    {"id":1674,"date":"2024-12-19T08:13:16","date_gmt":"2024-12-19T18:13:16","guid":{"rendered":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-cep\/exode-rural\/"},"modified":"2026-01-09T05:42:46","modified_gmt":"2026-01-09T15:42:46","slug":"te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep","status":"publish","type":"notice-cep","link":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/","title":{"rendered":"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP"},"content":{"rendered":"<!--themify_builder_content-->\n<div id=\"themify_builder_content-1674\" data-postid=\"1674\" class=\"themify_builder_content themify_builder_content-1674 themify_builder tf_clear\">\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_xscp52 tb_first tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_6h9x52 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_wau652   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-1'>Page 1<\/h2>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>A fa\u2019a\u2019ite noa mai ai \u2019ona ia na \u2019ei f\u0101ito n\u016bmera tuat\u0101ta\u2019u, t\u0113\u00a0fa\u2019aoraora nei te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te tahi ha\u2019ape\u2019ape\u2019a o te mau nu\u2019uanu\u2019u \u2019oire-mata\u2019eina\u2019a. Te \u2019ohura\u2019a o teie ahoaho n\u0101 te \u2019orero a te mau ti\u2019a poritita e fa\u2019ehau a te CEP, e \u2019oia ato\u2019a n\u0101 v\u0113tahi mau tuat\u0101papara\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a e rave rahi, t\u0113\u00a0h\u014dro\u2019a ra te reira ia na i te ti\u2019am\u0101 e te \u2019aravihi \u2019ite-maita\u2019i-hia i roto i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019ahotu fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e \u2019ohipa rarahi ravehia mai te matahiti 1970 mai ra n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb. I ni\u2019a-\u2019\u0113 i te mau hape p\u0101p\u016b e te \u2019itea-\u2019ore-ra\u2019a o te mau \u00ab\u00a0nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0\u00bb o t\u0101 te f\u0101ito e pa\u2019epa\u2019e nei, t\u0113 riro nei \u2019ona \u2019ei huru n\u014d t\u0113 hi\u2019o fa\u2019ahou i te vaira\u2019a mai o te mau papa huira\u2019atira porinetia i roto i te ha\u2019ap\u016bra\u2019a [\u2019oire] n\u014d Pape\u2019ete.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong><em>\u2019\u014cmuara\u2019a<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em><\/strong>Te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, o te ho\u2019\u0113 \u00efa f\u0101ito \u2019ihin\u016bna\u2019a e \u2019ihifenua fatuhia n\u0101 mua roa i roto i te parau n\u014d \u2019Europa e te To\u2019o\u2019a-o-te-r\u0101 (Papa\u0101). N\u0101 te reira e tauturu i t\u0113 tuat\u0101ta\u2019u i te mau taui-t\u0101\u2019ue-ra\u2019a i roto i te arata\u2019ira\u2019a o te tahi \u2019\u0101oara\u2019a (fa\u2019an\u016bna\u2019ara\u2019a) m\u0101 t\u0113 fa\u2019atoro i te mau nu\u2019uanu\u2019u rarahi e \u2019\u0101vei\u2019a-ho\u2019\u0113 o te mau mata\u2019eina\u2019a n\u0101 te mau \u2019oire, t\u014d\u2019ore\u2019ore a\u2019e nei te mau t\u0101ne e vahine mata\u2019eina\u2019a <span id='footnote-ref-1' class='footnote-ref'><a href='#footnote-1'>[1]<\/a><\/span>. Mai te mau matahiti 1960 mai ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa te mau ti\u2019a-\u2019ahopa poritita e fa\u2019ehau i teie f\u0101ito n\u0101 Porinetia far\u0101ni n\u0101 roto i r\u0101tou mau \u2019orero e p\u0101pa\u2019i m\u0101 t\u0113 fa\u2019aara i te mau \u2019\u0113f\u0113 n\u014d te ha\u2019amaura\u2019ahia te CEP n\u0101 teie Fenua.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I roto i t\u0101na parau ha\u2019apapa n\u014d te matahiti 1963 ra \u00ab n\u014d te mau fifi o te ha\u2019amaura\u2019ahia te P\u016b t\u0101matamatra\u2019a n\u014d Patifita i ni\u2019a i te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e e te faufa\u2019a-moni a Porinetia far\u0101ni, ua ti\u2019aoro te ti\u2019a-hi\u2019opo\u2019a o te faufa\u2019a-moni, \u2019oia o Jean-Claude Colli\u00a0<span id='footnote-ref-2' class='footnote-ref'><a href='#footnote-2'>[2]<\/a><\/span>, n\u014d te \u00ab\u00a0fifi o te ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a (urbanisation) e te \u00ab\u00a0\u2019aina-motu-raa\u00a0\u00bb (d\u00e9sinsularisation) o te mau huira\u2019atira\u00a0\u00bb. Ua turu te t\u0101vana rahi ra o Grimald i te reira ia na i t\u016brama ai i te matahiti 1964 ra \u0113 \u00ab\u00a0e ti\u2019a i te \u2019\u014dperepere rima-\u2019ohipa ia<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5u9752 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_ero052 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_y2yt738 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_eb7c738 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_y5zb738   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-2'>Page 2<\/h2>\n<p>ravehia m\u0101 t\u0113 \u2019ape [\u2026] i te mau terera\u2019a o te mau rave-\u2019ohipa ia ro\u2019ohia, ia hope ana\u2019e te mau \u2019ohipa rarahi, i te varavara t\u0101hiti o t\u014d te mau ta\u2019amotu n\u014d r\u0101pae mai, e t\u0113 ruru i te ho\u2019\u0113 huihourae (prol\u00e9tariat) va\u2019a\u2019oire i Pape\u2019ete \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-3' class='footnote-ref'><a href='#footnote-3'>[3]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>E \u2019itehia teie mau mata\u2019u io v\u0113tahi o te mau rohituat\u0101papa e t\u016btonu ra i te inera\u2019a o te \u2019\u0101oa (fa\u2019an\u016bna\u2019ara\u2019a) o te Fenua.<\/p>\n<p>\u00a0\u00ab Te tauira\u2019a papa o te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e t\u014dtaiete [\u2026] i turu maori na [\u2026] i te tupura\u2019a o te r\u016bra\u2019ahia o Papeete ; r\u016bra\u2019ahia [\u2026] o tei ha\u2019av\u012b rahi noa atu ra, e o tei \u2019ohipa [\u2026] n\u0101 te pae o te mau t\u0101ne o tei p\u0101hono ia na m\u0101 t\u0113 r\u0101tere i Tahiti, e te reira, m\u0101 t\u0113 rave ho\u2019i i te tupura\u2019a va\u2019a\u2019oire t\u0101hiti a t\u014d\u2019aru\u2019aru atu ai te \u2019aif\u0101ito \u2019ihin\u016bna\u2019a o te Fenua.\u00a0<span id='footnote-ref-4' class='footnote-ref'><a href='#footnote-4'>[4]<\/a><\/span>\u00a0\u00bb<\/p>\n<p>\u00ab Ia au i te orara\u2019a t\u014dtiare e hiro\u2019a, e ti\u2019a e ha\u2019ap\u0101p\u016b \u0113 te mau tupura\u2019a o te \u00ab tere o t\u014d te motu \u00bb honohia i te arata\u2019i ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a, [ua tae i] te f\u0101ito taui-\u2019ore ra 95%.\u00a0<span id='footnote-ref-5' class='footnote-ref'><a href='#footnote-5'>[5]<\/a><\/span>\u00a0\u00bb<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Teie mau ha\u2019ap\u0101p\u016b-p\u0101piti-hia n\u0101 te roara\u2019a o te \u2019anotau, e i na\u2019uanei \u0101, \u2019aita \u00efa e t\u0101u\u2019a ra i te tahi atu mau tuat\u0101papara\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a o tei tauturu ia fa\u2019atanotano i te mau mana\u2019o ato\u2019a n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a e \u2019aore r\u0101 \u00ab motu\/fenua \u00bb n\u0101 Porinetia far\u0101ni nei <span id='footnote-ref-6' class='footnote-ref'><a href='#footnote-6'>[6]<\/a><\/span>, <span id='footnote-ref-7' class='footnote-ref'><a href='#footnote-7'>[7]<\/a><\/span>,<span id='footnote-ref-8' class='footnote-ref'><a href='#footnote-8'>[8]<\/a><\/span>. \u2019Aita ato\u2019a [teie mau ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a] e t\u0101u\u2019a ra e te vai ra te t\u0101u\u2019apapa hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui hau atu n\u014d te f\u0101ito o te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a : te aura\u2019a ha\u2019apa\u2019ora\u2019a n\u014d te parau o te \u2019etoto, e tauturu atu \u00efa i te hi\u2019ora\u2019a ha\u2019ape\u2019ape\u2019a <span id='footnote-ref-9' class='footnote-ref'><a href='#footnote-9'>[9]<\/a><\/span>, t\u014dp\u0101oa o te mau nu\u2019uanu\u2019u tuat\u0101papahia, m\u0101 t\u0113 fa\u2019ariro i te reira, n\u0101 mua, \u2019ei fifi n\u014d te mau fenua fa\u2019areva \u0101nei o tei f\u0101rerei atu i te \u2019aore-fa\u2019atemu (vide), e n\u014d te (mau) fenua \u2019oire f\u0101ri\u2019i \u0101nei, m\u0101 t\u0113 fa\u2019at\u012bani, \u2019ei paraura\u2019a, noa\u2019a \u2019ore i te raut\u012b. I roto i te parau n\u014d \u2019Oteania, e t\u014d Kanaky-Niu-Taratoni iho\u0101 r\u0101 i, ua ha\u2019ap\u0101utuutu-ato\u2019a-hia te t\u0101u\u2019apapa n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a m\u0101 t\u0113 ha\u2019afaufa\u2019a i te huru o t\u0101 teie f\u0101ito e rave n\u014d t\u0113 t\u0101po\u2019ipo\u2019i i te vaira\u2019a o te nanu, pi\u2019ihia \u00ab nanu-fa\u2019aho\u2019i \u00bb <span id='footnote-ref-10' class='footnote-ref'><a href='#footnote-10'>[10]<\/a><\/span>, m\u0101 t\u0113 haere n\u0101 te ha\u2019aap\u016bra\u2019aa tumu e a tere atu ai n\u0101 te mau paehiti e \u2019aore \u00efa n\u0101 te mau fenua hiti.<\/p>\n<p>I roto i teie tua\u2019ite, te f\u0101 matamua roa, o t\u0113 \u2019ite p\u0101p\u016b i te mau \u2019\u014dti\u2019a o te fa\u2019autara\u2019ahia te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni, e n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ite, i muri a\u2019e, e mea n\u0101 hea te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a o teie f\u0101ito i t\u0113 t\u016btahutahura\u2019a i te mau hepohepo \u2019itehia ho\u2019i m\u0101 t\u0113 turuhia i te fa\u2019aaura\u2019a o te mau papa o te huira\u2019atira m\u0101 te mau paehiti fenua.