita n\u014d te mau v\u0101hi t\u016bpitara\u2019a n\u014d Reggane (te mau ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i roto i te aore mai te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d fepuare 1960) \u2019e n\u014d In-Ecker (ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a hot\u012b mai te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d novema 1961) [footnote] Chlo\u00eb Mayoux, \u00ab\u00a0Le soutien britannique aux essais fran\u00e7ais pendant la\u00a0d\u00e9colonisation africaine (1959-1960)\u00a0: un\u00a0paradoxe\u00a0\u00bb, <em>Relations internationales<\/em>, Toma. 194, n<sup>a<\/sup>. 2, 2023, \u2019api. 27-47. [\/footnote]. Rahi atu \u0101 te hia\u2019ai e t\u0101u\u2019aparau i ni\u2019a i te fa\u2019ati\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua \u2019Areteria i mua i teie \u2019\u014dpuara\u2019a. \u2019Ua tae ato\u2019a te mau v\u0101hi ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a n\u014d \u00ab Sahara \u00bb i t\u014d r\u0101tou mau \u2019\u014dti\u2019a i te pae poritita, i te pae ato\u2019a r\u0101 o te mau r\u0101ve\u2019a \u2019aravihi : T\u0113 vauvau ato\u2019a ra te mau ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i tupu i roto i te mau ana o te mou\u2019a \u2019\u014dfa\u2019i tar\u0101ni n\u014d Hoggar, i In-Ecker, i te mau v\u0101na\u2019a o te CEA i mua i te mau auparira\u2019a (mau hope\u2019ara\u2019a mai roto mai i te t\u0101matamatara\u2019a n\u014d B\u00e9ryl, i te mahana m\u0101t\u0101mua n\u014d M\u0113 1962). E\u2019ita te v\u0101hi e f\u0101ri\u2019i i te p\u016bai hau atu o te paura H n\u014d \u2019ananahi.<\/p> <h5>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 E ti\u2019ara\u2019a faufa\u2019a roa t\u014d De Gaulle t\u0101ne i roto i te fa\u2019aotira\u2019a e f\u0101na\u2019o i te tahi paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b, \u2019oia ho\u2019i tei fa\u2019ahepo i te \u2019imira\u2019a i te tahi v\u0101hi \u2019\u0101p\u012b, tei \u2019itehia mai, i muri roa nei, i te pae Tuamotu. \u2019Aita t\u014dna hina\u2019aro rahi e ha\u2019amau i te paura H hou te manuiara\u2019a o te ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a o te paura nei i fa\u2019ahepo noa a\u2019e i\u0101na\u00a0:\u00a0 n\u0101 te nu\u2019u fa\u2019ehau i ni\u2019a i te fenua M\u0101\u2019ohi i ha\u2019am\u0101\u2019iti i\u0101na, e fa\u2019a\u2019otira\u2019a teie i ha\u2019ap\u0101p\u016b i t\u014dna hina\u2019aro e t\u0101\u2019ai m\u0101ite ia Tahiti i te fenua Far\u0101ni.<\/h5> <p>\u00a0<\/p> <h2><strong>Fa\u2019ariro i te fenua Far\u0101ni \u2019ei p\u016bai \u2019\u0101t\u014dm\u012b ti\u2019am\u0101 : e fa\u2019a\u2019otira\u2019a i t\u0101u\u2019aparauhia i mua i te n\u016bna\u2019a, tei riro r\u0101 \u2019ei fifi n\u014d te fa\u2019ahepo i te mau ti\u2019a fa\u2019atere poritita \u2019e t\u014d te nu\u2019u<\/strong><\/h2> <p>\u00a0<\/p> <p>E patu te mau fa\u2019atere hau o te mau nu\u2019u fa\u2019ehau i te p\u016bai tama\u2019i o te nu\u2019u n\u0101 roto i te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te mau ture t\u0101purara\u2019a : e m\u0101\u2019iti te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope i te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a n\u014d te roara\u2019a e pae matahiti. T\u0113 \u2019\u014dpua ra \u2019o Pierre a Messmer t\u0101ne, ti\u2019a piri i te arata\u2019ira\u2019a poritita a De Gaulle t\u0101ne, o tei mau \u0101 i roto i te fa\u2019aterera\u2019a hau n\u014d te P\u0101rurura\u2019a mai te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d fepuare 1960 \u2019e tae roa atu i te revara\u2019a o te t\u0113nerara i te matahiti 1969, e amo i te h\u014dpoi\u2019a\u00a0 n\u014d te t\u0101purara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b i mua i te n\u016bna\u2019a [footnote] Pierre Messmer, <em>Apr\u00e8s tant de batailles, <\/em>\u2026 <em>M\u00e9moires<\/em>, Albin Michel, 1992<em>,<\/em> \u2019api. 306. [\/footnote]. \u2019Ua fa\u2019ariro \u2019o De Gaulle i te reira \u2019ei tuha\u2019a o te fifi. T\u0113 taui nei \u2019\u014dna i te ferurira\u2019a o te fei\u0101 e mana\u2019o ra \u0113, e mea tano \u2019ia fa\u2019ati\u2019aturi i te n\u016bna\u2019a, ma te parau \u0113, e t\u012btau-roa-hia te mau r\u0101ve\u2019a fa\u2019ehau \u2018ei raupe\u2019a n\u014d te ti\u2019am\u0101ra\u2019a o te fenua Far\u0101ni : \u00ab E ti\u2019a i te tahi n\u016bna\u2019a rahi \u2019ia f\u0101ri\u2019i i te mau maita\u2019i \u2019e i te mau h\u014dpoi\u2019a n\u014d te p\u0101rurura\u2019a i t\u014dna iho fenua \u2019\u0101i\u2019a, \u2019e \u2018ore ana\u2019e, e\u2019ita ato\u2019a \u00efa \u2019oia e t\u0101pe\u2019a mai i te mana\u2019o o t\u014dna n\u016bna\u2019a [footnote] SGSDN, P\u016b\u2019ohura\u2019a o te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a o te 21 n\u014d m\u0101ti 1961, \u2019api. 8. [\/footnote].<\/p> <p>E 5,44% (i ni\u2019a i te h\u0101nere) te f\u0101ito o te PIB i roto i te ture t\u0101purara\u2019a n\u014d te matahiti 1960, \u2019o tei fa\u2019a\u2019ohipa-ato\u2019a-hia n\u014d te turu i te tama\u2019i n\u014d \u2019\u0100reteria. \u2019Ei fa\u2019aaura\u2019a, \u2019ua nae\u2019ahia te moni a te nu\u2019u i te f\u0101ito 1,46% o te PIB i te matahiti 2015 \u2019e \u2019aore roa atu i hau noa a\u2019e i te f\u0101ito e 2%, te f\u0101 \u00efa o te t\u0101pura faufa\u2019a n\u014d te matahiti 2024. E piti taime t\u014d te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a huito\u2019of\u0101 p\u0101to\u2019ira\u2019a i te ture a Messmer t\u0101ne. \u2019Ua fa\u2019a\u2019ohipa te fa\u2019atere hau m\u0101t\u0101mua \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne, i te \u2019irava ture 49.3 : E fa\u2019aamo \u2019oia i te h\u014dpoi\u2019a i t\u0101na fa\u2019aterera\u2019a hau fenua \u2019e e fa\u2019aruru \u2019oia e toru fa\u2019atahurira\u2019a. N\u014d te p\u0101to\u2019i i\u0101na, t\u0113 ti\u2019a mai nei te \u00ab pae \u2019atau \u00bb n\u014d \u2019\u0100taranitita (Reynaud t\u0101ne), te tuha\u2019a n\u014d r\u014dp\u016b n\u014d \u2019Europa (Lecanuet t\u0101ne), \u2019e te mau ti\u2019a fa\u2019atere hau manahune-Teretiti\u0101no e hina\u2019aro ra i te h\u014d\u2019\u0113 paura n\u014d \u2019Europa, n\u0101 reira ato\u2019a te pae \u2019aui (t\u0113 fa\u2019ahiti ra \u2019o Chandernagor t\u0101ne i te h\u014d\u2019\u0113\u00a0 r\u0101ve\u2019a n\u014d te fa\u2019ahahi i te Papa Ture).