    {"id":1729,"date":"2024-11-16T14:05:31","date_gmt":"2024-11-17T00:05:31","guid":{"rendered":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/"},"modified":"2025-12-16T05:37:22","modified_gmt":"2025-12-16T15:37:22","slug":"fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation","status":"publish","type":"notice-cep","link":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/","title":{"rendered":"Fare Ute : te paura&#8217;a te tairoto n\u0101tura i te fa&#8217;anahora&#8217;a o te taunei"},"content":{"rendered":"<!--themify_builder_content-->\n<div id=\"themify_builder_content-1729\" data-postid=\"1729\" class=\"themify_builder_content themify_builder_content-1729 themify_builder tf_clear\">\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_xscp52 tb_first tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_6h9x52 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_wau652   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-1'>Page 1<\/h2>\n<p>Mai te peu \u0113 ua n\u0101muahia te patura\u2019a o te <u>taura\u2019a manureva n\u014d Fa\u2019a\u2019a<\/u>, i te taera\u2019a mai o te CEP, e t\u014d\u2019a\u2019ati roa r\u0101 o Fare \u2019Ute i te reira m\u0101 t\u014dna \u2019\u0101\u2019ano e te vitiviti o te fa\u2019anahora\u2019a rarahi o [t\u014dna] u\u0101hu. A t\u014dtahito noa ai, te mau patura\u2019a u\u0101hu n\u014d Pape\u2019ete, \u2019e\u2019ita e ruru\u2019a i te reira ia raut\u012b i te terera\u2019a \u2019ihitai o tei mara\u2019a t\u0101mau noa atu ra, e \u2019e\u2019ita roa atu ho\u2019i \u00efa teie e utahia mai ra n\u0101 roto i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. [E mau patura\u2019a] n\u014d te ho\u2019\u0113 ana\u2019e u\u0101hu hohonu, ho\u2019\u0113 t\u0101paera\u2019a pah\u012b uta m\u014dr\u012b \u2019arahu, e tahi mau pah\u012b huru tanotano, t\u0101piri mai ai te ho\u2019\u0113 p\u016b \u2019ihitai ve\u2019uve\u2019u e na\u2019ina\u2019i roa. Te tere m\u0101tauhia i te r\u014dp\u016bra\u2019a matamua o te mau matahiti 1960 ra, ua mara\u2019a [t\u014dna] f\u0101ito t\u0101matahiti mai te 130 i te 180 atu pah\u012b tapiho\u2019o, e te terera\u2019a tao\u2019a mai te 100.000 i te 266.000 atu tane, m\u0101 t\u0113 tai\u2019o-\u2019ore i n\u0101 30.000 horop\u0101tete t\u0101matahiti, e te vaira\u2019a mai te mau manu\u0101 fa\u2019ehau. \u2019Ore a\u2019e nei e ti\u2019a ia \u2019ape i te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a o te u\u0101hu, o tei api ho\u2019i, i te matahiti 1962 ra\u2019a ra, tai\u2019o mahana ha\u2019amaura\u2019a i te <em>Port Autonome<\/em> n\u014d Pape\u2019ete\u00a0: i teie iho matahiti t\u0113 fa\u2019a\u2019\u012b-matamua-ra\u2019ahia e te <u>SETIL<\/u> te a\u2019au roto n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101\u2019ano i te \u0101rea p\u016b-h\u0101manira\u2019a, te tahi tahua fa\u2019a\u2019ohipa-r\u016b-hia e te ti\u2019a-mana fa\u2019ehau<span id='footnote-ref-1' class='footnote-ref'><a href='#footnote-1'>[1]<\/a><\/span>, \u2019e\u2019ita r\u0101 teie i e fanu 13 t\u0101 e rava\u2019i atu.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5u9752 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ero052 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_dhk234 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_bwrg34 first\">\n                    <!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_rf4s735 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-rf4s735-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-rf4s735-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 1                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-rf4s735-0-content\" data-id=\"acc-rf4s735-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_mg7c735\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_20lt735 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_61i5672   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p>\u00a0<\/p>\n<figure id=\"attachment_1107\" aria-describedby=\"caption-attachment-1107\" style=\"width: 295px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-1107\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-295x300.jpeg\" alt=\"\" width=\"295\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-295x300.jpeg 295w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-768x781.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964.jpeg 980w\" sizes=\"auto, (max-width: 295px) 100vw, 295px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1107\" class=\"wp-caption-text\">P\u016b u\u0101hu n\u014d Fare \u2019Ute e te pah\u012b ra o LST Cheliff i te u\u0101hu i te \u2019\u0101va\u2019e fepuare matahiti 1964 ra. I te mea \u0113 e \u2019itehia n\u0101 te vai-muri te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a matamua a te SETIL, \u2019aita \u0101 te mau \u2019ohipa rarahi n\u014d te fa\u2019anaho-vauvau i ha\u2019amatahia atu ra\u00a0: \u2019aita \u0101 te u\u0101hu i t\u0101pae atu ra i te a\u2019au tua e i Motu Uta. \u00a9 Ren\u00e9 Bail\/ECPAD\/D\u00e9fense<\/figcaption><\/figure>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_b0wi34 last\">\n                            <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_wsua658 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_l6tv658 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_31qg658   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-2'>Page 2<\/h2>\n<p><strong>\u00ab\u00a0Teie fa\u2019ararahira\u2019a faufa\u2019a i te U\u0101hu n\u014d Pape\u2019ete, e fa\u2019ariro maori atu \u00efa ia na \u2019ei ti\u2019ara\u2019a u\u0101hu natihau<\/strong><span id='footnote-ref-2' class='footnote-ref'><a href='#footnote-2'>[2]<\/a><\/span><strong>\u00a0\u00bb\u00a0: te tauira\u2019a i te f\u0101ito o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a n\u014d te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a.<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua riro te taera\u2019a mai o te CEP \u2019ei \u2019imiparau e \u2019oia ato\u2019a \u2019ei ha\u2019apata i te fanaho-vauvau rarahi i te u\u0101hu n\u014d Fare \u2019Ute, i ni\u2019a-\u2019\u0113 roa i te mau tohura\u2019a matamua n\u014d te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a i te u\u0101hu t\u012bvira e te p\u016b \u2019ihitai\u00a0: te mau t\u012btaura\u2019a tau\u2019ati i te Fenua e te CEP, t\u0101\u2019atihia i te moni-papa h\u014dpoihia mai e te Hau m\u0101 te \u2019\u0101pe\u2019e i te ha\u2019amaura\u2019a i te p\u016b, e fa\u2019atupu maoti te reira i te ho\u2019\u0113 fa\u2019atauira\u2019a huehue n\u0101 te pae tahatai o Pape\u2019ete : \u00ab\u00a0mai t\u014d te ha\u2019amaura\u2019a i te ho\u2019\u0113 P\u016b o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u014d Porinetia far\u0101ni arata\u2019ira\u2019a ia h\u014dro\u2019ahia te moni-turu ra 30 mirioni i te Fa\u2019aterera\u2019a a te Hau t\u012b\u2019a\u2019au i te mau Tuha\u2019a e te mau Fenua n\u014d te Ara-moana n\u014d te mau patura\u2019a fa\u2019ararahi i te u\u0101hu t\u012bvira n\u014d Pape\u2019ete, mai te reira ato\u2019a teie ha\u2019amaura\u2019a i te r\u016bra\u2019a e te fa\u2019a\u2019\u016b\u2019ana i te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a o te P\u016b \u2019Ihitai n\u014d Fare \u2019Ute o tei riro maori atu \u2019ei mea faufa\u2019a, teie nei r\u0101, m\u0101 te CEP \u2019ore, e riro atu \u00efa \u2019ei faufa\u2019a huru iti ha\u2019iha\u2019i a\u2019e<span id='footnote-ref-3' class='footnote-ref'><a href='#footnote-3'>[3]<\/a><\/span> \u00bb.