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_aehw738 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_dvx7738 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_ki2m253 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_9hcf253 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_lu4q253   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-3'>Page 3<\/h2>\n<p><strong>I -Te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, f\u0101ito tano \u2019ore n\u014d t\u0113 feruri i te mau nu\u2019uanu\u2019u i Porinetia far\u0101ni, n\u0101 te \u2019anotau CEP<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><u>Mau nu\u2019uanu\u2019u rarahi i te ha\u2019ap\u016bra\u2019a n\u014d Papeete\u00a0? E tupura\u2019a t\u0101\u2019\u014dti\u2019a-roa-hia i roto i te tau, m\u0101 te topa-\u2019ore rahi te huira\u2019atira n\u0101 te mau ta\u2019amotu fa\u2019areva<\/u><\/li>\n<\/ul>\n<p>Ua t\u016b\u0113\u0101 ri\u2019i noa te ha\u2019amaura\u2019ahia o te CEP e te \u2019anotau tupura\u2019a rahi o te ha\u2019ava\u2019a\u2019oire \u2019ei reira te ha\u2019ap\u016bra\u2019a n\u014d Pape\u2019ete e tupu ai. \u2019Inaha noa atu e ti\u2019a ia turuhia teie parau pata h\u0101noa, ua tupu \u00efa te \u00ab p\u0101\u2019inara\u2019a ha\u2019ava\u2019a\u2019oire \u00bb tuat\u0101papa-rahi-hia i n\u0101 au\u2019ahuru matahiti 1961-1971\u00a0<span id='footnote-ref-11' class='footnote-ref'><a href='#footnote-11'>[11]<\/a><\/span>. O te \u2019anotau mau\u0101 ho\u2019i teie a \u2019\u016b\u2019ana ai te \u2019ohipa tihepu a te CEP (mau patura\u2019a rarahi), e a t\u0101pirihia atu ai te mau herura\u2019a repo n\u014d Makatea (o tei t\u016brama ato\u2019a i te toe\u2019a r\u0101tere iti rahi roa n\u0101 Tuamotu-Ma\u2019areva m\u0101 i roto i te t\u0101pura i raro-a\u2019e, \u2019aita \u0101 te mau rave-\u2019ohipa i Moruroa i m\u0101tutuhia atu ra i ni\u2019a i teie p\u016b), t\u0113 fa\u2019arirohia ra te mau nu\u2019uanu\u2019u n\u0101 rapae i te fenua \u2019ei \u00ab parau r\u016b-\u2019ore \u00bb.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>I te mea ra \u0113 t\u014d Raro-Mata\u2019i m\u0101 o tei f\u0101rerei i te fa\u2019ahani a Tahiti (t\u0101pura i raro-a\u2019e). I roto i te ho\u2019\u0113 tau o tei pa\u2019o-ato\u2019a-hia e te tupura\u2019a p\u016bai mau, i raro mai i te 500 t\u0101ne e vahine o tei pauhia e t\u014d te ta\u2019amotu, e ua hau rii i te 1000 i Tuamotu-Ma\u2019areva m\u0101. I Matuita e i Tuha\u2019a Pae, ua vaivai noa te tupura\u2019a \u2019ihin\u016bna\u2019a honohia i te fa\u2019ahani a te ha\u2019ap\u016bra\u2019a n\u014d Papeete. I te \u2019anotau ra\u2019a ra i muri mai i te nati-tai\u2019ora\u2019a-ta\u2019ata i te fenua nei (1972-1977), ua r\u014droma roa te tupura\u2019a, m\u0101 t\u0113 tae roa i te fa\u2019ahurira\u2019a i rotop\u016b i n\u0101 matahiti 1977 e 1983. I parau ai te rohi\u2019ihin\u016bna\u2019a ra o F. Sodter \u0113,\u00a0\u00ab ua mahere te mana fa\u2019ahani o te \u2019oire <span id='footnote-ref-12' class='footnote-ref'><a href='#footnote-12'>[12]<\/a><\/span>\u00bb e i te rohi\u2019ihita\u2019ata ra o Claude Robineau \u0113, \u00ab ta\u2019a\u2019\u0113 noa atu te \u2019anotau 1960\/1963, taime faufa\u2019a n\u014d te fifi e te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, \u2019aita o tei tae mai i iti a\u2019e i tei fa\u2019areva\u00a0<span id='footnote-ref-13' class='footnote-ref'><a href='#footnote-13'>[13]<\/a><\/span>. \u00bb<\/p>\n<p>Tapura 2\u00a0: Toe\u2019a o te mau r\u0101terera\u2019a roto<\/p>\n<table width=\"608\">\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"143\">\n<p><strong>TA\u2019AMOTU<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"126\">\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"173\">\n<p><strong>\u2019ANOTAU<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"166\">\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"143\">\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"126\">\n<p><strong>1961-1971<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"173\">\n<p><strong>1972-1977<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"166\">\n<p><strong>1977-1983<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"143\">\n<p><strong>NI\u2019A-MATA\u2019I<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"126\">\n<p>+ 6435<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"173\">\n<p>+ 678<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"166\">\n<p>&#8211; 301<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"143\">\n<p><strong>RARO-MATA\u2019I<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"126\">\n<p>&#8211; 2698<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"173\">\n<p>&#8211; 511<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"166\">\n<p>+ 63<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"143\">\n<p><strong>MATUITA<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"126\">\n<p>639<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"173\">\n<p>&#8211; 278<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"166\">\n<p>&#8211; 23<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"143\">\n<p><strong>TUHA\u2019A PAE<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"126\">\n<p>579<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"173\">\n<p>&#8211;\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 99<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"166\">\n<p>+253<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"143\">\n<p><strong>TUAMOTU-MA\u2019AREVA<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td width=\"126\">\n<p>&#8211; 2519<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"173\">\n<p>+ 210<\/p>\n<\/td>\n<td width=\"166\">\n<p>+8<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_k5x2575 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-k5x2575-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-k5x2575-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Hoho\u2019a 1                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-k5x2575-0-content\" data-id=\"acc-k5x2575-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_1xzb575\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_66th575 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_ggel344   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-3860\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1-300x117.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"117\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1-300x117.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1.jpg 605w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Taipe 1. Mau toe\u2019a o te mau r\u0101terera\u2019a roto\u00a0: F. Sodter (1991)<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_7q8j253 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_okdp253 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_egau751 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_ok0t751 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_laxb751   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-4'>Page 4<\/h2>\n<ul>\n<li><u>Te ho\u2019\u0113 f\u0101ito o tei t\u0101po\u2019ipo\u2019i i te vaira\u2019a mai te nanu-fa\u2019aho\u2019i <\/u><\/li>\n<\/ul>\n<p>E \u2019ite-fa\u2019ahou-hia i \u2019\u014d nei te tumu parau o \u00ab\u00a0te nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0\u00bb e \u2019aore \u00efa \u00ab\u00a0mau ho\u2019ira\u2019a\u00a0\u00bb (\u2019e\u2019ere teie parau i te mea p\u0101p\u016b maita\u2019i, \u2019inaha, ia au i te mau fa\u2019aipoipora\u2019a, e \u2019aore ra te tahi f\u0101na\u2019ora\u2019a \u2019ohipa, te mau nu\u2019uanu\u2019u roto, mai te p\u016b e f\u0101 atu n\u0101 te mau motu paehiti, \u2019aita e t\u016b\u2019ati roa ra i te mau ho\u2019ira\u2019a i te v\u0101hi fa\u2019arevara\u2019a).<\/p>\n<p><sup>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/sup>E \u2019inaha, e aha te aura\u2019a ia fa\u2019ahiti i te parau n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a mai te peu\u00a0 \u0113 \u2019e\u2019ita te [n\u016bmera] huira\u2019atira o te ta\u2019amotu fa\u2019areva e topa, e ia fa\u2019atupu ato\u2019a ho\u2019i \u2019ona i te nanu-fa\u2019aho\u2019i ? N\u0101 te ho\u2019\u0113 f\u0101ito reirei roa a\u2019e, te vai ra iho\u0101 te tahi mau rauhaerera\u2019a n\u014d te fa\u2019ahani a te mau fenua o te ta\u2019amotu t\u0101ta\u2019itahi. A fa\u2019arahi noa ai te huira\u2019atira o Nuku Hiva i te f\u0101ito 1,4 i rotop\u016b i te mau matahiti 1962 e 1983, ua vaivai noa t\u014d Fatu Iva [Hiva] i roto i teie \u0101rea o n\u0101 [matahiti] e 2\u00a0<span id='footnote-ref-14' class='footnote-ref'><a href='#footnote-14'>[14]<\/a><\/span>. E tano ia m\u0101ramaramahia teie mau rauhaerera\u2019a n\u0101 roto i te mau ta\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a o te mau f\u0101ito patura\u2019ahia te mau motu (taura\u2019a manureva, fare utuutura\u2019a ma\u2019i, fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a), e \u2019oia ato\u2019a ia au i te tahi mau t\u0101ne e vahine rohituat\u0101papa, n\u0101 roto i te \u2019\u014dperera\u2019a \u2019aif\u0101ito-\u2019ore o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu va\u2019amata\u2019eina\u2019a (mauha\u2019a, \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019a\u2019apu moana e fenua) i fa\u2019a\u2019ohipahia i roto i teie mau fenua (n\u014d t\u0113 \u0101rai iho\u0101 r\u0101 i te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a) <span id='footnote-ref-15' class='footnote-ref'><a href='#footnote-15'>[15]<\/a><\/span> <span id='footnote-ref-16' class='footnote-ref'><a href='#footnote-16'>[16]<\/a><\/span>.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<ul>\n<li><u>E mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019ahotu o tei fa\u2019atupu i te nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0?<\/u><\/li>\n<\/ul>\n<p>Hoho\u2019a 2 : Fenua fa\u2019a\u2019amura\u2019a \u2019\u0101nimara i ni\u2019a i te m\u0101hora To\u2019ovi\u2019i i Nuku Hiva <span id='footnote-ref-17' class='footnote-ref'><a href='#footnote-17'>[17]<\/a><\/span><\/p>\n<p>T\u0101tarara\u2019a\u00a0: ua riro teie fa\u2019a\u2019amura\u2019a \u2019\u0101nimara \u2019\u0101pitihia mai e te t\u0101pura tanura\u2019a r\u0101\u2019au (tanura\u2019a paina [pins] Cara\u00efbes) \u2019ei ho\u2019\u0113 o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu fa\u2019a\u2019apu ravehia n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb o Porinetia far\u0101ni. T\u0113 fa\u2019a\u2019ite mai ra te puna o teie pu\u2019e parau i te \u2019ihiv\u0101na\u2019a hi\u2019oarave (positivisme scientifique) e \u2019\u0101pe\u2019e ra i teie mau \u00ab\u00a0t\u0101matamatara\u2019a\u00a0\u00bb e te ti\u2019ara\u2019a o te p\u016b tuat\u0101papa e orahia nei e te mau motu i m\u0101\u2019itihia. E \u2019ite-fa\u2019ahou-hia teie huru fa\u2019anahora\u2019a i Takapoto m\u0101 te ho\u2019\u0113 p\u016b tuat\u0101papa a te P\u016b-\u2019ohipa n\u014d te Tautai.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text --><!