\u2019Eiaha \u2019ia ha\u2019amo\u2019ehia te fei\u0101 \u00ab ti\u2019am\u0101 \u00bb mai ia Jean-Marie a Le Pen t\u0101ne, \u2019o t\u0113 hina\u2019aro e \u2019aro i te \u00ab fa\u2019ata\u2019ahurira\u2019a \u00bb i te fenua \u2019\u0100reteria \u00ab\u00a0i te fa\u2019ata\u2019a i te tahi tuha\u2019a moni rahi roa n\u014d te tahi tama\u2019i \u2019o t\u0113 \u2019ore roa paha e tupu\u201d, e ha\u2019amana\u2019ora\u2019a (hina\u2019aro-\u2018ore-hia) i te reo hau<\/p>\n[sidebar_references]\n<ul><li><h4>Figure 1<\/h4><p>CR du Conseil de d\u00e9fense du 29 mars 1963, p. 8\u00a0: de Gaulle demande confirmation du choix de la Polyn\u00e9sie\u00a0; Thiry r\u00e9pond en invoquant le pr\u00e9c\u00e9dent \u00e9tatsunien.<\/p> <a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF.png\" data-rel=\"tb_mt2j274\"> <img src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns=%27http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg%27%20width='800'%20height='600'%20viewBox=%270%200%20800%20600%27%3E%3C\/svg%3E\" loading=\"lazy\" data-lazy=\"1\" data-tf-not-load=\"1\" style=\"background:linear-gradient(to right,#b9a885 25%,#b9b1a4 25% 50%,#8b898a 50% 75%,#939294 75%),linear-gradient(to right,#776d64 25%,#373738 25% 50%,#7c7c7f 50% 75%,#949699 75%),linear-gradient(to right,#7b746f 25%,#929396 25% 50%,#8e8e90 50% 75%,#969599 75%),linear-gradient(to right,#7e7975 25%,#8a8e93 25% 50%,#8c8f94 50% 75%,#96989b 75%)\" decoding=\"async\" data-tf-src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF-755x1024-800x600.png\" width=\"800\" height=\"600\" title=\"De Gaulle et le choix de la PF\" alt=\"De Gaulle et le choix de la PF\"><noscript><img data-tf-not-load data-no-script src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF-755x1024-800x600.png\" width=\"800\" height=\"600\" title=\"De Gaulle et le choix de la PF\" alt=\"De Gaulle et le choix de la PF\"><\/noscript> <\/a><\/li><\/ul>\n<p>CR du Conseil de d\u00e9fense du 29 mars 1963, p. 8\u00a0: de Gaulle demande confirmation du choix de la Polyn\u00e9sie\u00a0; Thiry r\u00e9pond en invoquant le pr\u00e9c\u00e9dent \u00e9tatsunien.<\/p>\n<a href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF.png\" data-rel=\"tb_mt2j274\"> <img src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns=%27http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg%27%20width='800'%20height='600'%20viewBox=%270%200%20800%20600%27%3E%3C\/svg%3E\" loading=\"lazy\" data-lazy=\"1\" data-tf-not-load=\"1\" style=\"background:linear-gradient(to right,#b9a885 25%,#b9b1a4 25% 50%,#8b898a 50% 75%,#939294 75%),linear-gradient(to right,#776d64 25%,#373738 25% 50%,#7c7c7f 50% 75%,#949699 75%),linear-gradient(to right,#7b746f 25%,#929396 25% 50%,#8e8e90 50% 75%,#969599 75%),linear-gradient(to right,#7e7975 25%,#8a8e93 25% 50%,#8c8f94 50% 75%,#96989b 75%)\" decoding=\"async\" data-tf-src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF-755x1024-800x600.png\" width=\"800\" height=\"600\" title=\"De Gaulle et le choix de la PF\" alt=\"De Gaulle et le choix de la PF\"><noscript><img data-tf-not-load data-no-script src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/De-Gaulle-et-le-choix-de-la-PF-755x1024-800x600.png\" width=\"800\" height=\"600\" title=\"De Gaulle et le choix de la PF\" alt=\"De Gaulle et le choix de la PF\"><\/noscript> <\/a>\n<p>[section_separator title=\"Page 2\"]<\/p> <p>o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o [footnote] <em>Le Monde <\/em>i te 21 n\u014d \u2019\u0101topa 1960. [\/footnote]. T\u0113 \u2019ohi\u2019ohi noa ra te fa\u2019atahurira\u2019a fa\u2019aterera\u2019a t\u0101ta\u2019itahi i te tahi ma\u2019a reo iti i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d \u2019\u0101topa, n\u014d novema, n\u014d titema 1960, ma t\u0113 \u2019ore roa e ha\u2019afifi i te ha\u2019amanara\u2019a o te ture-t\u0101pura i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d t\u012btema n\u014d te matahiti 1960. \u2019Ua fa\u2019ata\u2019ahia teie 31 miri\u0101 n\u014d te roara\u2019a e 5 matahiti n\u0101 mua roa n\u014d te mauha\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u2019ahuru ma piti paura f\u0101ito A i fa\u2019aauhia n\u014d te matahiti 1964 \u2019e t\u014d r\u0101tou mau faura\u2019o : \u2019ahuru ma piti Mirage IV, \u2019a t\u012ba\u2019i noa atu ai i te mau t\u016bpita pao \u2019e te mau pah\u012b hopu moana\u00a0[footnote] SGSDN, P\u016b\u2019ohura\u2019a a te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 21 n\u014d m\u0101ti 1961, \u2019api. 7. [\/footnote].