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>N\u0101 te pito o te \u2019\u014dpuara\u2019a : te patu-h\u0101mani-t\u0101ato\u2019a-ra\u2019ahia o Mou Uta i r\u014dp\u016b i te \u2019\u014d\u2019o\u2019a n\u014d Pape\u2019ete, o tei riroriro na \u2019ei v\u0101hi fa\u2019a\u2019eaeara\u2019a n\u014d P\u014dmare IV, \u2019ei pare e \u2019aore \u00efa \u2019ei v\u0101hi utuutu-ma\u2019i, e tae noa atu i te fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a i te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute. Ua p\u0101ruruhia n\u0101 p\u016b e 2 i te v\u0101ve\u2019a n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 patu f\u0101ito 800 m\u0113tera (te roa) fa\u2019ati\u2019ahia i ni\u2019a i te a\u2019au tua, e o tei fa\u2019at\u016b\u2019ati t\u0101ta\u2019iauhia mai e te ho\u2019\u0113 fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a teitei a\u2019e i te miti e te ho\u2019\u0113 \u2019e\u2019aturu (h\u0101manihouhia m\u0101 te f\u0101ito Bailey, \u2019ohie i t\u0113 uta e t\u0113 ha\u2019amau), monohia i te matahiti 1966 ra n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 \u2019e\u2019aturu p\u0101p\u016b. N\u0101 52 mirioni far\u0101ne t\u012btauhia, ua \u2019\u0101fa\u2019ihia mai \u00efa e te Fa\u2019aterera\u2019a a te Hau t\u012b\u2019a\u2019au i te mau Tuha\u2019a e te mau Fenua n\u014d te Ara-moana (30 mirioni), te Fa\u2019aterera\u2019a-hau a te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau (16 mirioni), te Port autonome (4 mirioni) e te Fenua (2 mirioni). Ha\u2019amatahia i te hope\u2019a matahiti 1963 ra, ua oti mai te mau \u2019ohipa i te hope\u2019a matahiti 1966 ra, noa atu \u0101 \u00efa \u0113 ua \u2019\u0101varihia te u\u0101hu i te hope\u2019a ra\u2019a ra n\u014d tiunu\u00a0<span id='footnote-ref-4' class='footnote-ref'><a href='#footnote-4'>[4]<\/a><\/span>.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_8fq6658 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_7u8u658 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_z236141 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_zq6v141 first\">\n                    <!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_vxny141 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-vxny141-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-vxny141-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 2                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-vxny141-0-content\" data-id=\"acc-vxny141-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_cifs141\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_5qn4141 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_av25596   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <figure id=\"attachment_1108\" aria-describedby=\"caption-attachment-1108\" style=\"width: 300px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-1108\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-300x225.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-300x225.jpeg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-1024x769.jpeg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-768x577.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-1024x769-800x600.jpeg 800w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965.jpeg 1052w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1108\" class=\"wp-caption-text\">Te u\u0101hu n\u014d Pape\u2019ete e h\u0101manihia ra (1965), m\u0101 te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a o te a\u2019au tua e Motu Uta e vai maori mai nei \u2019ei patu-h\u0101mani-roa-hia, m\u0101 t\u0113 \u2019itehia \u0101 r\u0101 te mau hiti tumu e te aru i r\u014dp\u016b i te mau fa\u2019anaho-vauvau. Hoho\u2019a-pata\u00a0: A. Sylvain (Banque de l\u2019Indochine, Archives historiques de Cr\u00e9dit Agricole sa).<\/figcaption><\/figure>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_o7zw141 last\">\n                            <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_bj1d837 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_412i837 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_mr2a837   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-3'>Page 3<\/h2>\n<p>Teie tuha\u2019a matamua n\u014d te fa\u2019anaho-vauvau ia Fare \u2019Ute, [\u2019oia te tuha\u2019a] rarahi roa a\u2019e, ua fa\u2019ataui t\u0101\u2019ere roa i te huru n\u014d te pae tahatai o Pape\u2019ete. E 9 u\u0101hu \u2019\u0101p\u012b, e 7 fare maeha\u2019a \u2019\u0101p\u012b, e tahi mau ti\u2019araa fare \u2019ohipa e mau fare p\u016b-h\u0101mani, e \u2019oia ato\u2019a te tahi terera\u2019a pur\u016bmu n\u014d t\u0113 fa\u2019at\u016b\u2019ati ia r\u0101tou, ua ha\u2019amauhia te reira i ni\u2019a i te <em>motu<\/em>, te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute e te a\u2019au, m\u0101 te \u2019iriarahi (superficie) e mara\u2019a t\u0101ato\u2019a atu i te f\u0101ito piri i te 60 t\u0101, m\u0101 te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a ha\u2019amatahia hou a\u2019e te matahiti 1962 ra. Fa\u2019ata\u2019ahia te vauvau nei ia \u00ab\u00a0fa\u2019a\u2019ohipa-m\u0101ite-hia n\u014d te maita\u2019i o te mau \u201ct\u012bvira\u201d e te mau \u201cfa\u2019ehau\u201d<span id='footnote-ref-5' class='footnote-ref'><a href='#footnote-5'>[5]<\/a><\/span> \u00bb.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00ab E p\u0101ruruhia atu te tairoto n\u0101 te mau huru tau ato\u2019a n\u0101 roto i te patu h\u0101manihia i ni\u2019a i te a\u2019au-tua <\/strong><span id='footnote-ref-6' class='footnote-ref'><a href='#footnote-6'>[6]<\/a><\/span><strong> \u00bb : te tauiuira\u2019a o te mau horora\u2019a \u2019\u014dpape o te tairoto<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>T\u0113 vaivai ta\u2019a-\u2019ore noa ra te \u2019\u0113f\u0113 arutaim\u0101reva o teie mau fa\u2019atauira\u2019a, t\u0113 h\u014dro\u2019a mai nei r\u0101 i te tahi mau n\u016bmera e mau \u2019ite na\u2019uanei i ni\u2019a i te \u2019\u0113f\u0113 o te patu-h\u0101mani-ra\u2019ahia te mau pae tahatai e te mau t\u0101ipura\u2019a papa moana, [t\u0113 h\u014dro\u2019a mai nei] i te ho\u2019\u0113 hi\u2019ora\u2019a n\u014d te fa\u2019ahuru-\u2019\u0113-ra\u2019a o te papan\u0101tura (\u00e9cosyst\u00e8me) o te tairoto. \u2019Inaha, te mau fenua-fa\u2019a\u2019\u012b i noa\u2019a mai i Motu Uta, te a\u2019au tua e te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute, ua t\u012btau mai \u00efa ia t\u0101ipuhia 1,77 mirioni m\u0113tera \u2019\u0101fata \u00ab\u00a0aruaru\u00a0\u00bb, [\u2019oia] teie \u2019\u0101no\u2019ira\u2019a one to\u2019a e te miti, o t\u0101 te mau \u2019ihip\u0101ito (ing\u00e9nieur) n\u014d te mau \u2019E\u2019aturu e te mau Aro\u0101-Pur\u016bmu, i fa\u2019aara \u0113 e tano n\u014d t\u0113 h\u0101mani i te t\u012bm\u0101 t\u0101pape i te matahiti 1962 ra. I roto i n\u0101 matahiti 1963 e 1965 atu, ua heru \u2019\u0101faro roa te t\u0101ipu marite ra <em>New Jersey<\/em>, i te papa-to\u2019a, i te tahi taime e tae roa i te f\u0101ito [hohonu] 18 m\u0113tera, \u2019ei hutira\u2019a mai i te hu\u2019a-to\u2019a n\u014d t\u0113 t\u0101viri e t\u0113 hue n\u0101 te \u0101rea fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019ohipahia te mau t\u0101ipura\u2019a n\u014d te papa o te a\u2019au tua m\u0101 te mau to\u2019a pohe (feo), e \u2019oia ato\u2019a, n\u014d te mau \u00ab uru to\u2019a ora o tei \u2019aere n\u0101 ni\u2019a i te one \u00bb, e o tei fa\u2019ata\u2019ahia ia riro \u00ab hu\u2019ahu\u2019a \u2019ohie n\u0101 roto i te mau r\u0101ve\u2019a m\u0101tauhia (t\u016bpitara\u2019a e \u2019aore \u00efa p\u0101pahira\u2019a)\u00a0<span id='footnote-ref-7' class='footnote-ref'><a href='#footnote-7'>[7]<\/a><\/span>\u00a0\u00bb. Te v\u0101v\u0101hira\u2019a i te mau to\u2019a ora e te p\u0101ra\u2019ura\u2019a i te papa o te a\u2019au, e fa\u2019atupu mai te reira i te mau \u2019\u0113f\u0113 \u2019ino n\u014d te orarau (biodiversit\u00e9)\u00a0: m\u0101 t\u0113 \u2019ore e ti\u2019a fa\u2019ahou e fa\u2019ataui, e fa\u2019atupu r\u0101tou i te mau \u0101rea varivari m\u0101 t\u0113 ehuehu ia h\u0101\u2019uti-ha\u2019iha\u2019i-noa-hia atu. \u2019Inaha, i te mau v\u0101v\u0101hira\u2019a matamua o te orarau, t\u0113 \u2019\u0101piti mai ra te tano-\u2019ore o t\u014dna fa\u2019a\u2019\u0101p\u012braa, n\u014d te \u2019ere o te fa\u2019a\u2019\u0101p\u012bra\u2019a m\u0101 t\u0113 ha\u2019af\u0101nau o tei fa\u2019atupuhia e te mau to\u2019a, e n\u014d te \u2019ore o te <em>phytoplancton<\/em>, t\u0101pona matamua o te \u2019aere m\u0101\u2019a o te \u0101nimara-tupu (faune) o te tairoto, m\u0101 t\u0113 t\u0101\u2019\u014dti\u2019ahia te tupura\u2019a n\u0101 te miti ehuehu.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>A tir\u0101 noa atu r\u0101, te vaira\u2019a mai te patu f\u0101ito 5 m\u0113tera i te teitei i ni\u2019a i te a\u2019au tua, ua fa\u2019ataui \u00efa i te terera\u2019a-miti o te \u2019\u014d\u2019o\u2019a m\u0101 t\u0113 fa\u2019a\u2019ore i te mau \u2019\u0113f\u0113 o te v\u0101ve\u2019a. Hina\u2019arohia e te fei\u0101 fa\u2019anaho-vauvau n\u014d te p\u0101ruru i te mau patura\u2019a e te mau pah\u012b, t\u0113 t\u0101\u2019\u014dti\u2019a nei r\u0101 teie rohi i te mau terera\u2019a i rotop\u016b i te tairoto e te moana, m\u0101 t\u0113 ha\u2019afifi roa atu i te ehuehu o te miti, e t\u0113 fa\u2019arahi nei i te \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a o te ha\u2019avi\u2019ivi\u2019i fa\u2019atupuhia i roto i te u\u0101hu e n\u0101 te v\u0101hi \u2019\u0113 atu o <u>Pape\u2019ete.<\/u><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_0t9f837 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_olmc837 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_rvbo496 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_a0zg496 first\">\n                    <!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_rpfj496 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-rpfj496-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-rpfj496-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Figure 3                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-rpfj496-0-content\" data-id=\"acc-rpfj496-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_muur496\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_1zyq496 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_td74831   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <figure id=\"attachment_1109\" aria-describedby=\"caption-attachment-1109\" style=\"width: 300px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-1109\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-300x211.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"211\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-300x211.jpeg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-1024x721.jpeg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-768x541.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016.jpeg 1090w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1109\" class=\"wp-caption-text\">Te inera\u2019a o te pae tahatai o Pape\u2019ete mai te matahiti 1955 e 2016 atu, o tei fa\u2019a\u2019ite mai i te \u2019\u0101\u2019ano o te fenua \u2019\u0101p\u012b i noa\u2019a mai i ni\u2019a i te tairoto i n\u0101 au\u2019ahuru matahiti matamua o te CEP, e \u2019oia ato\u2019a r\u0101 te fa\u2019anaho-vauvau t\u0101mau o te \u0101rea e tae roa mai i teie mahana. B. Furst, ia au i te mau hoho\u2019a-pata m\u0101reva (SPAA)<\/figcaption><\/figure>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_ks09496 last\">\n                            <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_adya571 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_1alk571 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_gijt571   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-4'>Page 4<\/h2>\n<p><strong><em>\u00ab E mea faufa\u2019a ia rave i te fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a i rotop\u016b i te rahira\u2019a parau fa\u2019ati\u2019a n\u014d t\u0113 patu e te ruperupe \u2019\u0101fa\u2019ihia mai e te CEP\u00a0<\/em><\/strong><span id='footnote-ref-8' class='footnote-ref'><a href='#footnote-8'>[8]<\/a><\/span><strong><em>\u00a0\u00bb\u00a0: te mau \u2019\u0113f\u0113 o te tupura\u2019a p\u016b-h\u0101mani e va\u2019a\u2019oire\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I muri a\u2019e i te mau patura\u2019a rarahi matamua, ua ine te huru o te tairoto ia au i te nu\u2019ura\u2019a o te p\u016b-h\u0101manira\u2019a o Fare \u2019Ute. Ua fa\u2019aruru \u2019ona i te <u>tupura\u2019a r\u016bhia n\u014d te ha\u2019ap\u016bra\u2019a<\/u> [\u2019oire] n\u014d Pape\u2019ete, n\u0101 roto maori iho\u0101 r\u0101 i te mau \u2019ohipa h\u014dhia mai e te CEP, e te moni-\u2019\u0101va\u2019e maiketa\u2019i o t\u0101na mau rave-\u2019ohipa. Te rahira\u2019a ta\u2019ata o te ha\u2019ap\u016bra\u2019a, ua tae ho\u2019i \u00efa mai te 35.514 i te matahiti 1962 ra, i te 93.294 i te matahiti 1983 ra, e i te 137.030 i te matahiti 2022 <span id='footnote-ref-9' class='footnote-ref'><a href='#footnote-9'>[9]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E rave rahi tuat\u0101papara\u2019a fa\u2019atupuhia i te mau matahiti 1980 e 1990 atu, e fa\u2019a\u2019ite mai ra, mai te vaeha\u2019a o te mau matahiti 1960 ra, e rave rau te huru ha\u2019avi\u2019ivi\u2019i e fa\u2019ahuru-\u2019\u0113 ra i te \u2019\u014d\u2019o\u2019a e t\u014dna papan\u0101tura. I te tahi a\u2019e pae, te mau vi\u2019ivi\u2019i \u2019\u0101faro, te mau \u2019\u0101uri teiaha iho\u0101 r\u0101 e te mau m\u014dr\u012b, te aramiti fa\u2019atahe mau iho\u0101 r\u0101 n\u014d te taura\u2019a manureva n\u014d <u>Faa\u2019a<\/u>, e te \u0101rea p\u016b-h\u0101mani e u\u0101hu iho, t\u0101mau roa a\u2019e i te ha\u2019am\u0101hiehia. Te mau fa\u2019aru\u2019era\u2019a a te p\u016b m\u0101hu, ua turu te reira i te ahu o te vai (r\u00e9chauffement des eaux) o te \u0101rea, piri i te 1,7\u00b0C, ia fa\u2019aauhia i te \u2019\u0101fa-\u2019\u0101mui o te mau f\u0101itora\u2019a o te \u2019\u014d\u2019o\u2019a <span id='footnote-ref-10' class='footnote-ref'><a href='#footnote-10'>[10]<\/a><\/span>. I te tahi atu pae, e ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a (urbanisation) e mara\u2019a mai ra \u2019\u0101pitihia i te \u2019ere o te t\u012bti\u2019ara\u2019a pape \u2019ino e te fanahora\u2019a i te mau fa\u2019aru\u2019era\u2019a auahiahi n\u0101 te n\u0101tura, ua arata\u2019i te reira i te huera\u2019a i roto i te tairoto te mau pu\u2019e pera e fenua n\u014d roto mai i te paura\u2019a fenua. Teie mau tupura\u2019a, \u2019\u0101muihia i te mau \u2019\u0113f\u0113 \u2019\u0101faro o te herura\u2019a aruaru e te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a i te a\u2019au, ua fa\u2019arahi atu \u00efa i te h\u014dpuna e te ehuehu o te miti. Te huru o te reva e te mau patura\u2019a \u2019\u0101p\u012b, t\u0113 turu ato\u2019a ra ia t\u0101pe\u2019a-fa\u2019ahou-hia te mau m\u0101teria.