-- module accordion -->\n<div  class=\"module module-accordion tb_rf4s735 iconographie\" data-behavior=\"toggle\" data-lazy=\"1\">\n    \n    <ul class=\"ui module-accordion separate  transparent\">\n            <li class=\"builder-accordion-active\">\n            <h2 class=\"accordion-title tf_rel\">\n                <a href=\"#acc-rf4s735-0\" class=\"tb_title_accordion\" aria-controls=\"acc-rf4s735-0-content\" aria-expanded=\"true\">\n                    <i class=\"accordion-icon tf_hide\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-up\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-up\"><\/use><\/svg><\/i>                    <i class=\"accordion-active-icon\"><svg  class=\"tf_fa tf-ti-angle-down\" aria-hidden=\"true\"><use href=\"#tf-ti-angle-down\"><\/use><\/svg><\/i>                    Hoho\u2019a 2                <\/a>\n            <\/h2><!-- .accordion-title -->\n            <div id=\"acc-rf4s735-0-content\" data-id=\"acc-rf4s735-0\" aria-hidden=\"false\" class=\"accordion-content tf_clearfix\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_subrow themify_builder_sub_row tf_w col_align_top tb_col_count_1 tb_mg7c735\" itemprop=\"text\">\n                <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column sub_column tb_20lt735 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_unqz663   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-3863\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2-300x228.png\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"228\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2-300x228.png 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2.png 439w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>T\u0101tarara\u2019a\u00a0: ua riro teie fa\u2019a\u2019amura\u2019a \u2019\u0101nimara \u2019\u0101pitihia mai e te t\u0101pura tanura\u2019a r\u0101\u2019au (tanura\u2019a paina [pins] Cara\u00efbes) \u2019ei ho\u2019\u0113 o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu fa\u2019a\u2019apu ravehia n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb o Porinetia far\u0101ni. T\u0113 fa\u2019a\u2019ite mai ra te puna o teie pu\u2019e parau i te \u2019ihiv\u0101na\u2019a hi\u2019oarave (positivisme scientifique) e \u2019\u0101pe\u2019e ra i teie mau \u00ab\u00a0t\u0101matamatara\u2019a\u00a0\u00bb e te ti\u2019ara\u2019a o te p\u016b tuat\u0101papa e orahia nei e te mau motu i m\u0101\u2019itihia. E \u2019ite-fa\u2019ahou-hia teie huru fa\u2019anahora\u2019a i Takapoto m\u0101 te ho\u2019\u0113 p\u016b tuat\u0101papa a te P\u016b-\u2019ohipa n\u014d te Tautai.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <\/div>\n                    <\/div><!-- .accordion-content -->\n        <\/li>\n        <\/ul>\n\n<\/div><!-- \/module accordion -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5dla751 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_afh9751 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_pm3u314 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_jqq9314 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_jhh0314   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-5'>Page 5<\/h2>\n<p>Pua\u2019atoro \u2019\u0101fa \u201climousin\u201d , \u2019\u0101fa \u201ccharolais\u201d n\u014d te \u2019\u0101ua Setaria \u201cKazungula\u00a0\u00bb i ni\u2019a i te fenua n\u014d To\u2019ovi\u2019i (Mau fenua Nu\u2019u Hiva)<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Te tuat\u0101papara\u2019a ravehia e Sarah Bernard <span id='footnote-ref-18' class='footnote-ref'><a href='#footnote-18'>[18]<\/a><\/span>, e te auh\u0101nere uiuira\u2019a arata\u2019ihia i muri a\u2019e, i Tahiti, Ra\u2019i\u0101tea, Hao, e Nuku Hiva i piha\u2019i iho i te mau t\u0101ne e vahine rave-\u2019ohipa tahito a te CEP, t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b ato\u2019a mai ra te reira i te huru arata\u2019i e t\u0101mau o te mau nanu-fa\u2019aho\u2019i. Teie nei r\u0101, e mea hape roa ia h\u014dro\u2019a i te rahira\u2019a o teie mau nu\u2019uanu\u2019u i te ho\u2019\u0113 noa atu manuiara\u2019a o te mau poritita fa\u2019anaho-vauvau a te Fenua, t\u0101matamatahia i Porinetia far\u0101ni nei mai te mau matahiti 1970 mai ra (<u>e hi\u2019o i te mau tua\u2019ite f\u0101ito o te fa\u2019anaho-vauvau a te Fenua<\/u>). Te mau \u2019aravihira\u2019a i noa\u2019a mai io te CEP ra (e te moni ha\u2019aputu ato\u2019a ho\u2019i), ua tauturu mau\u0101 \u00efa i v\u0113tahi o te mau t\u0101ne e vahine rave-\u2019ohipa i te CEP, i f\u0101rereihia, ia \u2019\u0101mui i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu fa\u2019aravai\u2019ra\u2019a faufa\u2019a (fa\u2019a\u2019apu, fa\u2019a\u2019amu \u2019\u0101nimara, fa\u2019a\u2019apu poe, \u2019ohipa rarahi, f\u0101ri\u2019ira\u2019a r\u0101tere, etv.) tei ravehia n\u0101 t\u014d r\u0101tou mau fenua \u2019\u0101i\u2019a e \u2019aore r\u0101 fenua p\u016bhapa. Teie nei r\u0101, i \u2019\u014d nei ato\u2019a iho, e varavara i te riro mai \u2019ei tumu matamua n\u014d te \u00ab\u00a0ho\u2019ira\u2019a\u00a0\u00bb. Te fa\u2019atanora\u2019a iho\u0101 r\u0101 i ni\u2019a i te mau \u2019opuara\u2019a fa\u2019ahotu fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a ravehia n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb, \u2019aita te reira e ha\u2019apau ra i te t\u0101pura o te mau tumu fa\u2019ahitihia n\u014d t\u0113 ha\u2019apapa i te fa\u2019ahani a te mau fenua i r\u0101pae\u2019au ia Tahiti, i piha\u2019i iho i te mau \u2019utuafare n\u014d r\u0101tou te parau, \u2019aore roa \u00efa. \u00ab\u00a0O t\u0101 \u2019u noa e hina\u2019aro nei, maoti r\u0101 o te ho\u2019ira\u2019a mai \u00efa i \u2019\u014d nei. [\u2026] Ua ho\u2019o mai m\u0101ua t\u0101 \u2019u vahine e 3 fenua, e i teie nei, tei \u2019\u014d nei te mau tamari\u2019i t\u0101ato\u2019a, a ta\u2019a noa atu ai ho\u2019\u0113 i Fatu Iva [Hiva].\u00a0\u00bb, o te t\u0101tarara\u2019a \u00efa a te ho\u2019\u0113 pairati poti \u2019\u014droe tahito i te CEP tei \u2019ohipa na e nau matahiti i te p\u016b p\u0101umu pape n\u014d Taipivai i t\u014dna ho\u2019ira\u2019a atu i Nuku Hiva.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Te mau \u00ab\u00a0nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0\u00bb (t\u014d r\u0101tou nu\u2019auatau iho\u0101 r\u0101, t\u014d r\u0101tou \u2019orera\u2019a e p\u0101tore i te nanu rarahi n\u0101 te ha\u2019ap\u016bra\u2019a o Pape\u2019ete) n\u014d te mea ua t\u0101po\u2019ipo\u2019ihia r\u0101tou e te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, ua riro te reira \u2019ei \u2019\u014dtia faufa\u2019a ia fa\u2019auta-ana\u2019e-hia teie f\u0101ito i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>II Te ri\u2019ari\u2019a i te fa\u2019atumura\u2019a i te huihourae va\u2019a\u2019oire, e te ahoaho \u2019itehia, aveave \u2019\u014dpere vauvau n\u014d te mau papa huira\u2019atira i Porinetia far\u0101ni<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<ul>\n<li><u>Te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, t\u0101pa\u2019o fa\u2019a\u2019ara i te mau matarara\u2019a aumanava e \u2019iteaparau tuha-fenua o te mau ti\u2019a e tari mai i te reira i Porinetia far\u0101ni<\/u><\/li>\n<\/ul>\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 N\u014d te aha \u00efa teie huru t\u0101ho\u2019\u0113ra\u2019a o te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i roto i te \u2019orero a te fei\u0101 poritita, fa\u2019ehau, e te \u2019ihiv\u0101na\u2019a (\u2019europa) ato\u2019a n\u0101 te \u2019anotau o te CEP ? N\u014d t\u0113 p\u0101hono i teie nei uira\u2019a, e tano e ho\u2019i mai i ni\u2019a i te mau matarara\u2019a \u2019\u0101\u2019auhere e aumanava <span id='footnote-ref-19' class='footnote-ref'><a href='#footnote-19'>[19]<\/a><\/span> o tei fa\u2019aau i teie f\u0101ito ti\u2019a mata\u2019eina\u2019a (sujet) o tei tuat\u0101ta\u2019uhia e R. Meltz\u00a0 mai te tahi \u00ab mihi t\u0101\u2019\u0113nahia \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-20' class='footnote-ref'><a href='#footnote-20'>[20]<\/a><\/span><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\"><\/a><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00ab\u00a0E au ra \u0113 e mea rarahi te mau \u2019\u0101ehuehura\u2019a\u2026, te tere n\u0101 te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te va\u2019a\u2019oire atu, t\u0113 taui ra te reira i te ao t\u014dtiare o te ta\u2019ata-ho\u2019\u0113, t\u0113 fa\u2019atupu ra i te parar\u012bra\u2019a e te p\u016brarara\u2019a o te mau \u2019\u0101muitahira\u2019a va\u2019amata\u2019eina\u2019a tahito, [\u2026] t\u0113<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_luzw314 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_8434314 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_lmaz281 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_p1yb281 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_kmmm281   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-6'>Page 6<\/h2>\n<p>\u2019\u0101pe\u2019ehia ra \u2019ona [\u2026] e te mau tupura\u2019a ha\u2019afifi. E au ra \u0113 ua pur\u016bmuhia te fa\u2019atauira\u2019a e tupu ra i mua i t\u014d t\u0101tou mata <span id='footnote-ref-21' class='footnote-ref'><a href='#footnote-21'>[21]<\/a><\/span>.\u00a0\u00bb<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tano \u2019ore e \u2019e\u2019ere ho\u2019i \u2019ei tuat\u0101ta\u2019u ana\u2019e, te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a \u2019ei f\u0101ito fa\u2019a\u2019ohipahia i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni, te tari maori mai ra i te tahi pu\u2019e fa\u2019ahoho\u2019ara\u2019a au-\u2019ore e te tahi ato\u2019a ho\u2019i huru m\u0101na\u2019ona\u2019o. E mea pinepine teie f\u0101ito i te fa\u2019aauhia i te tahi atu parau, te \u00ab upo\u2019ot\u014d (m\u00e9crophalie)\u00a0<span id='footnote-ref-22' class='footnote-ref'><a href='#footnote-22'>[22]<\/a><\/span> \u00bb, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101mui i te ho\u2019\u0113 \u0101 huru \u2019iravarava hi\u2019ohia e fa\u2019a\u2019ohipahia i roto i te \u2019\u0101oara\u2019a o te Fenua, m\u0101 t\u0113 t\u0101ho\u2019\u0113 i teie t\u0101ipe p\u016bea n\u0101 roto i te fa\u2019aau i te mauiui rahi o te upo\u2019o n\u014d t\u0113 fa\u2019ahoho\u2019a i te \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a o te huira\u2019atira va\u2019a\u2019oire i roto i te tahi ha\u2019ap\u016bra\u2019a rarahi, e te \u2019\u014dtahi ho\u2019i.