<\/p> <p>\u2019Ua fa\u2019ahuru\u2019\u0113 te m\u0101r\u014dra\u2019a i te ferurira\u2019a o te n\u016bna\u2019a far\u0101ni i mua i te mau f\u0101 o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o. \u2019Ua iti mai te pa\u2019epa\u2019era\u2019a a te n\u016bna\u2019a Far\u0101ni (e 2\/3) n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 p\u016bai tama\u2019i, i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d tenuare 1946, i te taime \u2019a ha\u2019afaufa\u2019ahia ai taua tumu parau ra i roto i te orara\u2019a poritita\u00a0[footnote] Sezin Top\u00e7u, \u00ab\u00a0Atome, gloire et d\u00e9senchantement. R\u00e9sister \u00e0 la France atomique avant 1968\u00a0\u00bb, C. Pessis, C. Top\u00e7u, Ch. Bonneuil, dir., <em>Une autre histoire des \u00ab\u00a0Trente Glorieuses\u00a0\u00bb. Modernisation, contestation et pollutions dans la France d\u2019apr\u00e8s-guerre<\/em>, La D\u00e9couverte, 2013, \u2019api. 189-209, \u2019api. 191. [\/footnote]. \u00a0T\u0113 fa\u2019a\u2019ite ra te mau uiuira\u2019a mana\u2019o t\u0101 te fa\u2019aterera\u2019a hau fenua i poro\u2019i huna \u0113 t\u0113 vai teitei noa ra te f\u0101ito o te n\u016bna\u2019a Far\u0101ni \u00ab\u00a0e \u2019ore e h\u014dro\u2019a ra i t\u014dna mana\u2019o\u00a0\u00bb i ni\u2019a i te tumu parau o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o \u2019e tae noa atu i te taime \u2019a ha\u2019amauhia ai te CEP\u00a0: f\u0101ito h\u014d\u2019e i ni\u2019a i te toru i te \u2019\u0101va\u2019e \u2019atete n\u014d te matahiti 1963. I te reira taime mau, \u2019a tu\u2019urimahia ai i Moscou i te parau fa\u2019aau \u2019\u014dpani-tuha\u2019a-ra\u2019a i te mau t\u0101matara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b, tei fa\u2019a\u2019atutu i te t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i ni\u2019a i te tiara\u2019a mau o te mau ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a t\u016bpita \u2019\u0101t\u014dm\u012b i roto i te aore.<\/p> <p>Te mea \u2018ite-\u2019ore-roa-hia atu : \u2019Ua tupu teie manuiara\u2019a hepohepo i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope i muri a\u2019e i te tahi mau \u2019arora\u2019a m\u0101niania \u2019ore i rotop\u016b i te mau t\u014dmite n\u014d te P\u0101rurura\u2019a. T\u014d te 15 n\u014d Tenuare 1960, \u2019ua ha\u2019ap\u0101p\u016b i te mutura\u2019a \u2018e te mana\u2019o o te tahi p\u016bai tama\u2019i o te nu\u2019u Far\u0101ni piri atu i te tauto\u2019ora\u2019a a te mau Hau t\u0101\u2019ati. \u00a0T\u0113 fa\u2019a\u2019ite ra te \u2019\u014drero a De Gaulle t\u0101ne, i te mau parau e matara i r\u0101pae i te matahiti 1966, : \u00ab Te aura\u2019a o te \u00abOTAN\u00bb, \u2019aita fa\u2019ahou t\u0101 t\u0101tou, \u2019e t\u0113 vai pu\u2019e noa ra t\u0101 mea m\u0101. \u2019O Norstad [footnote] Te t\u0113nerara Lauris Norstad, t\u014dm\u0101n\u0101 Hope o te mau p\u016bai \u2019Ati i \u2019Europa. [\/footnote] te \u00abOTAN\u00bb, o t\u0113 he\u2019etumu i te mau \u2019ohipa ato\u2019a n\u0101 roto i te taituru a te h\u014d\u2019\u0113 fa\u2019anahonahora\u2019a tei hau i te Hau nui. E \u2019ore roa te reira e au \u2019ia f\u0101ri\u2019ihia, \u2019aore roa vau e f\u0101ri\u2019i i te reira, \u2019e \u2019aita ato\u2019a te fenua Far\u0101ni t\u0101\u2019\u0101to\u2019a e f\u0101ri\u2019i ra i te reira. N\u014d reira, t\u0113 horo nei m\u0101tou i ni\u2019a i te tahi atu atara\u2019a manava, \u2019oia ho\u2019i, te iho-fa\u2019ahou-ra\u2019a mai te manava o te n\u016bna\u2019a Far\u0101ni \u00bb\u00a0[footnote] SGSDN, P\u016b\u2019ohura\u2019a o te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a o te 15 n\u014d tenuare 1960, \u2019api. 32. [\/footnote]. \u2019Aita ho\u2019i taua atara\u2019a manava e f\u0101ri\u2019i-\u2019\u0101mui-hia ra, i rotop\u016b i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope. I te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d m\u0101ti i te matahiti 1960, \u2019ua t\u0101mata te tahi fei\u0101 i te fa\u2019aho\u2019i fa\u2019ahou mai i te mana\u2019o n\u014d te turuturu autaea\u2019era\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b Far\u0101ni-Marite, mai ia Pierre a Guillaumat t\u0101ne \u2019aore ra te ti\u2019ati\u2019ahau Fran\u00e7ois de Rose t\u0101ne t\u0113 m\u0101uruuru \u2019ore nei i te mea \u0113, \u2019aita taua tumu parau i tuatapapa-maita\u2019i-hia i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a mana hope [footnote] Fr\u00e9d\u00e9ric Bozo, <em>Deux strat\u00e9gies pour l'Europe. De Gaulle, les \u00c9tats-Unis et l'Alliance Atlantique\u2019\u0100taranetita (1958-1969)<\/em>, Plon 1996, \u2019api. 45-67. P\u0101pa\u2019ira\u2019a a Guillaumat, \u00ab\u00a0Politique nucl\u00e9aire de la France\u00a0\u00bb, 8 n\u014d m\u0101ti 1960\u00a0; \u2019e n\u0101 Rose \u00e0 Alphand, 16 n\u014d fepuare 1960, MAE, Fa\u2019aaura\u2019a 1948-1960, \u2019\u0101fata 254. [\/footnote]. Mai te peu \u2019aita roa te turuturu autaea\u2019era\u2019a noa i mau noa a\u2019e [footnote] B\u00e9atrice Faill\u00e8s, Non-prolif\u00e9ration et coop\u00e9ration nucl\u00e9aire de la France\u00a0: les d\u00e9buts de la Ve R\u00e9publique\u00a0\u00bb, \u00bb, <em>Armement et Ve R\u00e9publique. Fin des ann\u00e9es 1950- fin des ann\u00e9es <\/em><em>1950- fin des ann\u00e9es 1960<\/em>, fare nene\u2019ira\u2019a CNRS, \u2019api. 305-317, \u2019api. 313. [\/footnote], t\u0113 ha\u2019amata\u2019u nei te fa\u2019aterera\u2019a hau a De Gaulle t\u0101ne i t\u014dna mau hoa \u2019ohipa \u2019\u0101mui n\u014d t\u0101na fa\u2019aterera\u2019a \u2019eta\u2019eta. T\u0113 ha\u2019ape\u2019ape\u2019a nei \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne i te mara\u2019ara\u2019a o te moni fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a o te fare h\u0101manira\u2019a tauiha\u2019a a Pierrelatte \u2019e te mau faura\u2019o\/\/uta mahu\u0101toa\/\/m\u0101o\u2019ara\u2019a. I te 30 n\u014d \u2019\u0113per\u0113ra, \u2019ua fa\u2019aara atu \u2019oia ia de Gaulle t\u0101ne, e fa\u2019ataere \u2019oia i te t\u012btaura\u2019a a te T\u014dmite n\u014d te P\u0101rurura\u2019a fa\u2019aauhia n\u014d te 9 n\u014d m\u0113, \u2019ei taime \u2019imira\u2019a i te tahi atu r\u0101ve\u2019a : \u00ab T\u0113 mana\u2019o nei te mau mata\u2019\u012b \u2019e te mau fa\u2019ehau, e tano roa e fa\u2019anaho \u2019e fa\u2019aineine i te tahi t\u0101pura i r\u014dp\u016b i te paura A \u2019e te paura H\u00bb. E mau paura A \u00ab ha\u2019ap\u016baihia \u00bb teie, e hau roa te p\u016bai o teie paura i te mau paura i fa\u2019aru\u2019ehia i ni\u2019a i te fenua T\u0101p\u014dn\u0113, ma te \u2019ore e nae\u2019a i te rahira\u2019a tane o te tahi mauha\u2019a tama\u2019i ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b. T\u0113 mana\u2019o ra o Debr\u00e9 t\u0101ne e t\u0101u\u2019aparau i te reira i te T\u014dmite n\u014d te P\u0101rurura\u2019a i te h\u014dpe\u2019a \u2019\u0101va\u2019e n\u014d m\u0113. E fa\u2019ata\u2019ahia n\u0101 hepetoma e toru n\u014d te feruri i te tahi \u2019\u0101na\u2019ira\u2019a \u2019\u0101p\u012b o te t\u0101rena.