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u2019Aita mau ho\u2019i teie [mau patura\u2019a] i fa\u2019aea i te matahiti 1966 ra. P\u016b\u2019oihia e rave rahi taime, a 2,3 atu ra kirom\u0113tera i te roa t\u014d te patu. Mai te peu \u0113 ua fa\u2019aru\u2019ehia te \u2019\u014dpuara\u2019a n\u014d te patu-h\u0101mani-ra\u2019a hope i te a\u2019au tua e tae atu i te ava n\u014d Taunoa i te matahiti 1980 ra, \u2019aita i p\u016b\u2019oihia te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a i te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute e n\u014d Motu Uta. I n\u0101 matahiti 1976 e 2023 atu, ua patu-fa\u2019ahou-hia e 35 t\u0101 hau atu, fa\u2019atae atu ai i te f\u0101ito 95 t\u0101 te \u2019iriarahi t\u0101ato\u2019a i noa\u2019a mai i ni\u2019a i te tairoto mai te matahiti 1964 mai ra. I teie mahana, \u2019e\u2019ere fa\u2019ahou te fa\u2019anaho-vauvau o te u\u0101hu i te \u2019ahopa n\u0101 te CEP, t\u0113 rave-t\u0101mau-hia nei r\u0101 \u2019ona, m\u0101 te \u2019aita e fifi-\u2019ore i ni\u2019a i te arutaim\u0101reva. Noa atu te ha\u2019amaura\u2019ahia te ho\u2019\u0113 p\u016b t\u0101m\u0101ra\u2019a pape \u2019ino i Fare \u2019Ute i te matahiti 2016 ra, \u2019aita te tairoto e ruru\u2019a ra i te mau ha\u2019avi\u2019ivi\u2019ira\u2019a n\u0101 te mau tahora pape mai e \u2019aore \u00efa n\u014d te \u0101rea p\u016b-h\u0101mani (fa\u2019a\u2019itehia mai e te mau m\u0101\u2019ira\u2019a a te mau tura tahito n\u014d te m\u014dr\u012b o te u\u0101hu a te mau pah\u012b uta m\u014dr\u012b \u2019arahu <span id='footnote-ref-11' class='footnote-ref'><a href='#footnote-11'>[11]<\/a><\/span>). E fa\u2019ahepo te mau r\u0113ni-papa \u2019\u0101p\u012b n\u014d te terera\u2019a \u2019ihitai natihau i te ho\u2019\u0113 fa\u2019ahohonura\u2019a, e \u2019oia ato\u2019a i te ho\u2019\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101\u2019anora\u2019a i te ava ia ti\u2019a i te mau pah\u012b uta \u2019\u0101fata-h\u0101ti rarahi roa a\u2019e ia t\u016btau i Porinetia far\u0101ni. Ua fa\u2019aauhia te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a m\u0101 te utu\u2019a o te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a \u2019\u0101p\u012b. N\u0101 te roara\u2019a o te patu, n\u014d fa\u2019anaho-noa-hia atu ra te ho\u2019\u0113 hahaerera\u2019a, \u2019\u0101pitihia mai e te tahi \u0101rea fa\u2019a\u2019ana\u2019anatae, e \u2019ohipa p\u016b-h\u0101mani e u\u0101hu i ni\u2019a i teie nei \u0101 vauvau h\u0101manihia.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_1wrt571 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_76jn571 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n        <\/div>\n<!--\/themify_builder_content-->","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><h2 class='separator-section-5'>Page 1<\/h2> Mai te peu \u0113 ua n\u0101muahia te patura\u2019a o te taura\u2019a manureva n\u014d Fa\u2019a\u2019a, i te taera\u2019a mai o te CEP, e t\u014d\u2019a\u2019ati roa r\u0101 o Fare \u2019Ute i te reira m\u0101 t\u014dna \u2019\u0101\u2019ano e te vitiviti o te fa\u2019anahora\u2019a rarahi o [t\u014dna] u\u0101hu. A t\u014dtahito noa ai, te mau patura\u2019a u\u0101hu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1964,"menu_order":0,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[114],"tags":[],"autrice--auteur":[98],"chronologie":[53,51,116],"institution":[125],"nom-commun":[126,475,131,128,127,130,129],"nom-propre":[470,472,132,473,133,124,474,469,471,468],"class_list":["post-1729","notice-cep","type-notice-cep","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-lieux-et-espaces-tah","autrice--auteur-benjamin-furst-tah","chronologie-annee-60","chronologie-annee-70","chronologie-annee-60-tah","institution-port-autonome-tah","nom-commun-environnement-tah","nom-commun-haaviivii","nom-commun-remblais-tah","nom-commun-lagon-tah","nom-commun-industrie-tah","nom-commun-port-tah","nom-commun-pollution-tah","nom-propre-arutaimareva","nom-propre-faairaa-fenua","nom-propre-fare-ute-tah","nom-propre-haaviivii","nom-propre-motu-uta-tah","nom-propre-papeete-2-tah","nom-propre-port-autonome","nom-propre-pu-hamani","nom-propre-tairoto","nom-propre-uahu","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v24.4 (Yoast SEO v27.5) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>Fare Ute : te paura&#039;a te tairoto n\u0101tura i te fa&#039;anahora&#039;a o te taunei - Dictionnaire historique du CEP<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fare Ute : te paura&#039;a te tairoto n\u0101tura i te fa&#039;anahora&#039;a o te taunei\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mai te peu \u0113 ua n\u0101muahia te patura\u2019a o te taura\u2019a manureva n\u014d Fa\u2019a\u2019a, i te taera\u2019a mai o te CEP, e t\u014d\u2019a\u2019ati roa r\u0101 o Fare \u2019Ute i te reira m\u0101 t\u014dna \u2019\u0101\u2019ano e te vitiviti o te fa\u2019anahora\u2019a rarahi o [t\u014dna] u\u0101hu. A t\u014dtahito noa ai, te mau patura\u2019a u\u0101hu [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Dictionnaire historique du CEP\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-12-16T15:37:22+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Fare-Ute.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2184\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"30 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/\",\"name\":\"Fare Ute : te paura'a te tairoto n\u0101tura i te fa'anahora'a o te taunei - Dictionnaire historique du CEP\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/11\\\/Fare-Ute.jpg\",\"datePublished\":\"2024-11-17T00:05:31+00:00\",\"dateModified\":\"2025-12-16T15:37:22+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/11\\\/Fare-Ute.