<\/p>\n<p>E ti\u2019a roa \u2019ia \u2019itehia i \u2019\u014d nei te tahi faufa\u2019a \u2019\u0101i\u2019a poritita o tei fa\u2019atae-roa-hia e v\u0113tahi mau \u2019ihiv\u0101na\u2019a i te [\u2019anotau] \u2019orurehaura\u2019a far\u0101ni [1789-1799], parau t\u0101pa\u2019o (pacte) i te fa\u2019aaura\u2019a i natihia i rotop\u016b i te tahi mana huif\u0101na\u2019o (bourgeois) va\u2019a\u2019oire e te huifenua (paysan) n\u012bn\u012bvaruhia i te mau fafaura\u2019a n\u014d t\u0113 rave i te reforom\u0101tio fa\u2019a\u2019apu <span id='footnote-ref-23' class='footnote-ref'><a href='#footnote-23'>[23]<\/a><\/span>. M\u0101 te tano huru tano, te ha\u2019ap\u016b-h\u0101manira\u2019a nu\u2019ua e te ha\u2019ava\u2019a\u2019oire t\u012bpae t\u0101ere o te Fenua Far\u0101ni, \u2019aita \u00efa i fa\u2019a-huru-\u2019\u0113 i teie parau t\u0101pa\u2019o. Mai te tahi e tahi atu fa\u2019aterera\u2019a, te tauto\u2019o-fa\u2019a\u2019apu a te Hau, t\u014dna fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b-[t\u0101mau]-ra\u2019a, e rahi roa a\u2019e te reira i t\u014dna t\u016bm\u0101ra\u2019a. N\u0101 te t\u012bpu\u2019ura\u2019a o te vaeha\u2019a matamua e te piti o te XX<sup>ra\u2019a<\/sup> o te tenetere, te manuia o te p\u0101pa\u2019i (essai) ra <em>Paris et le d\u00e9sert fran\u00e7ais<\/em> a Jean-Fran\u00e7ois Gravier <span id='footnote-ref-24' class='footnote-ref'><a href='#footnote-24'>[24]<\/a><\/span>, t\u0113 fa\u2019aara mai ra i te huru o t\u014d te mana o te mau \u2019oire, t\u014d Paris iho\u0101 r\u0101, rirora\u2019a mai \u2019ei \u2019avau n\u014d te \u2019\u014dperera\u2019a tahito o te \u2019\u0101oa \u2019itenavehia (ideal). Te tarira\u2019ahia i Porinetia far\u0101ni te reira mau huru fa\u2019anahora\u2019a ira-va\u2019a\u2019oire (urbanophobe) (e \u2019aore r\u0101 p\u0101to\u2019i-manahope va\u2019a\u2019oire), ua n\u0101mua \u00efa i te ha\u2019amaura\u2019ahia o te CEP, i vai na \u2019ona i te matahiti 1948 ra\u2019a ra, i roto i te mau t\u012btorotorora\u2019a \u2019ihin\u016bna\u2019a a C. Valenziani.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00ab Mai te peu \u0113 e ha\u2019apaehia te parau o te morare, te vai ato\u2019a mai ra te tahi atu mau tupura\u2019a, te parau o te m\u0101teria, o tei fa\u2019ariro i te tupura\u2019a o te mau \u2019oire \u2019ei \u2019ohipa ririhia. I Tahiti, t\u0113 t\u0101iva nei t\u014d te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te fenua n\u014d [t\u0113 iri atu n\u0101 te] pae pur\u016bmu [\u2026]. \u00bb <span id='footnote-ref-25' class='footnote-ref'><a href='#footnote-25'>[25]<\/a><\/span><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E \u2019ite-maita\u2019i-hia te \u2019\u0101no\u2019ira\u2019a e vai ra i rotop\u016b i te ti\u2019ara\u2019a-fenua\/motu e te ti\u2019ara\u2019a-va\u2019amata\u2019eina\u2019a, te rirora\u2019a mai, i Porinetia far\u0101ni, te \u00ab tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a \u00bb \u2019ei \u00ab tere o te fenua \u00bb <span id='footnote-ref-26' class='footnote-ref'><a href='#footnote-26'>[26]<\/a><\/span>, ia au i te p\u0101pa\u2019ira\u2019a a v\u0113tahi mau rohip\u0101pa\u2019i, o te f\u0101ri\u2019ira\u2019a \u00efa \u0113 \u2019e\u2019ere fa\u2019ahou o Tahiti i te fenua. A tae ho\u2019i \u0113 te va\u2019amata\u2019eina\u2019a mai te ti\u2019ara-fenua, h\u014d\u2019\u0113 ana\u2019e \u0101 \u00efa fafaura\u2019a n\u0101 t\u014d To\u2019o\u2019a-o-te-r\u0101 [Papa\u0101] m\u0101, o te tanora\u2019a e f\u0101na\u2019o i te ho\u2019\u0113 vahora\u2019a o te tau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a <span id='footnote-ref-27' class='footnote-ref'><a href='#footnote-27'>[27]<\/a><\/span>. \u2019Aita te reira e fa\u2019ahuru\u2019\u0113 ra, n\u0101 \u2019Europa m\u0101, i te<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_io4y281 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_59op281 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_e1vt964 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_7zqu964 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_73m6964   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-7'>Page 7<\/h2>\n<p>faufa\u2019a n\u014d te tau\u2019\u0101p\u012b, m\u0101 te r\u0113, mata\u2019uhia \u0101nei n\u014d te huehue e tarihia e ana, auhia \u0101nei n\u014d te mau ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a e utu\u2019ahia e ana,\u00a0 \u2019aore t\u014d te reira e ti\u2019aturi \u2019ata, e e ti\u2019a ia ha\u2019afaufa\u2019ahia n\u0101 roto i te fa\u2019atupura\u2019a i te mau \u2019ohipa rarahi, e mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a pa\u2019epa\u2019e, m\u0101 t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b i te vaivaira\u2019a, e \u2019aita ana\u2019e ra, o te ho\u2019ira\u2019a \u00efa, n\u0101 te mau \u00ab\u00a0motu\u00a0\u00bb, o te mau t\u0101ne e vahine i reva n\u0101 te tere.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>N\u014d te p\u0101hono i te mau fifi i f\u0101nauhia e te ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a vitiviti e i roto i te fa\u2019anahora\u2019a o te ho\u2019\u0113 t\u0101pura hururau o te fa\u2019ahotura\u2019a fenua ha\u2019amatahia i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te mau matahiti 1960 ra (\u2019ei hi\u2019ora\u2019a, P\u016b-\u2019ohipa \u2019\u014cpuara\u2019a, matahiti 1970 ra), ua ha\u2019amata te fei\u0101 fa\u2019anaho o te haufenua i t\u0113 feruri i te mau puahema n\u014d t\u0113 \u0101rai i te nanu o te r\u0101tere va\u2019amata\u2019eina\u2019a. [\u2026] I tia\u2019ituruhia na \u0113 e tauturu te mau p\u0113a \u2019\u0101p\u012b n\u014d te fa\u2019a\u2019apu ho\u2019ona i te mau fei\u0101 motu [\u2026] ia p\u0101rahi io r\u0101tou. <span id='footnote-ref-28' class='footnote-ref'><a href='#footnote-28'>[28]<\/a><\/span>\u00a0\u00bb<\/p>\n<p><u>\u00a0<\/u><\/p>\n<ul>\n<li><u>Ho\u2019\u0113 f\u0101ito e fa\u2019atano i te \u2019\u014dperera\u2019a i te mau papa huira\u2019atira n\u0101 te mau vauvau va\u2019a\u2019oire-vaho<\/u><\/li>\n<\/ul>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Te \u2019\u014dpuara\u2019a tau\u2019\u0101p\u012b e t\u012btauhia ra e te CEP, o te tahi ho\u2019i \u00efa fa\u2019anahora\u2019a n\u014d t\u0113 tono i te mau huira\u2019atira n\u0101 te mau v\u0101hi, fa\u2019anahora\u2019a e ti\u2019a ai te mau t\u0101ne e vahine porinetia rave-\u2019ohipa i t\u0113 ho\u2019i atu ai i te uru-ha\u2019ari (fa\u2019ahitira\u2019a i raro-a\u2019e), hurufenua fa\u2019ata\u2019ahia, ha\u2019amaita\u2019i-noa-hia, m\u0101 te mau ti\u2019ara\u2019a t\u012btauhia ia rau atu. T\u014d r\u0101tou vaira\u2019a mai n\u0101 te \u2019oire, \u2019inaha noa atu e t\u0101pae r\u0101tou i te mau pupu \u2019\u0101p\u012b n\u014d te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a a te mau \u00ab \u2019\u0101fa \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-29' class='footnote-ref'><a href='#footnote-29'>[29]<\/a><\/span> f\u0101ri\u2019ihia e te fa\u2019atupura\u2019a va\u2019a\u2019oire (tuhatorura\u2019a), t\u0113 maumau nei te teira i te ho\u2019\u0113 hauri\u2019ari\u2019a, \u2019oia n\u014d te fa\u2019atumura\u2019a i te ho\u2019\u0113 huihourae va\u2019a\u2019oire (ineine noa i te \u2019orurehau), te ho\u2019\u0113 naho\u2019a rahi m\u0101 t\u0113 \u2019aramoina i t\u014dna fenua \u2019\u0101i\u2019a.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00ab E riro te fa\u2019ahani moni \u2019\u0101va\u2019e i te fa\u2019aitoito mau\u0101 i te mau porinetia e rave rahi ia fa\u2019aru\u2019e i t\u014d r\u0101tou fenua [n\u014d t\u0113 reva i] Pape\u2019ete, e n\u014d t\u0113 fa\u2019atupu i reira i te ho\u2019\u0113 huihourae va\u2019a\u2019oire o t\u0113 \u2019ore e ho\u2019i h\u0101noa i t\u014dna \u2019\u0101i\u2019a, e t\u0113 ha\u2019apae hope roa i te mau uru- ha\u2019ari\u00a0<span id='footnote-ref-30' class='footnote-ref'><a href='#footnote-30'>[30]<\/a><\/span>.\u00a0\u00bb<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Ua maere te rohi\u2019ihifenua \u2019auter\u0101ria ra o John Connel i teie parau n\u014d te huru o t\u014d te mau ti\u2019a poritita n\u014d Porinetia far\u0101ni \u2019imira\u2019a i te tahi r\u0101ve\u2019a n\u014d te tuha-fanaho-vauvau o te mau tahua va\u2019a\u2019oire, e n\u014d te mau fifi iho\u0101 r\u0101 fa\u2019atupuhia e te nohora\u2019a o te mau papa huira\u2019atira m\u0101 t\u0113 fa\u2019atupu i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a n\u0101 te mau motu\u00a0:<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00ab\u00a0O Porinetia far\u0101ni, te ho\u2019\u0113 \u00efa o te mau fenua varavara n\u014d Patifita \u2019Apato\u2019a \u2019ei reira te poritita fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e t\u014dtiare i te fa\u2019aineinera\u2019ahia n\u014d t\u0113 \u0101rai i te r\u0101terera\u2019a va\u2019amata\u2019eina\u2019a e va\u2019a\u2019oire, e n\u014d t\u0113 fa\u2019ahuri mau\u0101 i teie r\u0101terera\u2019a. [\u2026] Te mau fifi ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a, ua fa\u2019at\u0101t\u0101\u2019\u012bhia n\u0101 roto iho\u0101 r\u0101 i te fa\u2019atupura\u2019a o te mau \u0101rea<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_rt6o964 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_jysm964 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_row themify_builder_row tb_fk40362 tf_w\">\n                        <div class=\"row_inner col_align_top tb_col_count_2 tf_box tf_rel\">\n                        <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_vz76362 first\">\n                    <!