<\/p> <p>\u2019Ua p\u0101to\u2019i \u2019o De Gaulle t\u0101ne. \u2019Ua \u2019ite \u2019\u014dna, t\u0113 hina\u2019aro nei te tahi tuha\u2019a rahi o te Nu\u2019u \u2019e \u2019o te \u00ab Quai \u00bb i te turuturu autaea\u2019era\u2019a Far\u0101ni-Marite\u00a0[footnote] F. Bozo, <em>op<\/em>. <em>cit<\/em>., t\u0113 pi\u2019i ra mai ia Rose ia Alphand, i te 16 n\u014d fepuare 1960, MAE, Fa\u2019aaura\u2019a 1948-1960, \u2019\u0101fata 254. [\/footnote]. \u2019Ua fa\u2019a\u2019ite \u2019o Guillaumat t\u0101ne i te \u2019\u0101va\u2019e n\u014d novema n\u014d te matahiti<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 3\"]<\/p> <p>1958 \u00ab n\u014d te patu i te h\u014d\u2019\u0113 IRBM far\u0101ni, e t\u012btauhia e 7 \u2019e tae atu i te 8 matahiti tuat\u0101papara\u2019a, \u2018e te f\u0101ito moni \u2018oia ho\u2019i 200 miri\u0101 t\u0101r\u0101 marite\u00bb. Tei reira ato\u2019a te ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a i mitohia e ana n\u014d\u00a0te patu-tuha\u2019a-ra\u2019a i ter\u0101 \u2018e ter\u0101 tuha\u2019a. I roto i t\u0101na p\u016b\u2019ohura\u2019a\u00a0: \u00ab E mea t\u012btau-roa-hia \u2019ia f\u0101na\u2019o i te reira i p\u012bha\u2019i i te mau Hau t\u0101\u2019ati.\u00a0\u00bb \u2019Ua p\u0101hono atu \u2019o De Gaulle t\u0101ne \u00ab \u2019aita \u2019oia i ha\u2019apae i te f\u0101ri\u2019ira\u2019a i te reira mai roto mai i t\u014d t\u0101tou mau Hau t\u0101\u2019ati, \u2019eiaha r\u0101 n\u0101 roto i te mau huru tupura\u2019a ato\u2019a \u00bb. \u2019E \u2019ua parau \u0101 \u2019oia : \u00ab E mea hau a\u2019e \u2019ia vaiiho atu i te reira \u00bb. I te tau ha\u2019atupura\u2019a r\u0101\u2019au o te matahiti 1960, \u2019ua p\u0101hono \u2019\u016b\u2019ana atu \u2019o De Gaulle t\u0101ne, ma te fa\u2019a\u2019ite i t\u014dna mana\u2019o pe\u2019ape\u2019a n\u014d te t\u0101purara\u2019a o te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u00ab E a\u2019u fa\u2019aterehau m\u0101t\u0101mua \u2019ino \u0113, mai te peu t\u0113 vai ra te tahi \u2019\u014dpuara\u2019a vae\u2019a, \u2019a fa\u2019a\u2019ite mai, \u2019ia \u2019ite au. I te tahi atu pae, t\u0113 tai\u0101 nei au, n\u014d teie noa \u2019\u014dpuara\u2019a, e f\u0101riu \u2019\u0113 t\u0101tou i te pae paruparu \u2019e te tano \u2019ore o t\u0113 arata\u2019i roa ia t\u0101tou \u2019ia fa\u2019aru\u2019e roa i te paura H. N\u014d te \u2019ite-maita\u2019i-ra\u2019a atu i te reira, e ti\u2019a roa i\u0101\u2019u \u2019ia t\u0101pe\u2019a te rurura\u2019a a te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a\u00a0\u00bb i \u2019\u014dpuahia n\u014d te 9 n\u014d M\u0113.<\/p> <h2>\u00a0<\/h2> <h2><strong>\u00ab\u2019Ei paura H e ti\u2019a ai, \u2019ia \u2019ore ana\u2019e, e faufa\u2019a-\u2019ore te t\u0101\u2019\u0101to\u2019ara\u2019a o t\u0101 t\u0101tou t\u0101purara\u2019a\u00bb : E mea au a\u2019e n\u0101 de Gaulle t\u0101ne te teiaha poritita pa\u2019epa\u2019ehia e te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b i te h\u014d\u2019\u0113 paura A p\u0101p\u016b n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 tau poto<\/strong><\/h2> <p><strong>\u00a0<\/strong><\/p> <p>\u2019Ua fa\u2019atupu te putuputura\u2019a i te tahi fa\u2019a\u016bra\u2019a mana\u2019o varavara mau i teie v\u0101hi, i reira \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te fa\u2019aro\u2019ora\u2019a... hou a fa\u2019aoti atu ai. T\u0113 fa\u2019ahanahana nei \u2019\u014dna i t\u014dna vai \u2019\u014dtahi-noa-ra\u2019a i mua i te mau ra\u2019atira fa\u2019ehau, te mau \u2019\u012b\u2019ite, \u2019e te mau fa\u2019atere hau iho : \u00ab \u2019Ua putuputu t\u0101tou i teie mahana n\u014d te rave i te h\u014d\u2019\u0113 fa\u2019aotira\u2019a, te aura\u2019a te h\u014d\u2019\u0113 m\u0101\u2019itira\u2019a mana\u2019o.\u201d T\u0113 fa\u2019ahitihia nei te parau n\u014d te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u2019ia au i te mau t\u0101tuha\u2019ara\u2019a tei fa\u2019ahemo atu i te mau fifi i te pae o te moni, o te anoha\u2019a, o te nu\u2019u, \u2019e tae noa atu i te fifi o te fa\u2019anahora\u2019a tama\u2019i a te nu\u2019u, te t\u0101\u2019\u0101to\u2019ara\u2019a tei tarapape i roto i te h\u014d\u2019\u0113 fa\u2019ahepora\u2019a poritita : \u00ab H\u014d\u2019\u0113 uira\u2019a t\u0113 mana ra i ni'a i te mau mea ato'a: mai te peu \u0113 e ha'apae t\u0101tou i te paura H, t\u0113 f\u0101ri'i ra t\u0101tou i te ti'ara'a hope'a o t\u014d t\u0101tou aravihi, oia ho'i te paruparu o te hau far\u0101ni i mua i te aro o te ao ato'a ra. Ter\u0101 mau te fifi. \u00bb\u00a0[footnote] SGSDN, P\u016b\u2019ohura\u2019a a te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 9 n\u014d m\u0113 1960, \u2019api. 5. [\/footnote] \u2019Ua hiti a\u2019ena i roto i te ferurira\u2019a \u2019o Mend\u00e8s t\u0101ne te parau o te \u2018ana\u2019ira\u2019a e te hinuhinu o te Hau far\u0101ni i mua i te mau n\u016bna\u2019a ato\u2019a o te ao nei, i te taime a f\u0113\u2019a\u2019a ai \u2018oia i rotop\u016b i te mana\u2019o ha\u2019apa\u2019e-\u2018\u0101tomi n\u0101 roto i te hau aore r\u0101 te noa\u2019ara\u2019a o te paura \u2018\u0101tomi, o tei fa\u2019ata\u2019a\u2019\u0113 i te fenua Far\u0101ni i te fenua Heremani tarat\u0101-mauha\u2019a-\u2019\u0101t\u014dm\u012b [footnote] Laurent C\u00e9sari, \u00a0\u00ab\u00a0Le nucl\u00e9aire militaire dans les rapports franco-am\u00e9ricains depuis 1945\u00a0\u00bb, <em>Penser le syst\u00e8me international XIXe-XXIe si\u00e8cles. Autour de l\u2019\u0153uvre de George-Henri Soutou<\/em>,, PUPS, 2013, \u2019api. 179-194, \u2019api. 180, e fa\u2019ahiti ra ia J. E. C. Hymans, <em>The Psychology of Nuclear Proliferation\u00a0: Identity, Emotion and Foreign Affairs<\/em>, Cambridge, Ve\u2019a a te Fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a teitei n\u014d Cambridge 2006. [\/footnote]. \u2019Ua t\u0101pa\u2019o \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te fenua Far\u0101ni i roto i te horora\u2019a ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u00ab I te taime \u2019a fa\u2019aru\u2019e ai t\u0101tou i te paura H, t\u0113 horo noa ra \u00efa \u2019o mea m\u0101. \u2019Ua parau mai te peretiteni Nehru i\u0101\u2019u nei inanahi ra \u0113, t\u0113 rohi ra te fenua Taina \u2019e, e riro \u2019oia i te ha\u2019amata i te mau t\u0101matamatara\u2019a\u00a0\u00bb. I te pae o te fa\u2019anahora\u2019a a te nu\u2019u, te fa\u2019aro\u2019o t\u0101fafa \u0113 \u2019eiaha te fenua Far\u0101ni e ti\u2019aturi i ni\u2019a i te tahi atu fenua, \u2018ua papahia i ni\u2019a i tei orahia mai \u2018e tei fa\u2019ahiti pinepinehia n\u014d te matahiti 1940. \u2018Ua ha\u2019apa\u2019arihia atu e teie tumu parau \u2019\u0101p\u012b o te \u2019\u0101t\u014dm\u012b, t\u0113 fa\u2019ahepo i te hau t\u0101\u2019ati \u2019ia ti\u2019a mai \u2019oia i t\u014dna iho ti\u2019ara\u2019a.<\/p> <p>I te \u2019\u0101va\u2019e m\u0113 n\u014d te matahiti 1960, \u2019o De Gaulle t\u0101ne ana\u2019e ra t\u0113 hina\u2019aro e f\u0101na\u2019o mai i te h\u014d\u2019\u0113 paura H, o t\u0113\u00a0fa\u2019ahepo, n\u014d t\u014dna p\u016bai, i te tahi v\u0101hi t\u0101matara\u2019a \u2019\u0101p\u012b. T\u0113 fa\u2019ahiti ra te t\u0113nerara \u00c9ly i te huru hapara\u2019a o te h\u014d\u2019\u0113 paura H \u2019aita e r\u0101ve\u2019a utara\u2019a \u2019e t\u0113 ani ra \u2019\u014dna \u00ab \u2019ia ha\u2019amara\u2019a fa\u2019ahou \u0101 i te fa\u2019anahora\u2019a paura A maoti te paura ha\u2019amaita\u2019ihia, ma te fa\u2019at\u0101ere i te paura H\u00a0\u00bb. \u2019Ia fa\u2019aauhia e te fa\u2019anahora\u2019a Marite, t\u0113 p\u0101to\u2019i nei \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne i te mana\u2019o ha\u2019amaita\u2019i o te t\u0101rena i ferurihia e De Gaulle t\u0101ne : \u00ab \u2019Aita t\u0101 t\u0101tou e r\u0101ve\u2019a tapiha\u2019ara\u2019a \u2019aif\u0101ito e t\u0101 te Hau Marite \u00bb. H\u014d\u2019\u0113 \u0101 \u2019\u014dti\u2019a t\u0101 Guillaumat t\u0101ne e fa\u2019ahiti ra : \u00ab T\u0113 vai ra r\u0101 te tahi \u2019ohipa \u2019ite-\u2019ore-hia : te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a i te riti\u016bmu n\u014d te paura H. E mea paruparu \u0101 r\u0101 te mau p\u016b tapiha\u2019ara\u2019a Far\u0101ni n\u014d teie huru fifi \u00bb.<\/p> <p>T\u0113 ta\u2019iha\u2019a nei te \u2019\u0101timarara Nomy t\u0101ne i ni\u2019a i te parau \u2019aufaura\u2019a n\u014d te pah\u012b \u2019\u0101t\u014dm\u012b hopu moana \u2019o tei \u00ab fa\u2019ahope\u2019a roa i te fa\u2019a\u2019ore-roa-ra\u2019a i te ture t\u0101purara\u2019a a te Nu\u2019u moana e 5 matahiti i te maoro \u00bb. \u2019Ua maere \u2019o De Gaulle t\u0101ne : \u00ab \u2019Ua fa\u2019aoti au. E nehenehe t\u0101 t\u0101tou e f\u0101na\u2019o i te paura H. N\u014d te aha \u2019aita te<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 4\"]<\/p> <p>rahira\u2019a o \u2019outou e \u2019ore e f\u0101ri\u2019i vitiviti i teie \u2019ohipa ? \u00bb. T\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b nei te mono i\u2019oa \u00ab \u2019outou \u00bb i t\u014dna vai-\u2019\u014dtahi-ra\u2019a mai te p\u0101honora\u2019a a Debr\u00e9 t\u0101ne, o t\u0113 fa\u2019ata\u2019a\u2019\u0113 ra te peretiteni i t\u0101na mau fa\u2019atere \u2019e t\u0101na mau tahu\u2019a : \u00ab \u2019Eiaha e mana\u2019o \u2019ino i t\u014d m\u0101tou mana\u2019o : \u2019aita e fa\u2019ahapara\u2019a i te pae o te p\u016bai tama\u2019i e te paura H, i roto r\u0101 i te mau fa\u2019aotira\u2019a i ravehia \u2019e te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a tano \u00bb [footnote] SGSDN, P\u016b\u2019ohura\u2019a o te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a o te 9 n\u014d m\u0113 1960, \u2019api. 14, t\u0101r\u0113nihia e m\u0101tou. [\/footnote].<\/p> <p>E mea au a\u2019e n\u0101 De Gaulle t\u0101ne e fa\u2019aru\u2019e i te mau r\u0101ve\u2019a utara\u2019a (te turuturu autaea\u2019era\u2019a tei f\u0101ri\u2019ihia e ana: \u00ab \u2019Ua ha\u2019amata m\u0101tou i te \u2019ohipa e te mau Peret\u0101ne \u00bb), \u2019e te manuia-poto-ra\u2019a o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o, i te faufa\u2019a poritita o te tahi paura H i fa\u2019atiehia e te mau t\u0101matamatara\u2019a. Mai te mea ra \u0113, e ti\u2019a i te ta\u2019u i te mana\u2019o manamana : \u00ab T\u0113 t\u0101mau nei au i te mana\u2019o \u0113 ahiri e f\u0101na\u2019o \u2019oi\u2019oi t\u0101tou i te paura H, e f\u0101na\u2019o \u2019oi\u2019oi ato\u2019a t\u0101tou i te mau m\u0101tini utara\u2019a, \u2019oia ho\u2019i i te \u0101rea e 5 matahiti. E tano ato\u2019a, tei t\u014d hina\u2019aro, e ho\u2019o mai \u2019e e patu atu e \u2019o v\u0113r\u0101 m\u0101 \u00bb. E hope te mau t\u0101u\u2019aparaura\u2019a n\u0101 roto i te h\u014d\u2019\u0113 \u2019aparaura\u2019a i ni\u2019a i te faufa\u2019a moni, t\u0101 De Gaulle t\u0101ne e t\u0101p\u016b poto : \u00ab E noa\u2019a mai iho \u0101 te moni \u00bb. \u2019Ua p\u016b\u2019ohu atu ra : \u00ab\u2019Ei paura H, \u2019aita ana\u2019e, \u2019ua faufa\u2019a \u2019ore t\u0101 t\u0101tou t\u0101purara\u2019a \u00bb.