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/11\\\/Fare-Ute.jpg\",\"width\":2184,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/notice-cep\\\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/tah\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notices-CEP\",\"item\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/notice-archive\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Fare Ute : te paura&rsquo;a te tairoto n\u0101tura i te fa&rsquo;anahora&rsquo;a o te taunei\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"ty-reo\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/#organization\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/02\\\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/02\\\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"width\":790,\"height\":782,\"caption\":\"Dictionnaire historique du CEP\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"publishingPrinciples\":\"https:\\\/\\\/dictionnaire-cep.upf.pf\\\/notices\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fare Ute : te paura'a te tairoto n\u0101tura i te fa'anahora'a o te taunei - Dictionnaire historique du CEP","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Fare Ute : te paura'a te tairoto n\u0101tura i te fa'anahora'a o te taunei","og_description":"Mai te peu \u0113 ua n\u0101muahia te patura\u2019a o te taura\u2019a manureva n\u014d Fa\u2019a\u2019a, i te taera\u2019a mai o te CEP, e t\u014d\u2019a\u2019ati roa r\u0101 o Fare \u2019Ute i te reira m\u0101 t\u014dna \u2019\u0101\u2019ano e te vitiviti o te fa\u2019anahora\u2019a rarahi o [t\u014dna] u\u0101hu. A t\u014dtahito noa ai, te mau patura\u2019a u\u0101hu [&hellip;]","og_url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/","og_site_name":"Dictionnaire historique du CEP","article_modified_time":"2025-12-16T15:37:22+00:00","og_image":[{"width":2184,"height":440,"url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Fare-Ute.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"30 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/","name":"Fare Ute : te paura'a te tairoto n\u0101tura i te fa'anahora'a o te taunei - Dictionnaire historique du CEP","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Fare-Ute.jpg","datePublished":"2024-11-17T00:05:31+00:00","dateModified":"2025-12-16T15:37:22+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/#breadcrumb"},"inLanguage":"ty-reo","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/#primaryimage","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Fare-Ute.jpg","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Fare-Ute.jpg","width":2184,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/fare-ute-lenvironnement-lagonaire-a-lepreuve-de-la-modernisation\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notices-CEP","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Fare Ute : te paura&rsquo;a te tairoto n\u0101tura i te fa&rsquo;anahora&rsquo;a o te taunei"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","name":"Dictionnaire historique du CEP","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"ty-reo"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization","name":"Dictionnaire historique du CEP","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","width":790,"height":782,"caption":"Dictionnaire historique du CEP"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/"},"publishingPrinciples":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/"}]}},"builder_content":"<p>[section_separator title=\"Page 1\"]<\/p> <p>Mai te peu \u0113 ua n\u0101muahia te patura\u2019a o te <u>taura\u2019a manureva n\u014d Fa\u2019a\u2019a<\/u>, i te taera\u2019a mai o te CEP, e t\u014d\u2019a\u2019ati roa r\u0101 o Fare \u2019Ute i te reira m\u0101 t\u014dna \u2019\u0101\u2019ano e te vitiviti o te fa\u2019anahora\u2019a rarahi o [t\u014dna] u\u0101hu. A t\u014dtahito noa ai, te mau patura\u2019a u\u0101hu n\u014d Pape\u2019ete, \u2019e\u2019ita e ruru\u2019a i te reira ia raut\u012b i te terera\u2019a \u2019ihitai o tei mara\u2019a t\u0101mau noa atu ra, e \u2019e\u2019ita roa atu ho\u2019i \u00efa teie e utahia mai ra n\u0101 roto i te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b. [E mau patura\u2019a] n\u014d te ho\u2019\u0113 ana\u2019e u\u0101hu hohonu, ho\u2019\u0113 t\u0101paera\u2019a pah\u012b uta m\u014dr\u012b \u2019arahu, e tahi mau pah\u012b huru tanotano, t\u0101piri mai ai te ho\u2019\u0113 p\u016b \u2019ihitai ve\u2019uve\u2019u e na\u2019ina\u2019i roa. Te tere m\u0101tauhia i te r\u014dp\u016bra\u2019a matamua o te mau matahiti 1960 ra, ua mara\u2019a [t\u014dna] f\u0101ito t\u0101matahiti mai te 130 i te 180 atu pah\u012b tapiho\u2019o, e te terera\u2019a tao\u2019a mai te 100.000 i te 266.000 atu tane, m\u0101 t\u0113 tai\u2019o-\u2019ore i n\u0101 30.000 horop\u0101tete t\u0101matahiti, e te vaira\u2019a mai te mau manu\u0101 fa\u2019ehau. \u2019Ore a\u2019e nei e ti\u2019a ia \u2019ape i te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a o te u\u0101hu, o tei api ho\u2019i, i te matahiti 1962 ra\u2019a ra, tai\u2019o mahana ha\u2019amaura\u2019a i te <em>Port Autonome<\/em> n\u014d Pape\u2019ete\u00a0: i teie iho matahiti t\u0113 fa\u2019a\u2019\u012b-matamua-ra\u2019ahia e te <u>SETIL<\/u> te a\u2019au roto n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101\u2019ano i te \u0101rea p\u016b-h\u0101manira\u2019a, te tahi tahua fa\u2019a\u2019ohipa-r\u016b-hia e te ti\u2019a-mana fa\u2019ehau[footnote] SHD 13 R 170 ,\u00a0 Annexe \u00e0 la lettre n\u00b0 255 CIAS\/TS du 19 novembre 1962 de Thiry au Ministre d\u2019\u00c9tat des DTOM ; Archives de la Banque de l\u2019Indochine, 439 AH 320, Rapport \u00e9conomique, 1962, p. 24 [\/footnote], \u2019e\u2019ita r\u0101 teie i e fanu 13 t\u0101 e rava\u2019i atu.<\/p>\n[sidebar_references]\n<ul><li><h4>Figure 1<\/h4><p>\u00a0<\/p> [caption id=\"attachment_1107\" align=\"alignnone\" width=\"295\"]<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-295x300.jpeg\" alt=\"\" width=\"295\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-295x300.jpeg 295w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-768x781.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964.jpeg 980w\" sizes=\"auto, (max-width: 295px) 100vw, 295px\" \/> P\u016b u\u0101hu n\u014d Fare \u2019Ute e te pah\u012b ra o LST Cheliff i te u\u0101hu i te \u2019\u0101va\u2019e fepuare matahiti 1964 ra. I te mea \u0113 e \u2019itehia n\u0101 te vai-muri te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a matamua a te SETIL, \u2019aita \u0101 te mau \u2019ohipa rarahi n\u014d te fa\u2019anaho-vauvau i ha\u2019amatahia atu ra\u00a0: \u2019aita \u0101 te u\u0101hu i t\u0101pae atu ra i te a\u2019au tua e i Motu Uta. \u00a9 Ren\u00e9 Bail\/ECPAD\/D\u00e9fense[\/caption]<\/li><\/ul>\n<p>\u00a0<\/p> [caption id=\"attachment_1107\" align=\"alignnone\" width=\"295\"]<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-295x300.jpeg\" alt=\"\" width=\"295\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-295x300.jpeg 295w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964-768x781.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/fare-ute-1964.jpeg 980w\" sizes=\"auto, (max-width: 295px) 100vw, 295px\" \/> P\u016b u\u0101hu n\u014d Fare \u2019Ute e te pah\u012b ra o LST Cheliff i te u\u0101hu i te \u2019\u0101va\u2019e fepuare matahiti 1964 ra. I te mea \u0113 e \u2019itehia n\u0101 te vai-muri te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a matamua a te SETIL, \u2019aita \u0101 te mau \u2019ohipa rarahi n\u014d te fa\u2019anaho-vauvau i ha\u2019amatahia atu ra\u00a0: \u2019aita \u0101 te u\u0101hu i t\u0101pae atu ra i te a\u2019au tua e i Motu Uta. \u00a9 Ren\u00e9 Bail\/ECPAD\/D\u00e9fense[\/caption]\n<p>[section_separator title=\"Page 2\"]<\/p> <p><strong>\u00ab\u00a0Teie fa\u2019ararahira\u2019a faufa\u2019a i te U\u0101hu n\u014d Pape\u2019ete, e fa\u2019ariro maori atu \u00efa ia na \u2019ei ti\u2019ara\u2019a u\u0101hu natihau<\/strong>[footnote] Archives de la Banque de l\u2019Indochine, 439 AH 320, Rapport \u00e9conomique, 1965 p. 35. [\/footnote]<strong>\u00a0\u00bb\u00a0: te tauira\u2019a i te f\u0101ito o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a n\u014d te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a.