-- module text -->\n<div  class=\"module module-text tb_ca64362   \" data-lazy=\"1\">\n        <div  class=\"tb_text_wrap\">\n        <h2 class='separator-section-8'>Page 8<\/h2>\n<p>va\u2019a\u2019oire e te mau ta\u2019amotu \u0101tea, e a \u2019ore ho\u2019i n\u0101 roto i te ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a i te mau fa\u2019atanora\u2019a va\u2019a\u2019oire e n\u0101 roto i te fa\u2019atupura\u2019a i te rave-\u2019ohipa va\u2019a\u2019oire. <span id='footnote-ref-31' class='footnote-ref'><a href='#footnote-31'>[31]<\/a><\/span>\u00a0\u00bb<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>E riro te p\u0101p\u016b-\u2019ore o te nohora\u2019a \u2019ei t\u0101pa\u2019o n\u014d te fa\u2019ahurira\u2019a o te p\u0101nanu o te \u00ab\u00a0fei\u0101-motu\u00a0\u00bb. E tae roa mai i te matahiti 1974 ra, o te SOCREDO (Cr\u00e9dit de l\u2019Oc\u00e9anie i mua na) ana\u2019e te fatu \u2019ohipa o te nohora\u2019a t\u014dtiare i Porinetia far\u0101ni. Ua \u2019aufau \u2019ona, mai te matahiti 1962 mai ra, e 7 ti\u2019a-nohora\u2019a t\u014dtiare (Matavai i M\u0101hina, H\u0101muta i P\u012bra\u2019e, Pamata\u2019i i Fa\u2019a\u2019a, Punavai Montagne e Punavai Plaine i Puna\u2019auia, Maire Nui i Tautira, e Tahina i \u2019Uturoa), f\u0101ito piri i te 900 rahira\u2019a nohora\u2019a h\u014dt\u0101rahuhia e \u2019aore \u00efa ho\u2019ohia. \u2019Aita r\u0101 teie itoito e rava\u2019i ra, e e au ra \u0113 e mea huru t\u0101ere roa ra n\u014d te reira te ha\u2019amaura\u2019ahia te <em>Office Public de l\u2019Habitat, <\/em>P\u016b Huira\u2019atira n\u014d te Nohora\u2019a (pi\u2019i-matamua-hia P\u016b a te Fenua n\u014d te Nohora\u2019a T\u014dtiare), i te matahiti 1979 ra.<\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>P\u016b\u2019ohura\u2019a<\/em><\/strong><\/p>\n<p>\u00a0 Te ha\u2019ape\u2019ape\u2019ara\u2019a o te nu\u2019uanu\u2019u \u2019oire-mata\u2019eina\u2019a honohia i te fa\u2019autara\u2019ahia te parau o te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni, \u2019aita te reira i ha\u2019amata i te matahiti 1963 ra, e \u2019\u016b\u2019ana fa\u2019ahou atu r\u0101 \u2019ona mai te ha\u2019amaura\u2019ahia mai te CEP, n\u0101 roto i te fa\u2019arahira\u2019ahia te mau \u2019\u014drero fa\u2019ari\u2019ari\u2019a m\u0101 te fa\u2019at\u0101\u2019ati i te ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a i te mana\u2019o ra n\u014d te ho\u2019\u0113 fifi e riro atu i t\u0113 tupu i ni\u2019a iho\u0101 r\u0101 i te mau huira\u2019atira porinetia, e mau huira\u2019atira teie e mana\u2019ohia \u0113 e taua\u2019ihia r\u0101tou i te fifi \u00ab va\u2019a\u2019o\u2019ire \u00bb (\u2019oia te \u00ab parar\u012bra\u2019a \u00bb e te \u00ab p\u016brarara\u2019a o te mau \u2019\u0101muitahira\u2019a va\u2019amata\u2019eina\u2019a tahito \u00bb\u00a0<span id='footnote-ref-32' class='footnote-ref'><a href='#footnote-32'>[32]<\/a><\/span>) m\u0101 t\u0113 fa\u2019a\u2019oroma\u2019i i te reira, e m\u0101 t\u0113 ora ato\u2019a i teie fifi va\u2019a\u2019oire (\u2019ei naho\u2019a huihourae e riro \u2019inaha noa atu i te \u2019orurehau\u00a0<span id='footnote-ref-33' class='footnote-ref'><a href='#footnote-33'>[33]<\/a><\/span>). Te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e poritita n\u014d te fanaho-vauvau ravehia \u2019ei p\u0101honora\u2019a i teie fifi, ua t\u0101pa\u2019ohia i roto i te parau o te fa\u2019atano-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te mau papa huira\u2019atira porinetia n\u0101 te vauvau \u2019ei reira r\u0101tou i te arat\u014dra\u2019ahia i roto i te \u2019orero e mana ra.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mai te tahi atu mau vauvau \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au, i te mau fenua Antilles iho\u0101 r\u0101, ia mana\u2019o-ana\u2019e-hia, \u2019ei hi\u2019ora\u2019a, i te parau ra \u00ab n\u0101-te-\u2019oire \u00bb a Patrick Chamoiseau\u00a0<span id='footnote-ref-34' class='footnote-ref'><a href='#footnote-34'>[34]<\/a><\/span>, n\u014d roto mai \u00efa te ti\u2019am\u0101 o te mau huira\u2019atira ihotupu i te ho\u2019\u0113 \u2019arora\u2019a tua\u2019\u0101\u2019a\u2019i, \u2019arora\u2019a o t\u0113 orahia i \u2019\u014d nei ato\u2019a ho\u2019i n\u0101 te tuha\u2019a \u2019ihireta i roto i te mau puta mai te <em>Pina <\/em><span id='footnote-ref-35' class='footnote-ref'><a href='#footnote-35'>[35]<\/a><\/span> a Titaua Peu, m\u0101 te \u2019aito tumu e fa\u2019a\u2019ea ra i te \u2019\u0101fa\u2019a va\u2019a\u2019oire n\u014d Tenaho i P\u012bra\u2019e, e \u2019aore \u00efa te toruaparau a C\u00e9lestine Hitiura Vaite <span id='footnote-ref-36' class='footnote-ref'><a href='#footnote-36'>[36]<\/a><\/span>, o t\u0113 tupu ra i roto i te ho\u2019\u0113 k\u0101t\u012be huira\u2019atira n\u014d Fa\u2019a\u2019a.<\/p>    <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module text -->        <\/div>\n                    <div  data-lazy=\"1\" class=\"module_column tb-column col4-2 tb_5mzm362 last\">\n                    <!-- module plain text -->\n<div  class=\"module module-plain-text tb_kwvd362 \" data-lazy=\"1\">\n        <div class=\"tb_text_wrap\">\n        <\/div>\n<\/div>\n<!-- \/module plain text -->        <\/div>\n                        <\/div>\n        <\/div>\n        <\/div>\n<!--\/themify_builder_content-->","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><h2 class='separator-section-9'>Page 1<\/h2> \u00a0 A fa\u2019a\u2019ite noa mai ai \u2019ona ia na \u2019ei f\u0101ito n\u016bmera tuat\u0101ta\u2019u, t\u0113\u00a0fa\u2019aoraora nei te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te tahi ha\u2019ape\u2019ape\u2019a o te mau nu\u2019uanu\u2019u \u2019oire-mata\u2019eina\u2019a. Te \u2019ohura\u2019a o teie ahoaho n\u0101 te \u2019orero a te mau ti\u2019a poritita e fa\u2019ehau a te CEP, e \u2019oia ato\u2019a n\u0101 v\u0113tahi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1743,"menu_order":0,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[244,114],"tags":[],"autrice--auteur":[115],"chronologie":[116,117,118],"institution":[],"nom-commun":[123,119,121,120,122],"nom-propre":[124],"class_list":["post-1674","notice-cep","type-notice-cep","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-a-la-une-page-daccueil-tah","category-lieux-et-espaces-tah","autrice--auteur-florence-mury-tah","chronologie-annee-60-tah","chronologie-annee-70-tah","chronologie-annee-80-tah","nom-commun-projets-de-developpement-economique-tah","nom-commun-assignation-territoriale-tah","nom-commun-exode-rural-tah","nom-commun-contreflux-tah","nom-commun-mobilites-tah","nom-propre-papeete-2-tah","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v24.4 (Yoast SEO v27.1.1) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP - Dictionnaire historique du CEP<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u00a0 A fa\u2019a\u2019ite noa mai ai \u2019ona ia na \u2019ei f\u0101ito n\u016bmera tuat\u0101ta\u2019u, t\u0113\u00a0fa\u2019aoraora nei te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te tahi ha\u2019ape\u2019ape\u2019a o te mau nu\u2019uanu\u2019u \u2019oire-mata\u2019eina\u2019a. Te \u2019ohura\u2019a o teie ahoaho n\u0101 te \u2019orero a te mau ti\u2019a poritita e fa\u2019ehau a te CEP, e \u2019oia ato\u2019a n\u0101 v\u0113tahi [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Dictionnaire historique du CEP\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-09T15:42:46+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2184\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"45 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/\",\"name\":\"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP - Dictionnaire historique du CEP\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg\",\"datePublished\":\"2024-12-19T18:13:16+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-09T15:42:46+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg\",\"width\":2184,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notices-CEP\",\"item\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"ty-reo\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization\",\"name\":\"Dictionnaire historique du CEP\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"ty-reo\",\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png\",\"width\":790,\"height\":782,\"caption\":\"Dictionnaire historique du CEP\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"publishingPrinciples\":\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP - Dictionnaire historique du CEP","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP","og_description":"\u00a0 A fa\u2019a\u2019ite noa mai ai \u2019ona ia na \u2019ei f\u0101ito n\u016bmera tuat\u0101ta\u2019u, t\u0113\u00a0fa\u2019aoraora nei te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te tahi ha\u2019ape\u2019ape\u2019a o te mau nu\u2019uanu\u2019u \u2019oire-mata\u2019eina\u2019a. Te \u2019ohura\u2019a o teie ahoaho n\u0101 te \u2019orero a te mau ti\u2019a poritita e fa\u2019ehau a te CEP, e \u2019oia ato\u2019a n\u0101 v\u0113tahi [&hellip;]","og_url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/","og_site_name":"Dictionnaire historique du CEP","article_modified_time":"2026-01-09T15:42:46+00:00","og_image":[{"width":2184,"height":440,"url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"45 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/","name":"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP - Dictionnaire historique du CEP","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg","datePublished":"2024-12-19T18:13:16+00:00","dateModified":"2026-01-09T15:42:46+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#breadcrumb"},"inLanguage":"ty-reo","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#primaryimage","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode-rural-2.jpg","width":2184,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/notice-cep\/te-huru-haavare-o-te-revaeraa-mai-te-mataeinaa-mai-i-porinetia-farani-i-te-tau-o-te-cep\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notices-CEP","item":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notice-archive\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Te mau t\u0101hape n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i Porinetia far\u0101ni i te \u2019anotau o te CEP"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#website","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","name":"Dictionnaire historique du CEP","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"ty-reo"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#organization","name":"Dictionnaire historique du CEP","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"ty-reo","@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","contentUrl":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/logo-dictionnaire-du-cep-bg-dark.png","width":790,"height":782,"caption":"Dictionnaire historique du