<\/p> <p>I te rurura\u2019a a te mau fa\u2019atere hau i te 29 n\u014d Tiunu 1960, \u2019o Messmer t\u0101ne ana\u2019e tei f\u0101ri\u2019i i roto i te t\u014dmite p\u0101rurura\u2019a, tei ha\u2019ap\u0101p\u016b \u0113 e\u2019ita te mau ha\u2019am\u0101u\u2019ara\u2019a i noa\u2019a mai e fa\u2019ataupup\u016b i te tur\u0113nira\u2019a o te faufa\u2019a moni t\u0101\u2019\u0101to\u2019a. T\u0113 ha\u2019a nei \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne n\u014d te t\u0101mar\u016b i te mau mero \u2019Ataranitita roa a\u2019e : \u00ab \u2019Aita roa teie \u2019\u014dpuara\u2019a e fa\u2019aite ra i te tahi p\u0101to\u2019ira\u2019a i te turuturu autaea\u2019era\u2019a e te mau Hau t\u0101\u2019ati, ter\u0101 r\u0101 e mea fifi ato\u2019a te turuturu autaea\u2019era\u2019a [footnote] AN, 5 AG1 95, \u2019\u0101r\u0101uru n\u014d te rurura\u2019a a te mau fa\u2019atere haun\u014d te 29 n\u014d tiunu 1960. [\/footnote]. N\u014d reira, t\u0113 ha\u2019ap\u016bai nei \u2019o Washington i t\u0101na poritita o te ha\u2019aparare-\u2019ore ma te ha\u2019afaufa\u2019a i te atamanava o te Otan \u00ab p\u016bai \u2019\u0101t\u014dm\u012b ti\u2019ara\u2019a maha \u00bb n\u014d te fa\u2019aruri-\u2019\u0113 i te mau Hau t\u0101\u2019ati \u2019ia fa\u2019anaho r\u0101tou i t\u0101 r\u0101tou iho mau p\u016bai nu\u2019u\u00a0[footnote] SGSDN, p\u0101pa\u2019ira\u2019a o te 7 n\u014d tenuare 1961 fa\u2019aineinera\u2019a i te P\u016b\u2019ohura\u2019a o te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a o te 13 n\u014d tenuare 1961. \u00ab Propositions am\u00e9ricaines de constitution d'une force atomique \"OTAN\"\u00bb. \u2019Ua \u2019ite \u2019o De Gaulle, i te roara\u2019a o teie t\u014dmite, i te \u2019ohipa mau \u00ab E ti\u2019a ia Marite m\u0101 \u2019ia rave \u2019o r\u0101tou ana\u2019e \u00bb Parau ha\u2019av\u0101ra\u2019a o te 13 n\u014d tenuare 1961 [\/footnote]. T\u0113 ha\u2019amahie m\u0101r\u016b noa ra \u2018o De Gaulle t\u0101ne i t\u014dna manuia : \u00ab T\u0113 fa\u2019ariro nei au i teie \u2019\u014dpuara\u2019a ture \u2018ei \u2018ohipa faufa\u2019a p\u0101p\u016b maita\u2019i\u00a0[footnote] Louis Terrenoire, <em>De Gaulle i te \u2019\u0101po\u2019ora\u2019a fa\u2019aterehau, <\/em>Fare nene\u2019ira\u2019a Eurocibles, 2018, \u2019api. 239. [\/footnote].\u00a0\u00bb<\/p> <p>Teie r\u0101, t\u0113 p\u0101to\u2019i maoro nei te mau fa\u2019ehau i teie horo-\u2019\u014dtahi-ra\u2019a n\u014d te paura H. I te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 19 n\u014d Tenuare 1962, \u2019ua \u2019\u014dtemutemu \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te fa\u2019aho\u2019ira\u2019ahia mai te fa\u2019a\u2019otira\u2019a n\u014d te h\u014d\u2019\u0113 paura teitei e 700 tt (tiro tane) tei fa\u2019ahitihia e Guillaumat t\u0101ne \u2019ei mono i te mau mauha\u2019a ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b [footnote] SGSDN, P\u016b\u2019ohura\u2019a a te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 19 n\u014d tenuare 1962, \u2019api. 11. [\/footnote]. E maha matahiti i muri atu, i te matahiti 1966, t\u0113 mana\u2019o fa\u2019ahou ra te T\u014dmite ha\u2019amauhia n\u014d te hi\u2019opo\u2019a i te CEP i te tahi ha\u2019av\u0101ra\u2019a haireti i te a\u2019ora\u2019a a De Gaulle t\u0101ne, ma te hina\u2019aro rahi a\u2019e i te h\u0101mani i te h\u014d\u2019\u0113 m\u0101tini uta mahu\u0101toa i te f\u0101na\u2019ora\u2019a i te paura H. Hau atu \u0101, m\u0101oti te mahu\u0101toa ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b \u00ab e\u2019ita te f\u0101ito fifi i mana\u2019ohia e mara\u2019a rahi roa \u2019ia fa\u2019aauhia i te mauha\u2019a paura teitei \u00bb\u00a0[footnote] SHD, GR 9 S 93, \u00ab Expos\u00e9 de la sous-commission Moyens, effectifs et mat\u00e9riels \u00e0 la r\u00e9union de la commission CEP \u00bb, i te 1er n\u014d tetepa 1966. [\/footnote]. N\u014d reira, teie p\u016b\u2019ohura\u2019a i te fa\u2019arirora\u2019a i te CEP mai te tahi Reggane ra te huru tei fa\u2019anu\u2019uhia i roto i te moana p\u0101tifita ma te ha\u2019apaei te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b : \u00ab i te pae o te ravera\u2019a \u2019ohipa, e au ra \u0113, e mea maita\u2019i a\u2019e i te ha\u2019amaita\u2019i i te \u2019aravihi n\u014d te fa\u2019a\u014dra\u2019a o t\u0101 t\u0101tou mau mauha\u2019a tama\u2019i t\u0113 riro i te fa\u2019ahapahia i roto i n\u0101 \u2019ahuru matahiti i muri nei, i te \u2019imira\u2019a i te h\u014d\u2019\u0113 mara\u2019ara\u2019a o t\u014d r\u0101tou iho p\u016bai [footnote] <em>Ibid<\/em>. [\/footnote]. Ter\u0101 r\u0101, \u2019ua m\u0101\u2019iti-maita\u2019i-hia ho\u2019i te tahua \u2019\u0101p\u012b n\u014d te \u00ab fa\u2019ati\u2019a i te ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i te mau paura \u2019\u0101t\u014dm\u012b p\u016bai hope \u00bb, \u2019oia ho\u2019i te mau t\u016bpita \u2019iu tane t\u012bn\u014dt\u012b [footnote] SGSDN, P\u016b\u2019ohura\u2019a o te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a o te 29 n\u014d m\u0101ti 1963, t\u0113nerara Thiry, \u2019api. 3. [\/footnote].