<\/strong><\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua riro te taera\u2019a mai o te CEP \u2019ei \u2019imiparau e \u2019oia ato\u2019a \u2019ei ha\u2019apata i te fanaho-vauvau rarahi i te u\u0101hu n\u014d Fare \u2019Ute, i ni\u2019a-\u2019\u0113 roa i te mau tohura\u2019a matamua n\u014d te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a i te u\u0101hu t\u012bvira e te p\u016b \u2019ihitai\u00a0: te mau t\u012btaura\u2019a tau\u2019ati i te Fenua e te CEP, t\u0101\u2019atihia i te moni-papa h\u014dpoihia mai e te Hau m\u0101 te \u2019\u0101pe\u2019e i te ha\u2019amaura\u2019a i te p\u016b, e fa\u2019atupu maoti te reira i te ho\u2019\u0113 fa\u2019atauira\u2019a huehue n\u0101 te pae tahatai o Pape\u2019ete : \u00ab\u00a0mai t\u014d te ha\u2019amaura\u2019a i te ho\u2019\u0113 P\u016b o te mau t\u0101matamatara\u2019a \u2019\u0101t\u014dm\u012b n\u014d Porinetia far\u0101ni arata\u2019ira\u2019a ia h\u014dro\u2019ahia te moni-turu ra 30 mirioni i te Fa\u2019aterera\u2019a a te Hau t\u012b\u2019a\u2019au i te mau Tuha\u2019a e te mau Fenua n\u014d te Ara-moana n\u014d te mau patura\u2019a fa\u2019ararahi i te u\u0101hu t\u012bvira n\u014d Pape\u2019ete, mai te reira ato\u2019a teie ha\u2019amaura\u2019a i te r\u016bra\u2019a e te fa\u2019a\u2019\u016b\u2019ana i te fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a o te P\u016b \u2019Ihitai n\u014d Fare \u2019Ute o tei riro maori atu \u2019ei mea faufa\u2019a, teie nei r\u0101, m\u0101 te CEP \u2019ore, e riro atu \u00efa \u2019ei faufa\u2019a huru iti ha\u2019iha\u2019i a\u2019e[footnote] SHD, GR 9 R 891, Contr\u00f4leurs Emery (Marine) et Bidon (Terre), \u00ab Rapport sur le CEP, Fascicule II. Moyens d\u2019infrastructure de G\u00e9nie civil \u00bb, Titre III. Installations portuaires et ouvrages maritimes , 20 janvier 1966, p.19. [\/footnote] \u00bb.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>N\u0101 te pito o te \u2019\u014dpuara\u2019a : te patu-h\u0101mani-t\u0101ato\u2019a-ra\u2019ahia o Mou Uta i r\u014dp\u016b i te \u2019\u014d\u2019o\u2019a n\u014d Pape\u2019ete, o tei riroriro na \u2019ei v\u0101hi fa\u2019a\u2019eaeara\u2019a n\u014d P\u014dmare IV, \u2019ei pare e \u2019aore \u00efa \u2019ei v\u0101hi utuutu-ma\u2019i, e tae noa atu i te fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a i te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute. Ua p\u0101ruruhia n\u0101 p\u016b e 2 i te v\u0101ve\u2019a n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 patu f\u0101ito 800 m\u0113tera (te roa) fa\u2019ati\u2019ahia i ni\u2019a i te a\u2019au tua, e o tei fa\u2019at\u016b\u2019ati t\u0101ta\u2019iauhia mai e te ho\u2019\u0113 fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a teitei a\u2019e i te miti e te ho\u2019\u0113 \u2019e\u2019aturu (h\u0101manihouhia m\u0101 te f\u0101ito Bailey, \u2019ohie i t\u0113 uta e t\u0113 ha\u2019amau), monohia i te matahiti 1966 ra n\u0101 roto i te ho\u2019\u0113 \u2019e\u2019aturu p\u0101p\u016b. N\u0101 52 mirioni far\u0101ne t\u012btauhia, ua \u2019\u0101fa\u2019ihia mai \u00efa e te Fa\u2019aterera\u2019a a te Hau t\u012b\u2019a\u2019au i te mau Tuha\u2019a e te mau Fenua n\u014d te Ara-moana (30 mirioni), te Fa\u2019aterera\u2019a-hau a te mau Nu\u2019u fa\u2019ehau (16 mirioni), te Port autonome (4 mirioni) e te Fenua (2 mirioni). Ha\u2019amatahia i te hope\u2019a matahiti 1963 ra, ua oti mai te mau \u2019ohipa i te hope\u2019a matahiti 1966 ra, noa atu \u0101 \u00efa \u0113 ua \u2019\u0101varihia te u\u0101hu i te hope\u2019a ra\u2019a ra n\u014d tiunu\u00a0[footnote] SHD, MV 3BB 4 CEP 12, Construction du port de Papeete\u00a0: compte-rendu des travaux, mois de juin 1966\u00a0; ; Archives de la Banque de l\u2019Indochine, 439 AH 320, Rapport \u00e9conomique, 1966, p. 32. [\/footnote].<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<ul><li><h4>Figure 2<\/h4>[caption id=\"attachment_1108\" align=\"alignnone\" width=\"300\"]<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-300x225.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-300x225.jpeg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-1024x769.jpeg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-768x577.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-1024x769-800x600.jpeg 800w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965.jpeg 1052w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/> Te u\u0101hu n\u014d Pape\u2019ete e h\u0101manihia ra (1965), m\u0101 te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a o te a\u2019au tua e Motu Uta e vai maori mai nei \u2019ei patu-h\u0101mani-roa-hia, m\u0101 t\u0113 \u2019itehia \u0101 r\u0101 te mau hiti tumu e te aru i r\u014dp\u016b i te mau fa\u2019anaho-vauvau. Hoho\u2019a-pata\u00a0: A. Sylvain (Banque de l\u2019Indochine, Archives historiques de Cr\u00e9dit Agricole sa).[\/caption]<\/li><\/ul>\n[caption id=\"attachment_1108\" align=\"alignnone\" width=\"300\"]<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-300x225.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-300x225.jpeg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-1024x769.jpeg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-768x577.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965-1024x769-800x600.jpeg 800w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/port-de-papeete-1965.jpeg 1052w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/> Te u\u0101hu n\u014d Pape\u2019ete e h\u0101manihia ra (1965), m\u0101 te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a o te a\u2019au tua e Motu Uta e vai maori mai nei \u2019ei patu-h\u0101mani-roa-hia, m\u0101 t\u0113 \u2019itehia \u0101 r\u0101 te mau hiti tumu e te aru i r\u014dp\u016b i te mau fa\u2019anaho-vauvau. Hoho\u2019a-pata\u00a0: A. Sylvain (Banque de l\u2019Indochine, Archives historiques de Cr\u00e9dit Agricole sa).[\/caption]\n<p>[section_separator title=\"Page 3\"]<\/p> <p>Teie tuha\u2019a matamua n\u014d te fa\u2019anaho-vauvau ia Fare \u2019Ute, [\u2019oia te tuha\u2019a] rarahi roa a\u2019e, ua fa\u2019ataui t\u0101\u2019ere roa i te huru n\u014d te pae tahatai o Pape\u2019ete. E 9 u\u0101hu \u2019\u0101p\u012b, e 7 fare maeha\u2019a \u2019\u0101p\u012b, e tahi mau ti\u2019araa fare \u2019ohipa e mau fare p\u016b-h\u0101mani, e \u2019oia ato\u2019a te tahi terera\u2019a pur\u016bmu n\u014d t\u0113 fa\u2019at\u016b\u2019ati ia r\u0101tou, ua ha\u2019amauhia te reira i ni\u2019a i te <em>motu<\/em>, te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute e te a\u2019au, m\u0101 te \u2019iriarahi (superficie) e mara\u2019a t\u0101ato\u2019a atu i te f\u0101ito piri i te 60 t\u0101, m\u0101 te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a ha\u2019amatahia hou a\u2019e te matahiti 1962 ra. Fa\u2019ata\u2019ahia te vauvau nei ia \u00ab\u00a0fa\u2019a\u2019ohipa-m\u0101ite-hia n\u014d te maita\u2019i o te mau \u201ct\u012bvira\u201d e te mau \u201cfa\u2019ehau\u201d[footnote] SHD, GR 9 R 890, Contr\u00f4leurs Emery (Marine) et Bidon (Terre), \u00ab Rapport sur le CEP, Fascicule I. Moyens d\u2019infrastructure de G\u00e9nie civil \u00bb, Titre VIII. \u00c9changes de services entre le CEP et le Territoire \u00bb, 30 d\u00e9cembre 1966, p.14-15 [\/footnote] \u00bb.