CEP"},"image":{"@id":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/#\/schema\/logo\/image\/"},"publishingPrinciples":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/notices\/"}]}},"builder_content":"<p>[section_separator title=\"Page 1\"]<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>A fa\u2019a\u2019ite noa mai ai \u2019ona ia na \u2019ei f\u0101ito n\u016bmera tuat\u0101ta\u2019u, t\u0113\u00a0fa\u2019aoraora nei te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te tahi ha\u2019ape\u2019ape\u2019a o te mau nu\u2019uanu\u2019u \u2019oire-mata\u2019eina\u2019a. Te \u2019ohura\u2019a o teie ahoaho n\u0101 te \u2019orero a te mau ti\u2019a poritita e fa\u2019ehau a te CEP, e \u2019oia ato\u2019a n\u0101 v\u0113tahi mau tuat\u0101papara\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a e rave rahi, t\u0113\u00a0h\u014dro\u2019a ra te reira ia na i te ti\u2019am\u0101 e te \u2019aravihi \u2019ite-maita\u2019i-hia i roto i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019ahotu fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e \u2019ohipa rarahi ravehia mai te matahiti 1970 mai ra n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb. I ni\u2019a-\u2019\u0113 i te mau hape p\u0101p\u016b e te \u2019itea-\u2019ore-ra\u2019a o te mau \u00ab\u00a0nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0\u00bb o t\u0101 te f\u0101ito e pa\u2019epa\u2019e nei, t\u0113 riro nei \u2019ona \u2019ei huru n\u014d t\u0113 hi\u2019o fa\u2019ahou i te vaira\u2019a mai o te mau papa huira\u2019atira porinetia i roto i te ha\u2019ap\u016bra\u2019a [\u2019oire] n\u014d Pape\u2019ete.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong><em>\u2019\u014cmuara\u2019a<\/em><\/strong><\/p> <p><strong><em>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em><\/strong>Te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, o te ho\u2019\u0113 \u00efa f\u0101ito \u2019ihin\u016bna\u2019a e \u2019ihifenua fatuhia n\u0101 mua roa i roto i te parau n\u014d \u2019Europa e te To\u2019o\u2019a-o-te-r\u0101 (Papa\u0101). N\u0101 te reira e tauturu i t\u0113 tuat\u0101ta\u2019u i te mau taui-t\u0101\u2019ue-ra\u2019a i roto i te arata\u2019ira\u2019a o te tahi \u2019\u0101oara\u2019a (fa\u2019an\u016bna\u2019ara\u2019a) m\u0101 t\u0113 fa\u2019atoro i te mau nu\u2019uanu\u2019u rarahi e \u2019\u0101vei\u2019a-ho\u2019\u0113 o te mau mata\u2019eina\u2019a n\u0101 te mau \u2019oire, t\u014d\u2019ore\u2019ore a\u2019e nei te mau t\u0101ne e vahine mata\u2019eina\u2019a [footnote] Notice\u00a0: \u00ab\u00a0Exode rural, migrations rurales, exode urbain\u00a0\u00bb par Jean-Beno\u00eet Bouron, <a href=\"https:\/\/geoconfluences.ens-lyon.fr\/glossaire\/exode-rural-migrations-rurales-exode-urbain\">https:\/\/geoconfluences.ens-lyon.fr\/glossaire\/exode-rural-migrations-rurales-exode-urbain<\/a> [\/footnote]. Mai te mau matahiti 1960 mai ra, ua fa\u2019a\u2019ohipa te mau ti\u2019a-\u2019ahopa poritita e fa\u2019ehau i teie f\u0101ito n\u0101 Porinetia far\u0101ni n\u0101 roto i r\u0101tou mau \u2019orero e p\u0101pa\u2019i m\u0101 t\u0113 fa\u2019aara i te mau \u2019\u0113f\u0113 n\u014d te ha\u2019amaura\u2019ahia te CEP n\u0101 teie Fenua.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I roto i t\u0101na parau ha\u2019apapa n\u014d te matahiti 1963 ra \u00ab n\u014d te mau fifi o te ha\u2019amaura\u2019ahia te P\u016b t\u0101matamatra\u2019a n\u014d Patifita i ni\u2019a i te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e e te faufa\u2019a-moni a Porinetia far\u0101ni, ua ti\u2019aoro te ti\u2019a-hi\u2019opo\u2019a o te faufa\u2019a-moni, \u2019oia o Jean-Claude Colli\u00a0[footnote] Archives Nationales (situ\u00e9e en France, \u00e0 Pierrefitte, abr\u00e9g\u00e9es en \u00ab\u00a0AN\u00a0\u00bb dans la suite du document) 19940227\/20, Jean-Claude Colli, 1963, \u00ab\u00a0Rapport sur les incidences de l\u2019implantation du Centre d\u2019Exp\u00e9rimentation du Pacifique sur l\u2019\u00e9conomie et les finances de la Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise\u00a0\u00bb.[\/footnote], n\u014d te \u00ab\u00a0fifi o te ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a (urbanisation) e te \u00ab\u00a0\u2019aina-motu-raa\u00a0\u00bb (d\u00e9sinsularisation) o te mau huira\u2019atira\u00a0\u00bb. Ua turu te t\u0101vana rahi ra o Grimald i te reira ia na i t\u016brama ai i te matahiti 1964 ra \u0113 \u00ab\u00a0e ti\u2019a i te \u2019\u014dperepere rima-\u2019ohipa ia<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 2\"]<\/p> <p>ravehia m\u0101 t\u0113 \u2019ape [\u2026] i te mau terera\u2019a o te mau rave-\u2019ohipa ia ro\u2019ohia, ia hope ana\u2019e te mau \u2019ohipa rarahi, i te varavara t\u0101hiti o t\u014d te mau ta\u2019amotu n\u014d r\u0101pae mai, e t\u0113 ruru i te ho\u2019\u0113 huihourae (prol\u00e9tariat) va\u2019a\u2019oire i Pape\u2019ete \u00bb\u00a0[footnote] AN 19940227\/20, Gouverneur Grimald au Ministre des d\u00e9partements et territoires d\u2019Outremer, \u00ab\u00a0Probl\u00e8me de main d\u2019\u0153uvre en Polyn\u00e9sie\u00a0\u00bb, 27\/11\/1964. [\/footnote].<\/p> <p>E \u2019itehia teie mau mata\u2019u io v\u0113tahi o te mau rohituat\u0101papa e t\u016btonu ra i te inera\u2019a o te \u2019\u0101oa (fa\u2019an\u016bna\u2019ara\u2019a) o te Fenua.<\/p> <p>\u00a0\u00ab Te tauira\u2019a papa o te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e t\u014dtaiete [\u2026] i turu maori na [\u2026] i te tupura\u2019a o te r\u016bra\u2019ahia o Papeete ; r\u016bra\u2019ahia [\u2026] o tei ha\u2019av\u012b rahi noa atu ra, e o tei \u2019ohipa [\u2026] n\u0101 te pae o te mau t\u0101ne o tei p\u0101hono ia na m\u0101 t\u0113 r\u0101tere i Tahiti, e te reira, m\u0101 t\u0113 rave ho\u2019i i te tupura\u2019a va\u2019a\u2019oire t\u0101hiti a t\u014d\u2019aru\u2019aru atu ai te \u2019aif\u0101ito \u2019ihin\u016bna\u2019a o te Fenua.\u00a0[footnote] Jean Fages, 1974, \u00ab Migrations et urbanisation en Polyn\u00e9sie Fran\u00e7aise \u00bb, <em>Cahiers ORSTOM<\/em>, n\u00b011, p. 243-258. [\/footnote]\u00a0\u00bb<\/p> <p>\u00ab Ia au i te orara\u2019a t\u014dtiare e hiro\u2019a, e ti\u2019a e ha\u2019ap\u0101p\u016b \u0113 te mau tupura\u2019a o te \u00ab tere o t\u014d te motu \u00bb honohia i te arata\u2019i ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a, [ua tae i] te f\u0101ito taui-\u2019ore ra 95%.\u00a0[footnote] Jacques Champaud, 1992, <em>Croissance urbaine et d\u00e9pendance \u00e9conomique en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise<\/em>, ORSTOM, p. 282\u00a0 [\/footnote]\u00a0\u00bb<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Teie mau ha\u2019ap\u0101p\u016b-p\u0101piti-hia n\u0101 te roara\u2019a o te \u2019anotau, e i na\u2019uanei \u0101, \u2019aita \u00efa e t\u0101u\u2019a ra i te tahi atu mau tuat\u0101papara\u2019a \u2019ihiv\u0101na\u2019a o tei tauturu ia fa\u2019atanotano i te mau mana\u2019o ato\u2019a n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a e \u2019aore r\u0101 \u00ab motu\/fenua \u00bb n\u0101 Porinetia far\u0101ni nei [footnote] Claude Robineau, 1981, <em>Tradition et modernit\u00e9 aux \u00eeles de la Soci\u00e9t\u00e9. Une interpr\u00e9tation anthropologique<\/em>, Th\u00e8se, p. 140. [\/footnote], [footnote]\u00a0Anne-Marie d\u2019Hauteserre,\u00a02004. \u00ab Planification \u00e9conomique et migration en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise \u00bb, <em>Revue europ\u00e9enne des migrations internationales<\/em>, vol. 20, n\u00b0 1, p. 119-139. [\/footnote],[footnote]\u00a0Fran\u00e7ois Sodter, 1991, \u00ab\u00a0L'\u00e9volution r\u00e9cente de la population entre 1962 et 1983 \u00bb, <em>Atlas de la Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise<\/em>, ORSTOM, planche 78 [\/footnote]. \u2019Aita ato\u2019a [teie mau ha\u2019ap\u0101p\u016bra\u2019a] e t\u0101u\u2019a ra e te vai ra te t\u0101u\u2019apapa hi\u2019ora\u2019a \u2019\u0101mui hau atu n\u014d te f\u0101ito o te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a : te aura\u2019a ha\u2019apa\u2019ora\u2019a n\u014d te parau o te \u2019etoto, e tauturu atu \u00efa i te hi\u2019ora\u2019a ha\u2019ape\u2019ape\u2019a [footnote] Jean Piti\u00e9, 1971, <em>\u00ab\u00a0Exode rural et migrations int\u00e9rieures en France\u00a0\u00bb,<\/em> <em>Norois<\/em>, \u2019api. 13, p\u0101pa\u2019ihia i roto i te puta a Paul-Andr\u00e9 Rosental, 1994, <em>\u00ab\u00a0L'exode rural. Mise \u00e0 l'\u00e9preuve d'un mod\u00e8le.\u00a0\u00bb,<\/em> <em>Politix<\/em>, tuha\u2019a 7, <sup>na <\/sup>25, \u2019api. 59-72 [\/footnote], t\u014dp\u0101oa o te mau nu\u2019uanu\u2019u tuat\u0101papahia, m\u0101 t\u0113 fa\u2019ariro i te reira, n\u0101 mua, \u2019ei fifi n\u014d te mau fenua fa\u2019areva \u0101nei o tei f\u0101rerei atu i te \u2019aore-fa\u2019atemu (vide), e n\u014d te (mau) fenua \u2019oire f\u0101ri\u2019i \u0101nei, m\u0101 t\u0113 fa\u2019at\u012bani, \u2019ei paraura\u2019a, noa\u2019a \u2019ore i te raut\u012b. I roto i te parau n\u014d \u2019Oteania, e t\u014d Kanaky-Niu-Taratoni iho\u0101 r\u0101 i, ua ha\u2019ap\u0101utuutu-ato\u2019a-hia te t\u0101u\u2019apapa n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a m\u0101 t\u0113 ha\u2019afaufa\u2019a i te huru o t\u0101 teie f\u0101ito e rave n\u014d t\u0113 t\u0101po\u2019ipo\u2019i i te vaira\u2019a o te nanu, pi\u2019ihia \u00ab nanu-fa\u2019aho\u2019i \u00bb [footnote] Gilles Pesta\u00f1a et Pierre-Christophe Pantz, 2015, \u00ab\u00a0Partir pour rester ? Les mobilit\u00e9s comme \u00e9l\u00e9ments de durabilit\u00e9 des territoires de la Nouvelle-Cal\u00e9donie\u00a0\u00bb, dans Blaise S., David C., David\u00a0 V., <em>Le d\u00e9veloppement durable en Oc\u00e9anie. Vers une \u00e9thique nouvelle, <\/em>Aix-Marseille : Presses Universitaires de Provence-Presses universitaires d\u2019Aix-Marseille, p. 313-334. [\/footnote], m\u0101 t\u0113 haere n\u0101 te ha\u2019aap\u016bra\u2019aa tumu e a tere atu ai n\u0101 te mau paehiti e \u2019aore \u00efa n\u0101 te mau fenua hiti.<\/p> <p>I roto i teie tua\u2019ite, te f\u0101 matamua roa, o t\u0113 \u2019ite p\u0101p\u016b i te mau \u2019\u014dti\u2019a o te fa\u2019autara\u2019ahia te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni, e n\u014d t\u0113 fa\u2019a\u2019ite, i muri a\u2019e, e mea n\u0101 hea te fa\u2019a\u2019ohipara\u2019a o teie f\u0101ito i t\u0113 t\u016btahutahura\u2019a i te mau hepohepo \u2019itehia ho\u2019i m\u0101 t\u0113 turuhia i te fa\u2019aaura\u2019a o te mau papa o te huira\u2019atira m\u0101 te mau paehiti fenua.