<\/p> <p><strong>\u00a0<\/strong><\/p> <h2><strong>Te mau tumu poritita a te t\u0113nerara De Gaulle e pe\u2019e i te m\u0101\u2019iti ia P\u014dr\u012bnetia<\/strong><\/h2> <p>\u00a0<\/p> <p>\u2019Ua p\u016b\u2019oi mai te <u>t\u0113nerara Thiry<\/u> i te \u2019\u0101\u2019ai, ma te fa\u2019ahiti \u00ab i te rurura\u2019a a te T\u014dmite ta\u2019a\u2019\u0113 n\u014d te 21 n\u014d \u2019\u0101topa 1961 \u00bb tei \u2019ore roa te mau p\u016b\u2019ohura\u2019a i \u2019ite-noa-hia a\u2019e i roto i te mau putura\u2019a parau tahito\u00a0[footnote] SGSDN, fa\u2019ahitihia i roto i te p\u0101pa\u2019ira\u2019a fa\u2019aineine n\u014d te 17 n\u014d tenuare 1962 i te \u2019\u0101r\u0101uru o te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 19 n\u014d tenuare, t\u0113nerara Louis Dodelier, ra\u2019atira n\u014d te Hau Rahi ta\u2019a\u2019\u0113 o te peretiteni, \u2019api. 5. [\/footnote]. \u00ab\u00a0Mai tei<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 5\"]<\/p> <p>m\u0101tarohia n\u014d te mau \u2019ohipa rarahi ato\u2019a, \u2019aita e p\u0101pa\u2019ira\u2019a, e mea parau noa, e\u2019ita ato\u2019a te ta\u2019ata e hina\u2019aro e fa\u2019a\u2019ite p\u0101p\u016b i ter\u0101 mau parau, t\u0113 taa mai ra\u00a0? \u2019Ua parau na te t\u0113nerara De Gaulle :<\/p> <ul> <li>\u2019Oia nei, \u2019aita \u2019o Sahara e nava\u2019i ra n\u014d \u2018outou, n\u014d te aha ?<\/li> <li>N\u014d te mea \u2019aita e nehenehe e fa\u2019a\u2019ohipa i te ahu \u2019\u0101t\u014dm\u012b.<\/li> <li>N\u0101 reira, e tu\u2019u \u00efa i te tahi atu v\u0101hi.<\/li> <\/ul> <p>I hea ? E\u2019ere n\u0101na e parau mai.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Messmer :<\/p> <p>- E haere i te tahi atu v\u0101hi, e mea fifi \u2026 Te Moana ? \u2019E\u2019ita t\u0101tou e tano e haere i te roto moana n\u014d Mediterran\u00e9e, te moana \u2019\u0100taranitita, e\u2019ita paha \u00efa e tano, te Moana p\u0101tifita e mea \u0101tea roa \u00efa\u00bb\u00a0[footnote] SHD, AI 8 Z 52 t\u0101u\u2019aparaura\u2019a e te t\u0113nerara Thiry i te matahiti 1976. [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a n\u014d tenuare 1962, \u2019ua ha\u2019amata te tahi t\u0101u\u2019aparaura\u2019a i roto i te fei\u0101 e\u2019ere ho\u2019i i te v\u0101na\u2019a \u2019ei reira \u2019o Debr\u00e9 t\u0101ne e fa\u2019ahiti fa\u2019ahou ai i te ara o te ha\u2019apa\u2019a\u2019inara\u2019a i raro i te fenua. E au ra h\u014d\u2019\u0113 \u0101 huru fifi anoha\u2019a i te fenua Taratoni \u2019e i P\u014dr\u012bnetia, n\u0101 te reira e ha\u2019ap\u016bai i te parau o te poritita. E mea ha\u2019ape\u2019ape\u2019a a\u2019e r\u0101tou i te mau n\u016bna\u2019a \u2019e\u2019\u0113 e noho ra i roto i te h\u014d\u2019\u0113 \u0101rea piri, i te mau n\u016bna\u2019a m\u0101\u2019ohi\u00a0e fa\u2019aruru atu i ter\u0101 paura:<\/p> <p>- T\u0113nerara De Gaulle. E te mau motu n\u014d te Moana \u2019\u012an\u012btia, Saint-Paul, Amsterdam [fenua n\u014d te pae Apato\u2019a \u2019o Far\u0101ni], e te fenua Tromelin ?<\/p> <p>- Messmer t\u0101ne. E fa\u2019a\u0101tea te huru o te reva i Saint-Paul \u2019e i Amsterdam ia r\u0101ua. E mea f\u0101tata roa \u2019o Tromelin i te fenua M\u0101tet\u0101ta.<\/p> <p>- Fa\u2019atere hau m\u0101t\u0101mua. E \u2019ore roa e tano e rave i te mau t\u0101matamatara\u2019a i raro i te fenua i taua mau fenua ra.<\/p> <p>- Guillaumat t\u0101ne. \u2018E\u2019ere te motu n\u014d Christmas i te mea \u0101tea roa ia Java, mai ia Tromelin i M\u0101tet\u0101ta.<\/p> <p>- Fa\u2019atere hau m\u0101t\u0101mua. Mai Tromelin atu, e nae\u2019ahia \u2019o M\u0101tet\u0101ta [footnote] SGSDN, Ha\u2019av\u0101ra\u2019a P\u0101pa\u2019i o te P\u016b\u2019ohura\u2019a o te T\u014dmite o te P\u0101rurura\u2019a o te 26 n\u014d tenuare 1962, \u2019api 23.\u00a0 [\/footnote] e te p\u016bai \u2019\u0101t\u014dm\u012b.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>T\u0113 f\u0101ri\u2019i ra \u2019o Thiry t\u0101ne i te mana\u2019o \u0113 e fa\u2019a\u0101teahia te fenua Reunion n\u014d te tahi tumu poritita, n\u014d te \u00ab pirira\u2019a te fenua Maurice i te fenua M\u0101tetata \u00bb, n\u0101 fenua \u2019\u0113\u2019\u0113 [footnote] SGSDN P\u016b\u2019ohura\u2019a a te T\u014dmite P\u0101rurura\u2019a n\u014d te 27 n\u014d tiurai 1962, \u2019api. 13. [\/footnote]. T\u0113 toe ra te moana Patifita. Mai te hope\u2019a matahiti 1961, t\u0113 pe\u2019ape\u2019a ra te fa\u2019atere hau n\u014d te mau fenua \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au i te fa\u2019atupura\u2019a i te mau t\u0101matamatara\u2019a i te fenua Taratoni, \u2019ua rahi a\u2019e te n\u016bna\u2019a n\u014d \u2019Europa i reira i t\u014d P\u014dr\u012bnetia, \u2019e e mea rahi a\u2019e te mau faufa\u2019a n\u014d reira e ti\u2019ahia ra i Paris. \u2019Ua faufa\u2019a \u2019ore te t\u0101matara\u2019a a Jacquinot t\u0101ne n\u014d te mau motu n\u014d Kerguelen \u2019aore r\u0101 n\u014d te mau motu n\u014d Crozet. T\u0113 \u2019opa ra \u2019o Messmer t\u0101ne n\u014d P\u014dr\u012bnetia : i mana\u2019o na \u2019oia i te mau motu n\u014d M\u0101tuita mai te matahiti 1961 mai \u0101, \u00ab e mea \u0101tea i te p\u016b \u2019e \u2019aita i \u0101tea roa i te fenua n\u014d Christmas\u00bb [footnote] SHD, GR 13 R 132, pu\u2019e parau 55, i te 14 n\u014d tetepa 1961. [\/footnote]. Mea piri roa ra \u00efa i te Hau marite. O te taime tano te reira n\u014d De Gaulle n\u014d te ha\u2019ap\u0101p\u016b-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te vai-maita\u2019ira\u2019a o te hau Far\u0101ni i reira. Te mau mana\u2019o te reira i fa\u2019ahitihia na i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te mau matahiti 1840 : e ha\u2019afaufa\u2019a i te nu\u2019ura\u2019a o teie mau motu ma te paraura\u2019a atu ia r\u0101tou \u0113, e p\u0101ruruhia t\u014d r\u0101tou iho tumu i mua i te \u2019umera\u2019a \u2019\u012b\u2019ino a te mau Peret\u0101ne. E ta\u2019ata p\u0101p\u016b maita\u2019i i te tuatua \u2018\u0101\u2019ai \u2019o De Gaulle t\u0101ne [footnote] Maurice Agulhon, <em>De Gaulle, histoire, symbole, mythe<\/em>, Plon, 2000. [\/footnote]. I t\u014dna fa\u2019aro\u2019ora\u2019a i te parau o te p\u0101to\u2019ira\u2019a n\u014d te ha\u2019amaura\u2019a o te CEP i te matahiti 