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong>\u00a0\u00ab E p\u0101ruruhia atu te tairoto n\u0101 te mau huru tau ato\u2019a n\u0101 roto i te patu h\u0101manihia i ni\u2019a i te a\u2019au-tua <\/strong>[footnote] SHD, GR 9 R 891, Contr\u00f4leurs Emery (Marine) et Bidon (Terre), \u00ab Rapport sur le CEP, Fascicule II. Moyens d\u2019infrastructure de G\u00e9nie civil \u00bb, Titre III. Installations portuaires et ouvrages maritimes, 20 janvier 1966, p.17 [\/footnote]<strong> \u00bb : te tauiuira\u2019a o te mau horora\u2019a \u2019\u014dpape o te tairoto<\/strong><\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>T\u0113 vaivai ta\u2019a-\u2019ore noa ra te \u2019\u0113f\u0113 arutaim\u0101reva o teie mau fa\u2019atauira\u2019a, t\u0113 h\u014dro\u2019a mai nei r\u0101 i te tahi mau n\u016bmera e mau \u2019ite na\u2019uanei i ni\u2019a i te \u2019\u0113f\u0113 o te patu-h\u0101mani-ra\u2019ahia te mau pae tahatai e te mau t\u0101ipura\u2019a papa moana, [t\u0113 h\u014dro\u2019a mai nei] i te ho\u2019\u0113 hi\u2019ora\u2019a n\u014d te fa\u2019ahuru-\u2019\u0113-ra\u2019a o te papan\u0101tura (\u00e9cosyst\u00e8me) o te tairoto. \u2019Inaha, te mau fenua-fa\u2019a\u2019\u012b i noa\u2019a mai i Motu Uta, te a\u2019au tua e te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute, ua t\u012btau mai \u00efa ia t\u0101ipuhia 1,77 mirioni m\u0113tera \u2019\u0101fata \u00ab\u00a0aruaru\u00a0\u00bb, [\u2019oia] teie \u2019\u0101no\u2019ira\u2019a one to\u2019a e te miti, o t\u0101 te mau \u2019ihip\u0101ito (ing\u00e9nieur) n\u014d te mau \u2019E\u2019aturu e te mau Aro\u0101-Pur\u016bmu, i fa\u2019aara \u0113 e tano n\u014d t\u0113 h\u0101mani i te t\u012bm\u0101 t\u0101pape i te matahiti 1962 ra. I roto i n\u0101 matahiti 1963 e 1965 atu, ua heru \u2019\u0101faro roa te t\u0101ipu marite ra <em>New Jersey<\/em>, i te papa-to\u2019a, i te tahi taime e tae roa i te f\u0101ito [hohonu] 18 m\u0113tera, \u2019ei hutira\u2019a mai i te hu\u2019a-to\u2019a n\u014d t\u0113 t\u0101viri e t\u0113 hue n\u0101 te \u0101rea fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a. Ua fa\u2019a\u2019ohipahia te mau t\u0101ipura\u2019a n\u014d te papa o te a\u2019au tua m\u0101 te mau to\u2019a pohe (feo), e \u2019oia ato\u2019a, n\u014d te mau \u00ab uru to\u2019a ora o tei \u2019aere n\u0101 ni\u2019a i te one \u00bb, e o tei fa\u2019ata\u2019ahia ia riro \u00ab hu\u2019ahu\u2019a \u2019ohie n\u0101 roto i te mau r\u0101ve\u2019a m\u0101tauhia (t\u016bpitara\u2019a e \u2019aore \u00efa p\u0101pahira\u2019a)\u00a0[footnote] SHD, GR 13 R 142, Dossier d\u2019appel d\u2019offre relatif \u00e0 l\u2019ex\u00e9cution de travaux de G\u00e9nie Civil \u00e0 Papeete et sur les atolls de Mururoa, Fangataufa, Hao de l\u2019Archipel des Tuamotu, \u00ab\u00a01<sup>er<\/sup> lot, port de Papeete \u00bb, 1963, p. 29 [\/footnote]\u00a0\u00bb. Te v\u0101v\u0101hira\u2019a i te mau to\u2019a ora e te p\u0101ra\u2019ura\u2019a i te papa o te a\u2019au, e fa\u2019atupu mai te reira i te mau \u2019\u0113f\u0113 \u2019ino n\u014d te orarau (biodiversit\u00e9)\u00a0: m\u0101 t\u0113 \u2019ore e ti\u2019a fa\u2019ahou e fa\u2019ataui, e fa\u2019atupu r\u0101tou i te mau \u0101rea varivari m\u0101 t\u0113 ehuehu ia h\u0101\u2019uti-ha\u2019iha\u2019i-noa-hia atu. \u2019Inaha, i te mau v\u0101v\u0101hira\u2019a matamua o te orarau, t\u0113 \u2019\u0101piti mai ra te tano-\u2019ore o t\u014dna fa\u2019a\u2019\u0101p\u012braa, n\u014d te \u2019ere o te fa\u2019a\u2019\u0101p\u012bra\u2019a m\u0101 t\u0113 ha\u2019af\u0101nau o tei fa\u2019atupuhia e te mau to\u2019a, e n\u014d te \u2019ore o te <em>phytoplancton<\/em>, t\u0101pona matamua o te \u2019aere m\u0101\u2019a o te \u0101nimara-tupu (faune) o te tairoto, m\u0101 t\u0113 t\u0101\u2019\u014dti\u2019ahia te tupura\u2019a n\u0101 te miti ehuehu.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>A tir\u0101 noa atu r\u0101, te vaira\u2019a mai te patu f\u0101ito 5 m\u0113tera i te teitei i ni\u2019a i te a\u2019au tua, ua fa\u2019ataui \u00efa i te terera\u2019a-miti o te \u2019\u014d\u2019o\u2019a m\u0101 t\u0113 fa\u2019a\u2019ore i te mau \u2019\u0113f\u0113 o te v\u0101ve\u2019a. Hina\u2019arohia e te fei\u0101 fa\u2019anaho-vauvau n\u014d te p\u0101ruru i te mau patura\u2019a e te mau pah\u012b, t\u0113 t\u0101\u2019\u014dti\u2019a nei r\u0101 teie rohi i te mau terera\u2019a i rotop\u016b i te tairoto e te moana, m\u0101 t\u0113 ha\u2019afifi roa atu i te ehuehu o te miti, e t\u0113 fa\u2019arahi nei i te \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a o te ha\u2019avi\u2019ivi\u2019i fa\u2019atupuhia i roto i te u\u0101hu e n\u0101 te v\u0101hi \u2019\u0113 atu o <u>Pape\u2019ete.<\/u><\/p>\n[sidebar_references]\n<ul><li><h4>Figure 3<\/h4>[caption id=\"attachment_1109\" align=\"alignnone\" width=\"300\"]<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-300x211.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"211\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-300x211.jpeg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-1024x721.jpeg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-768x541.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016.jpeg 1090w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/> Te inera\u2019a o te pae tahatai o Pape\u2019ete mai te matahiti 1955 e 2016 atu, o tei fa\u2019a\u2019ite mai i te \u2019\u0101\u2019ano o te fenua \u2019\u0101p\u012b i noa\u2019a mai i ni\u2019a i te tairoto i n\u0101 au\u2019ahuru matahiti matamua o te CEP, e \u2019oia ato\u2019a r\u0101 te fa\u2019anaho-vauvau t\u0101mau o te \u0101rea e tae roa mai i teie mahana. B. Furst, ia au i te mau hoho\u2019a-pata m\u0101reva (SPAA)[\/caption]<\/li><\/ul>\n[caption id=\"attachment_1109\" align=\"alignnone\" width=\"300\"]<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-300x211.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"211\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-300x211.jpeg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-1024x721.jpeg 1024w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016-768x541.jpeg 768w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Papeete-de-1955-a-2016.jpeg 1090w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/> Te inera\u2019a o te pae tahatai o Pape\u2019ete mai te matahiti 1955 e 2016 atu, o tei fa\u2019a\u2019ite mai i te \u2019\u0101\u2019ano o te fenua \u2019\u0101p\u012b i noa\u2019a mai i ni\u2019a i te tairoto i n\u0101 au\u2019ahuru matahiti matamua o te CEP, e \u2019oia ato\u2019a r\u0101 te fa\u2019anaho-vauvau t\u0101mau o te \u0101rea e tae roa mai i teie mahana. B. Furst, ia au i te mau hoho\u2019a-pata m\u0101reva (SPAA)[\/caption]\n<p>[section_separator title=\"Page 4\"]<\/p> <p><strong><em>\u00ab E mea faufa\u2019a ia rave i te fa\u2019at\u016b\u2019atira\u2019a i rotop\u016b i te rahira\u2019a parau fa\u2019ati\u2019a n\u014d t\u0113 patu e te ruperupe \u2019\u0101fa\u2019ihia mai e te CEP\u00a0<\/em><\/strong>[footnote] Archives de