<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 3\"]<\/p> <p><strong>I -Te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, f\u0101ito tano \u2019ore n\u014d t\u0113 feruri i te mau nu\u2019uanu\u2019u i Porinetia far\u0101ni, n\u0101 te \u2019anotau CEP<\/strong><\/p> <p><strong>\u00a0<\/strong><\/p> <ul> <li><u>Mau nu\u2019uanu\u2019u rarahi i te ha\u2019ap\u016bra\u2019a n\u014d Papeete\u00a0? E tupura\u2019a t\u0101\u2019\u014dti\u2019a-roa-hia i roto i te tau, m\u0101 te topa-\u2019ore rahi te huira\u2019atira n\u0101 te mau ta\u2019amotu fa\u2019areva<\/u><\/li> <\/ul> <p>Ua t\u016b\u0113\u0101 ri\u2019i noa te ha\u2019amaura\u2019ahia o te CEP e te \u2019anotau tupura\u2019a rahi o te ha\u2019ava\u2019a\u2019oire \u2019ei reira te ha\u2019ap\u016bra\u2019a n\u014d Pape\u2019ete e tupu ai. \u2019Inaha noa atu e ti\u2019a ia turuhia teie parau pata h\u0101noa, ua tupu \u00efa te \u00ab p\u0101\u2019inara\u2019a ha\u2019ava\u2019a\u2019oire \u00bb tuat\u0101papa-rahi-hia i n\u0101 au\u2019ahuru matahiti 1961-1971\u00a0[footnote]\u00a0Fran\u00e7ois Sodter, 1991, <em>op.cit<\/em> [\/footnote]. O te \u2019anotau mau\u0101 ho\u2019i teie a \u2019\u016b\u2019ana ai te \u2019ohipa tihepu a te CEP (mau patura\u2019a rarahi), e a t\u0101pirihia atu ai te mau herura\u2019a repo n\u014d Makatea (o tei t\u016brama ato\u2019a i te toe\u2019a r\u0101tere iti rahi roa n\u0101 Tuamotu-Ma\u2019areva m\u0101 i roto i te t\u0101pura i raro-a\u2019e, \u2019aita \u0101 te mau rave-\u2019ohipa i Moruroa i m\u0101tutuhia atu ra i ni\u2019a i teie p\u016b), t\u0113 fa\u2019arirohia ra te mau nu\u2019uanu\u2019u n\u0101 rapae i te fenua \u2019ei \u00ab parau r\u016b-\u2019ore \u00bb.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>I te mea ra \u0113 t\u014d Raro-Mata\u2019i m\u0101 o tei f\u0101rerei i te fa\u2019ahani a Tahiti (t\u0101pura i raro-a\u2019e). I roto i te ho\u2019\u0113 tau o tei pa\u2019o-ato\u2019a-hia e te tupura\u2019a p\u016bai mau, i raro mai i te 500 t\u0101ne e vahine o tei pauhia e t\u014d te ta\u2019amotu, e ua hau rii i te 1000 i Tuamotu-Ma\u2019areva m\u0101. I Matuita e i Tuha\u2019a Pae, ua vaivai noa te tupura\u2019a \u2019ihin\u016bna\u2019a honohia i te fa\u2019ahani a te ha\u2019ap\u016bra\u2019a n\u014d Papeete. I te \u2019anotau ra\u2019a ra i muri mai i te nati-tai\u2019ora\u2019a-ta\u2019ata i te fenua nei (1972-1977), ua r\u014droma roa te tupura\u2019a, m\u0101 t\u0113 tae roa i te fa\u2019ahurira\u2019a i rotop\u016b i n\u0101 matahiti 1977 e 1983. I parau ai te rohi\u2019ihin\u016bna\u2019a ra o F. Sodter \u0113,\u00a0\u00ab ua mahere te mana fa\u2019ahani o te \u2019oire [footnote]\u00a0Fran\u00e7ois Sodter, 1991, <em>op.cit<\/em> [\/footnote]\u00bb e i te rohi\u2019ihita\u2019ata ra o Claude Robineau \u0113, \u00ab ta\u2019a\u2019\u0113 noa atu te \u2019anotau 1960\/1963, taime faufa\u2019a n\u014d te fifi e te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, \u2019aita o tei tae mai i iti a\u2019e i tei fa\u2019areva\u00a0[footnote]\u00a0Claude Robineau, 1981, <em>op. cit<\/em> [\/footnote]. \u00bb<\/p> <p>Tapura 2\u00a0: Toe\u2019a o te mau r\u0101terera\u2019a roto<\/p> <table width=\"608\"> <tbody> <tr> <td width=\"143\"> <p><strong>TA\u2019AMOTU<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"126\"> <p><strong>\u00a0<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"173\"> <p><strong>\u2019ANOTAU<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"166\"> <p><strong>\u00a0<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"143\"> <p><strong>\u00a0<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"126\"> <p><strong>1961-1971<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"173\"> <p><strong>1972-1977<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"166\"> <p><strong>1977-1983<\/strong><\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"143\"> <p><strong>NI\u2019A-MATA\u2019I<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"126\"> <p>+ 6435<\/p> <\/td> <td width=\"173\"> <p>+ 678<\/p> <\/td> <td width=\"166\"> <p>- 301<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"143\"> <p><strong>RARO-MATA\u2019I<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"126\"> <p>- 2698<\/p> <\/td> <td width=\"173\"> <p>- 511<\/p> <\/td> <td width=\"166\"> <p>+ 63<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"143\"> <p><strong>MATUITA<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"126\"> <p>639<\/p> <\/td> <td width=\"173\"> <p>- 278<\/p> <\/td> <td width=\"166\"> <p>- 23<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"143\"> <p><strong>TUHA\u2019A PAE<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"126\"> <p>579<\/p> <\/td> <td width=\"173\"> <p>-\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 99<\/p> <\/td> <td width=\"166\"> <p>+253<\/p> <\/td> <\/tr> <tr> <td width=\"143\"> <p><strong>TUAMOTU-MA\u2019AREVA<\/strong><\/p> <\/td> <td width=\"126\"> <p>- 2519<\/p> <\/td> <td width=\"173\"> <p>+ 210<\/p> <\/td> <td width=\"166\"> <p>+8<\/p> <\/td> <\/tr> <\/tbody> <\/table> <p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p> <p>\u00a0<\/p>\n<ul><li><h4>Hoho\u2019a 1<\/h4><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1-300x117.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"117\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1-300x117.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1.jpg 605w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p> <p>Taipe 1. Mau toe\u2019a o te mau r\u0101terera\u2019a roto\u00a0: F. Sodter (1991)<\/p><\/li><\/ul>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1-300x117.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"117\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1-300x117.jpg 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/1_Exode_rural_figure_1-1.jpg 605w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p> <p>Taipe 1. Mau toe\u2019a o te mau r\u0101terera\u2019a roto\u00a0: F. Sodter (1991)<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 4\"]<\/p> <ul> <li><u>Te ho\u2019\u0113 f\u0101ito o tei t\u0101po\u2019ipo\u2019i i te vaira\u2019a mai te nanu-fa\u2019aho\u2019i <\/u><\/li> <\/ul> <p>E \u2019ite-fa\u2019ahou-hia i \u2019\u014d nei te tumu parau o \u00ab\u00a0te nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0\u00bb e \u2019aore \u00efa \u00ab\u00a0mau ho\u2019ira\u2019a\u00a0\u00bb (\u2019e\u2019ere teie parau i te mea p\u0101p\u016b maita\u2019i, \u2019inaha, ia au i te mau fa\u2019aipoipora\u2019a, e \u2019aore ra te tahi f\u0101na\u2019ora\u2019a \u2019ohipa, te mau nu\u2019uanu\u2019u roto, mai te p\u016b e f\u0101 atu n\u0101 te mau motu paehiti, \u2019aita e t\u016b\u2019ati roa ra i te mau ho\u2019ira\u2019a i te v\u0101hi fa\u2019arevara\u2019a).<\/p> <p><sup>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/sup>E \u2019inaha, e aha te aura\u2019a ia fa\u2019ahiti i te parau n\u014d te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a mai te peu\u00a0 \u0113 \u2019e\u2019ita te [n\u016bmera] huira\u2019atira o te ta\u2019amotu fa\u2019areva e topa, e ia fa\u2019atupu ato\u2019a ho\u2019i \u2019ona i te nanu-fa\u2019aho\u2019i ? N\u0101 te ho\u2019\u0113 f\u0101ito reirei roa a\u2019e, te vai ra iho\u0101 te tahi mau rauhaerera\u2019a n\u014d te fa\u2019ahani a te mau fenua o te ta\u2019amotu t\u0101ta\u2019itahi. A fa\u2019arahi noa ai te huira\u2019atira o Nuku Hiva i te f\u0101ito 1,4 i rotop\u016b i te mau matahiti 1962 e 1983, ua vaivai noa t\u014d Fatu Iva [Hiva] i roto i teie \u0101rea o n\u0101 [matahiti] e 2\u00a0[footnote]\u00a0Fran\u00e7ois Sodter, 1988, \u00ab\u00a0D\u00e9population et reprise d\u00e9mographique aux \u00eeles Marquises\u00a0\u00bb, <em>BSEO<\/em>, n\u00b0244, p. 23. [\/footnote]. E tano ia m\u0101ramaramahia teie mau rauhaerera\u2019a n\u0101 roto i te mau ta\u2019a\u2019\u0113ra\u2019a o te mau f\u0101ito patura\u2019ahia te mau motu (taura\u2019a manureva, fare utuutura\u2019a ma\u2019i, fare ha\u2019api\u2019ira\u2019a), e \u2019oia ato\u2019a ia au i te tahi mau t\u0101ne e vahine rohituat\u0101papa, n\u0101 roto i te \u2019\u014dperera\u2019a \u2019aif\u0101ito-\u2019ore o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu va\u2019amata\u2019eina\u2019a (mauha\u2019a, \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019a\u2019apu moana e fenua) i fa\u2019a\u2019ohipahia i roto i teie mau fenua (n\u014d t\u0113 \u0101rai iho\u0101 r\u0101 i te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a) [footnote]\u00a0Victoria S. Lockwood, 1990, <em>\u00ab\u00a0Development and return migration to rural French Polynesia.\u00a0\u00bb<\/em> <em>International Migration Review<\/em>, 24 (2), p. 347-371 [\/footnote] [footnote]\u00a0Nancy J. Pollock, 1978, <em>\u00ab\u00a0Takapoto, La prosp\u00e9rit\u00e9, retour aux \u00eeles\u00a0\u00bb,<\/em> i roto i <em>Journal de la Soci\u00e9t\u00e9 des oc\u00e9anistes<\/em>, n<sup>a<\/sup> 60, tuha\u2019a 34, p. 133-135 [\/footnote].<\/p> <p>\u00a0<\/p> <ul> <li><u>E mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019ahotu o tei fa\u2019atupu i te nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0?<\/u><\/li> <\/ul> <p>Hoho\u2019a 2 : Fenua fa\u2019a\u2019amura\u2019a \u2019\u0101nimara i ni\u2019a i te m\u0101hora To\u2019ovi\u2019i i Nuku Hiva [footnote]\u00a0Jean-Louis Reboul, 1984 <em>\u00ab Exp\u00e9rimentation fourrag\u00e8re en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise. 1968 \u2013 1983, bilan de quinze ann\u00e9es de travaux \u00bb,<\/em> CIRAT, [<a href=\"https:\/\/agritrop.cirad.fr\/345059\/1\/ID345059.pdf\">En ligne<\/a>] [\/footnote]<\/p> <p>T\u0101tarara\u2019a\u00a0: ua riro teie fa\u2019a\u2019amura\u2019a \u2019\u0101nimara \u2019\u0101pitihia mai e te t\u0101pura tanura\u2019a r\u0101\u2019au (tanura\u2019a paina [pins] Cara\u00efbes) \u2019ei ho\u2019\u0113 o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu fa\u2019a\u2019apu ravehia n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb o Porinetia far\u0101ni. T\u0113 fa\u2019a\u2019ite mai ra te puna o teie pu\u2019e parau i te \u2019ihiv\u0101na\u2019a hi\u2019oarave (positivisme scientifique) e \u2019\u0101pe\u2019e ra i teie mau \u00ab\u00a0t\u0101matamatara\u2019a\u00a0\u00bb e te ti\u2019ara\u2019a o te p\u016b tuat\u0101papa e orahia nei e te mau motu i m\u0101\u2019itihia. E \u2019ite-fa\u2019ahou-hia teie huru fa\u2019anahora\u2019a i Takapoto m\u0101 te ho\u2019\u0113 p\u016b tuat\u0101papa a te P\u016b-\u2019ohipa n\u014d te Tautai.