1964, \u2019ua ha\u2019amana\u2019o \u2019oia : \u00ab \u2019Ua h\u0101nere e piti \u2019ahuru matahiti i teie nei t\u014d te \u2019\u0101\u2019ai \u2019o Pritchard t\u0101ne i te tupura\u2019a, \u2019e t\u0113 vai oraora noa ra teie mau titotitora\u2019a ! T\u0113 nu\u2019u \u2019oi\u2019oi noa ra te ao nei. Ter\u0101 r\u0101, t\u0113 vai mure \u2019ore noa ra te mau pe\u2019ape\u2019a fa\u2019aro\u2019o, te mau \u2019arora\u2019a o te mau peu tumu, \u2019e te mau \u2019arora\u2019a o te mau hia\u2019ai fenua. I muri mai i te reira, te mau Peret\u0101ne iho \u0101 t\u0113 \u2019itehia\u00bb [footnote] Alain Peyrefitte<em>, <\/em><em>C\u2019\u00e9tait de Gaulle<\/em><em>,<\/em> 2, Gallimard, 2002. [\/footnote]. N\u014d te p\u0101ruru i te fenua Nouvelle-Cyth\u00e8re i te fa\u2019aro\u2019o Peret\u0101ne, \u2018ua fa\u2019aohipa te Hau Far\u0101ni i raro a\u2019e ia De Gaulle i te parau \u0101rai a Guizot t\u0101ne, ma te ha\u2019ap\u0101rahi i te ti\u2019am\u0101ra\u2019a Far\u0101ni i Tahiti n\u0101 roto i te p\u016bai : Tahiti, tei pi\u2019i i te \u2019\u0101\u2019ai o te fenua Far\u0101ni ti\u2019am\u0101\u00a0 i te i\u2019oa o te ti\u2019ara\u2019a mana o<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 6\"]<\/p> <p>te ta\u2019ata, \u2019ua riro mai \u2019o Tahiti, \u2019ei v\u0101hi ha\u2019afaufa\u2019ara\u2019a i te p\u016bai mana Far\u0101ni fa\u2019a\u2019\u0101pihia e te mau r\u0101ve\u2019a aravihi n\u014d teie tau [footnote] Gabrielle Hecht, \u00ab\u00a0Te mana \u2019\u0101t\u014dm\u012b : te fa\u2019atupuara\u2019a o n\u0101 \u00ab Hanahana e Toru \u2019ahuru\u00a0\u00bb, C. Pessis, C. Top\u00e7u, Ch. Bonneuil, <em>Te tahi atu \u2019\u0101\u2019amu o n\u0101 matahiti \u00ab Hanahana e Toru \u2019ahuru \u00bb<\/em> ,\u00a0\u00a0 \u2019api. 164. [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u2019Ahuru ma vau \u2019\u0101va\u2019e hou te fa\u2019aotira\u2019a a te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a rahi e m\u0101\u2019iti i te mau motu Tuamotu m\u0101, i te 27 n\u014d tiurai 1962, i te \u2019\u0100po\u2019ora\u2019a matahiti o t\u0113 ruru i te mau t\u0101vana hau o te mau fenua n\u014d te aramoana i te aora\u2019i o \u00c9lys\u00e9e, \u2019ua hi\u2019opo\u2019a \u2019o De Gaulle t\u0101ne i te mau fenua \u2018aihu\u2019ara\u2019au a te Hau \u2019\u0112m\u0113pera : \u00ab E\u2019ere teie mau fenua iti i te fenua Far\u0101ni, ta\u2019a\u2019\u0113 noa atu i te fenua Taratoni, tei nohohia e te h\u014d\u2019\u0113 rahira\u2019a ta\u2019ata tumu n\u014d Far\u0101ni. \u00bb. \u2019Ua ti\u2019am\u0101 t\u014d te mau motu n\u014d Comores e\u2019ita \u2018oia e ha\u2019apa\u2019o atu. \u2018\u0100re\u2019a r\u0101 \u2019o Tahiti r\u0101, \u2019ia au te mau parau e p\u016b\u2019ohu ra i te mau maita\u2019i \u2019e te mau faufa\u2019a rau e mea ta\u2019a\u2019\u0113 mau \u0101 : \u00ab E fa\u2019aea iho \u0101 t\u0101tou i P\u014dr\u012bnetia n\u014d te faufa\u2019a rahi o teie mau motu ; n\u014d te maita\u2019i o te ta\u2019ata, \u2019eiaha t\u0101tou i teie taime e mata i te parau o te moni\u00bb\u00a0[footnote] Louis Aim\u00e9 Grimald<em>, <\/em><em>Gouverneur dans le Pacifique<\/em>, Berger-Levrault, 1990, \u2019api. 269. [\/footnote].<\/p> <p>E p\u012bna\u2019ina\u2019i teie fa\u2019aaura\u2019a poritita \u2019e moni ato\u2019a, e ono matahiti i muri iho, i te taime \u2019a haere mai ai \u2019o de Gaulle t\u0101ne e heheu i te p\u016b ruru n\u014d Pape\u2019ete \u2019e ha\u2019apa\u2019a\u2019ina atu ai ia B\u00e9telgeuse i te \u2019\u0101va\u2019e tetepa 1966 : : \u00ab \u2019Ua fa\u2019ahiti \u2019outou i te P\u016b T\u0101matamatara\u2019a n\u014d P\u0101tifita. \u2019Oia mau, \u2019ua hina\u2019aro mau \u0101 \u2019o P\u014dr\u012bnetia \u2019ia riro mai \u2019oia \u2019ei p\u016b n\u014d teie fa\u2019anahora\u2019a rahi, \u2019\u014dpuahia n\u014d te horo\u2019a \u2018ei taipe n\u014d te P\u016bai far\u0101ni te huru o te fa\u2019aruri-\u2019\u0113-ra\u2019a mana\u2019o o te ti\u2019a, e te fa\u2019ahepo, i te t\u0101\u2019\u0101to\u2019ara\u2019a, te tahi ha\u2019ap\u0101rahira\u2019a i te hau, i roto i te h\u014d\u2019\u0113 ao ataata mau. E parau mau. T\u0113 vai ato\u2019a ra, i t\u0101\u2019u hi\u2019ora\u2019a, te tahi ho\u2019onara\u2019a : e mea fa\u2019ahiahia mau te fa\u2019ahotura\u2019a e arata\u2019i ra i teie nei fa\u2019anahora\u2019a a te P\u016b ! E\u2019ere \u0101 ter\u0101, tei muri mai te m\u0101\u2019a\u2026 \u00bb [footnote]\u00a0https:\/\/fresques.ina.fr\/de-gaulle\/fiche-media\/Gaulle00121\/voyage-a-tahiti.html [\/footnote].<\/p>\n[sidebar_references]","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2344","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep"}],"about":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/types\/notice-cep"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2344\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3905,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/2344\/revisions\/3905"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1977"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2344"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2344"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2344"},{"taxonomy":"autrice--auteur","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/autrice--auteur?post=2344"},{"taxonomy":"chronologie","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/chronologie?post=2344"},{"taxonomy":"institution","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/institution?post=2344"},{"taxonomy":"nom-commun","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-commun?post=2344"},{"taxonomy":"nom-propre","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-propre?post=2344"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}