la Banque de l\u2019Indochine, 439 AH 320, Rapport \u00e9conomique, 1968, p. 36. [\/footnote]<strong><em>\u00a0\u00bb\u00a0: te mau \u2019\u0113f\u0113 o te tupura\u2019a p\u016b-h\u0101mani e va\u2019a\u2019oire\u00a0<\/em><\/strong><\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I muri a\u2019e i te mau patura\u2019a rarahi matamua, ua ine te huru o te tairoto ia au i te nu\u2019ura\u2019a o te p\u016b-h\u0101manira\u2019a o Fare \u2019Ute. Ua fa\u2019aruru \u2019ona i te <u>tupura\u2019a r\u016bhia n\u014d te ha\u2019ap\u016bra\u2019a<\/u> [\u2019oire] n\u014d Pape\u2019ete, n\u0101 roto maori iho\u0101 r\u0101 i te mau \u2019ohipa h\u014dhia mai e te CEP, e te moni-\u2019\u0101va\u2019e maiketa\u2019i o t\u0101na mau rave-\u2019ohipa. Te rahira\u2019a ta\u2019ata o te ha\u2019ap\u016bra\u2019a, ua tae ho\u2019i \u00efa mai te 35.514 i te matahiti 1962 ra, i te 93.294 i te matahiti 1983 ra, e i te 137.030 i te matahiti 2022 [footnote] Fran\u00e7ois Sodter, \u00ab\u00a0l\u2019\u00e9volution r\u00e9cente de la population entre 1962 et 1983\u00a0\u00bb <em>in<\/em> Jean-Fran\u00e7ois Dupon <em>et al.<\/em> (\u00e9d.), Atlas de la Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise, Paris, ORSTOM, 1993, p. 110\u00a0; INSEE, \u00ab\u00a0Les populations l\u00e9gales de Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise en 2022\u00a0\u00bb, 23 janvier 2023 [en ligne] <a href=\"https:\/\/www.insee.fr\/fr\/statistiques\/6689891\">https:\/\/www.insee.fr\/fr\/statistiques\/6689891<\/a>, consult\u00e9 le 25 mai 2023. [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E rave rahi tuat\u0101papara\u2019a fa\u2019atupuhia i te mau matahiti 1980 e 1990 atu, e fa\u2019a\u2019ite mai ra, mai te vaeha\u2019a o te mau matahiti 1960 ra, e rave rau te huru ha\u2019avi\u2019ivi\u2019i e fa\u2019ahuru-\u2019\u0113 ra i te \u2019\u014d\u2019o\u2019a e t\u014dna papan\u0101tura. I te tahi a\u2019e pae, te mau vi\u2019ivi\u2019i \u2019\u0101faro, te mau \u2019\u0101uri teiaha iho\u0101 r\u0101 e te mau m\u014dr\u012b, te aramiti fa\u2019atahe mau iho\u0101 r\u0101 n\u014d te taura\u2019a manureva n\u014d <u>Faa\u2019a<\/u>, e te \u0101rea p\u016b-h\u0101mani e u\u0101hu iho, t\u0101mau roa a\u2019e i te ha\u2019am\u0101hiehia. Te mau fa\u2019aru\u2019era\u2019a a te p\u016b m\u0101hu, ua turu te reira i te ahu o te vai (r\u00e9chauffement des eaux) o te \u0101rea, piri i te 1,7\u00b0C, ia fa\u2019aauhia i te \u2019\u0101fa-\u2019\u0101mui o te mau f\u0101itora\u2019a o te \u2019\u014d\u2019o\u2019a [footnote] Albert Fraizier <em>et al.<\/em>, <em>Observations sur diverses formes de pollution d\u2019un secteur littoral de Tahiti<\/em>, Rapport CEA-R-5307, 1985, p. 36 [\/footnote]. I te tahi atu pae, e ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a (urbanisation) e mara\u2019a mai ra \u2019\u0101pitihia i te \u2019ere o te t\u012bti\u2019ara\u2019a pape \u2019ino e te fanahora\u2019a i te mau fa\u2019aru\u2019era\u2019a auahiahi n\u0101 te n\u0101tura, ua arata\u2019i te reira i te huera\u2019a i roto i te tairoto te mau pu\u2019e pera e fenua n\u014d roto mai i te paura\u2019a fenua. Teie mau tupura\u2019a, \u2019\u0101muihia i te mau \u2019\u0113f\u0113 \u2019\u0101faro o te herura\u2019a aruaru e te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a i te a\u2019au, ua fa\u2019arahi atu \u00efa i te h\u014dpuna e te ehuehu o te miti. Te huru o te reva e te mau patura\u2019a \u2019\u0101p\u012b, t\u0113 turu ato\u2019a ra ia t\u0101pe\u2019a-fa\u2019ahou-hia te mau m\u0101teria.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u2019Aita mau ho\u2019i teie [mau patura\u2019a] i fa\u2019aea i te matahiti 1966 ra. P\u016b\u2019oihia e rave rahi taime, a 2,3 atu ra kirom\u0113tera i te roa t\u014d te patu. Mai te peu \u0113 ua fa\u2019aru\u2019ehia te \u2019\u014dpuara\u2019a n\u014d te patu-h\u0101mani-ra\u2019a hope i te a\u2019au tua e tae atu i te ava n\u014d Taunoa i te matahiti 1980 ra, \u2019aita i p\u016b\u2019oihia te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a i te \u2019\u014dtu\u2019e n\u014d Fare \u2019Ute e n\u014d Motu Uta. I n\u0101 matahiti 1976 e 2023 atu, ua patu-fa\u2019ahou-hia e 35 t\u0101 hau atu, fa\u2019atae atu ai i te f\u0101ito 95 t\u0101 te \u2019iriarahi t\u0101ato\u2019a i noa\u2019a mai i ni\u2019a i te tairoto mai te matahiti 1964 mai ra. I teie mahana, \u2019e\u2019ere fa\u2019ahou te fa\u2019anaho-vauvau o te u\u0101hu i te \u2019ahopa n\u0101 te CEP, t\u0113 rave-t\u0101mau-hia nei r\u0101 \u2019ona, m\u0101 te \u2019aita e fifi-\u2019ore i ni\u2019a i te arutaim\u0101reva. Noa atu te ha\u2019amaura\u2019ahia te ho\u2019\u0113 p\u016b t\u0101m\u0101ra\u2019a pape \u2019ino i Fare \u2019Ute i te matahiti 2016 ra, \u2019aita te tairoto e ruru\u2019a ra i te mau ha\u2019avi\u2019ivi\u2019ira\u2019a n\u0101 te mau tahora pape mai e \u2019aore \u00efa n\u014d te \u0101rea p\u016b-h\u0101mani (fa\u2019a\u2019itehia mai e te mau m\u0101\u2019ira\u2019a a te mau tura tahito n\u014d te m\u014dr\u012b o te u\u0101hu a te mau pah\u012b uta m\u014dr\u012b \u2019arahu [footnote] Vaite Urarii Pambrun et Antoine Samoyeau, \u00ab\u00a0Une pollution en toute discr\u00e9tion\u00a0\u00bb, <em>Tahiti Info<\/em>, 4 ao\u00fbt 2022 [en ligne] https:\/\/www.tahiti-infos.com\/%E2%80%8BUne-pollution-en-toute-discretion_a211074.html , consult\u00e9 le 14 mai 2022. [\/footnote]). E fa\u2019ahepo te mau r\u0113ni-papa \u2019\u0101p\u012b n\u014d te terera\u2019a \u2019ihitai natihau i te ho\u2019\u0113 fa\u2019ahohonura\u2019a, e \u2019oia ato\u2019a i te ho\u2019\u0113 fa\u2019a\u2019\u0101\u2019anora\u2019a i te ava ia ti\u2019a i te mau pah\u012b uta \u2019\u0101fata-h\u0101ti rarahi roa a\u2019e ia t\u016btau i Porinetia far\u0101ni. Ua fa\u2019aauhia te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a m\u0101 te utu\u2019a o te mau fa\u2019a\u2019\u012bra\u2019a \u2019\u0101p\u012b. N\u0101 te roara\u2019a o te patu, n\u014d fa\u2019anaho-noa-hia atu ra te ho\u2019\u0113 hahaerera\u2019a, \u2019\u0101pitihia mai e te tahi \u0101rea fa\u2019a\u2019ana\u2019anatae, e \u2019ohipa p\u016b-h\u0101mani e u\u0101hu i ni\u2019a i teie nei \u0101 vauvau h\u0101manihia.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/1729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep"}],"about":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/types\/notice-cep"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/1729\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3838,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/1729\/revisions\/3838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1964"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1729"},{"taxonomy":"autrice--auteur","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/autrice--auteur?post=1729"},{"taxonomy":"chronologie","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/chronologie?post=1729"},{"taxonomy":"institution","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/institution?post=1729"},{"taxonomy":"nom-commun","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-commun?post=1729"},{"taxonomy":"nom-propre","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-propre?post=1729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}