<\/p> <p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n<ul><li><h4>Hoho\u2019a 2<\/h4><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2-300x228.png\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"228\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2-300x228.png 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2.png 439w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p> <p>T\u0101tarara\u2019a\u00a0: ua riro teie fa\u2019a\u2019amura\u2019a \u2019\u0101nimara \u2019\u0101pitihia mai e te t\u0101pura tanura\u2019a r\u0101\u2019au (tanura\u2019a paina [pins] Cara\u00efbes) \u2019ei ho\u2019\u0113 o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu fa\u2019a\u2019apu ravehia n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb o Porinetia far\u0101ni. T\u0113 fa\u2019a\u2019ite mai ra te puna o teie pu\u2019e parau i te \u2019ihiv\u0101na\u2019a hi\u2019oarave (positivisme scientifique) e \u2019\u0101pe\u2019e ra i teie mau \u00ab\u00a0t\u0101matamatara\u2019a\u00a0\u00bb e te ti\u2019ara\u2019a o te p\u016b tuat\u0101papa e orahia nei e te mau motu i m\u0101\u2019itihia. E \u2019ite-fa\u2019ahou-hia teie huru fa\u2019anahora\u2019a i Takapoto m\u0101 te ho\u2019\u0113 p\u016b tuat\u0101papa a te P\u016b-\u2019ohipa n\u014d te Tautai.<\/p><\/li><\/ul>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2-300x228.png\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"228\" srcset=\"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2-300x228.png 300w, https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Exode_rural_2.png 439w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p> <p>T\u0101tarara\u2019a\u00a0: ua riro teie fa\u2019a\u2019amura\u2019a \u2019\u0101nimara \u2019\u0101pitihia mai e te t\u0101pura tanura\u2019a r\u0101\u2019au (tanura\u2019a paina [pins] Cara\u00efbes) \u2019ei ho\u2019\u0113 o te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu fa\u2019a\u2019apu ravehia n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb o Porinetia far\u0101ni. T\u0113 fa\u2019a\u2019ite mai ra te puna o teie pu\u2019e parau i te \u2019ihiv\u0101na\u2019a hi\u2019oarave (positivisme scientifique) e \u2019\u0101pe\u2019e ra i teie mau \u00ab\u00a0t\u0101matamatara\u2019a\u00a0\u00bb e te ti\u2019ara\u2019a o te p\u016b tuat\u0101papa e orahia nei e te mau motu i m\u0101\u2019itihia. E \u2019ite-fa\u2019ahou-hia teie huru fa\u2019anahora\u2019a i Takapoto m\u0101 te ho\u2019\u0113 p\u016b tuat\u0101papa a te P\u016b-\u2019ohipa n\u014d te Tautai.<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 5\"]<\/p> <p>Pua\u2019atoro \u2019\u0101fa \u201climousin\u201d , \u2019\u0101fa \u201ccharolais\u201d n\u014d te \u2019\u0101ua Setaria \u201cKazungula\u00a0\u00bb i ni\u2019a i te fenua n\u014d To\u2019ovi\u2019i (Mau fenua Nu\u2019u Hiva)<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Te tuat\u0101papara\u2019a ravehia e Sarah Bernard [footnote] Sarah a Bernard et Florence a Mury, 2023, <em>\u00ab\u00a0Le fenua, entre renaissance culturelle et retour \u00e0 la terre: vers une reconsid\u00e9ration des marges insulaires en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise\u00a0\u00bb,<\/em> <em>Suds<\/em>, p. 275-309. [\/footnote], e te auh\u0101nere uiuira\u2019a arata\u2019ihia i muri a\u2019e, i Tahiti, Ra\u2019i\u0101tea, Hao, e Nuku Hiva i piha\u2019i iho i te mau t\u0101ne e vahine rave-\u2019ohipa tahito a te CEP, t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b ato\u2019a mai ra te reira i te huru arata\u2019i e t\u0101mau o te mau nanu-fa\u2019aho\u2019i. Teie nei r\u0101, e mea hape roa ia h\u014dro\u2019a i te rahira\u2019a o teie mau nu\u2019uanu\u2019u i te ho\u2019\u0113 noa atu manuiara\u2019a o te mau poritita fa\u2019anaho-vauvau a te Fenua, t\u0101matamatahia i Porinetia far\u0101ni nei mai te mau matahiti 1970 mai ra (<u>e hi\u2019o i te mau tua\u2019ite f\u0101ito o te fa\u2019anaho-vauvau a te Fenua<\/u>). Te mau \u2019aravihira\u2019a i noa\u2019a mai io te CEP ra (e te moni ha\u2019aputu ato\u2019a ho\u2019i), ua tauturu mau\u0101 \u00efa i v\u0113tahi o te mau t\u0101ne e vahine rave-\u2019ohipa i te CEP, i f\u0101rereihia, ia \u2019\u0101mui i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019atupu fa\u2019aravai\u2019ra\u2019a faufa\u2019a (fa\u2019a\u2019apu, fa\u2019a\u2019amu \u2019\u0101nimara, fa\u2019a\u2019apu poe, \u2019ohipa rarahi, f\u0101ri\u2019ira\u2019a r\u0101tere, etv.) tei ravehia n\u0101 t\u014d r\u0101tou mau fenua \u2019\u0101i\u2019a e \u2019aore r\u0101 fenua p\u016bhapa. Teie nei r\u0101, i \u2019\u014d nei ato\u2019a iho, e varavara i te riro mai \u2019ei tumu matamua n\u014d te \u00ab\u00a0ho\u2019ira\u2019a\u00a0\u00bb. Te fa\u2019atanora\u2019a iho\u0101 r\u0101 i ni\u2019a i te mau \u2019opuara\u2019a fa\u2019ahotu fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a ravehia n\u0101 te mau \u00ab\u00a0ta\u2019amotu\u00a0\u00bb, \u2019aita te reira e ha\u2019apau ra i te t\u0101pura o te mau tumu fa\u2019ahitihia n\u014d t\u0113 ha\u2019apapa i te fa\u2019ahani a te mau fenua i r\u0101pae\u2019au ia Tahiti, i piha\u2019i iho i te mau \u2019utuafare n\u014d r\u0101tou te parau, \u2019aore roa \u00efa. \u00ab\u00a0O t\u0101 \u2019u noa e hina\u2019aro nei, maoti r\u0101 o te ho\u2019ira\u2019a mai \u00efa i \u2019\u014d nei. [\u2026] Ua ho\u2019o mai m\u0101ua t\u0101 \u2019u vahine e 3 fenua, e i teie nei, tei \u2019\u014d nei te mau tamari\u2019i t\u0101ato\u2019a, a ta\u2019a noa atu ai ho\u2019\u0113 i Fatu Iva [Hiva].\u00a0\u00bb, o te t\u0101tarara\u2019a \u00efa a te ho\u2019\u0113 pairati poti \u2019\u014droe tahito i te CEP tei \u2019ohipa na e nau matahiti i te p\u016b p\u0101umu pape n\u014d Taipivai i t\u014dna ho\u2019ira\u2019a atu i Nuku Hiva.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Te mau \u00ab\u00a0nanu-fa\u2019aho\u2019i\u00a0\u00bb (t\u014d r\u0101tou nu\u2019auatau iho\u0101 r\u0101, t\u014d r\u0101tou \u2019orera\u2019a e p\u0101tore i te nanu rarahi n\u0101 te ha\u2019ap\u016bra\u2019a o Pape\u2019ete) n\u014d te mea ua t\u0101po\u2019ipo\u2019ihia r\u0101tou e te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, ua riro te reira \u2019ei \u2019\u014dtia faufa\u2019a ia fa\u2019auta-ana\u2019e-hia teie f\u0101ito i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p><strong>II Te ri\u2019ari\u2019a i te fa\u2019atumura\u2019a i te huihourae va\u2019a\u2019oire, e te ahoaho \u2019itehia, aveave \u2019\u014dpere vauvau n\u014d te mau papa huira\u2019atira i Porinetia far\u0101ni<\/strong><\/p> <p>\u00a0<\/p> <ul> <li><u>Te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a, t\u0101pa\u2019o fa\u2019a\u2019ara i te mau matarara\u2019a aumanava e \u2019iteaparau tuha-fenua o te mau ti\u2019a e tari mai i te reira i Porinetia far\u0101ni<\/u><\/li> <\/ul> <p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 N\u014d te aha \u00efa teie huru t\u0101ho\u2019\u0113ra\u2019a o te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i roto i te \u2019orero a te fei\u0101 poritita, fa\u2019ehau, e te \u2019ihiv\u0101na\u2019a (\u2019europa) ato\u2019a n\u0101 te \u2019anotau o te CEP ? N\u014d t\u0113 p\u0101hono i teie nei uira\u2019a, e tano e ho\u2019i mai i ni\u2019a i te mau matarara\u2019a \u2019\u0101\u2019auhere e aumanava [footnote]\u00a0Ann Laura Stoler, 2019 [2009], <em>Au c\u0153ur de l\u2019archive coloniale. Questions de m\u00e9thode,<\/em> \u00e9ditions EHESS, 390 p. [\/footnote] o tei fa\u2019aau i teie f\u0101ito ti\u2019a mata\u2019eina\u2019a (sujet) o tei tuat\u0101ta\u2019uhia e R. Meltz\u00a0 mai te tahi \u00ab mihi t\u0101\u2019\u0113nahia \u00bb\u00a0[footnote]\u00a0Renaud Meltz, 2023, \u00ab\u00a0Associer et dissimuler. Les essais nucl\u00e9aires en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise, un \u00ab\u00a0deuxi\u00e8me contact\u00a0\u00bb entre secret et mensonge\u00a0\u00bb, <em>Revue d\u2019histoire moderne &amp; contemporaine<\/em>, vol. 70-3, no. 3, p. 89. [\/footnote]<\/p> <p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\"><\/a><\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00ab\u00a0E au ra \u0113 e mea rarahi te mau \u2019\u0101ehuehura\u2019a\u2026, te tere n\u0101 te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te va\u2019a\u2019oire atu, t\u0113 taui ra te reira i te ao t\u014dtiare o te ta\u2019ata-ho\u2019\u0113, t\u0113 fa\u2019atupu ra i te parar\u012bra\u2019a e te p\u016brarara\u2019a o te mau \u2019\u0101muitahira\u2019a va\u2019amata\u2019eina\u2019a tahito, [\u2026] t\u0113<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p> <p>\u00a0<\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 6\"]<\/p> <p>\u2019\u0101pe\u2019ehia ra \u2019ona [\u2026] e te mau tupura\u2019a ha\u2019afifi. E au ra \u0113 ua pur\u016bmuhia te fa\u2019atauira\u2019a e tupu ra i mua i t\u014d t\u0101tou mata [footnote]\u00a0G\u00e9rard Ringon, 1971,\u00a0<em>Une commune de Tahiti \u00e0 l\u2019heure du centre d\u2019exp\u00e9rimentation du Pacifique, Faaa, sociologie du pr\u00e9sent<\/em>, ORSTOM, p. 11. [\/footnote].\u00a0\u00bb<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tano \u2019ore e \u2019e\u2019ere ho\u2019i \u2019ei tuat\u0101ta\u2019u ana\u2019e, te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a \u2019ei f\u0101ito fa\u2019a\u2019ohipahia i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni, te tari maori mai ra i te tahi pu\u2019e fa\u2019ahoho\u2019ara\u2019a au-\u2019ore e te tahi ato\u2019a ho\u2019i huru m\u0101na\u2019ona\u2019o. E mea pinepine teie f\u0101ito i te fa\u2019aauhia i te tahi atu parau, te \u00ab upo\u2019ot\u014d (m\u00e9crophalie)\u00a0[footnote]\u00a0Fran\u00e7ois Merceron, 2005, \u00ab Dynamiques d\u00e9mographiques contemporaines de la Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise : h\u00e9ritage colonial, pluri-ethnisme et macroc\u00e9phalie urbaine \u00bb, <em>Les Cahiers d\u2019Outre-Mer<\/em> [En ligne], p. 230 [\/footnote] \u00bb, m\u0101 t\u0113 \u2019\u0101mui i te ho\u2019\u0113 \u0101 huru \u2019iravarava hi\u2019ohia e fa\u2019a\u2019ohipahia i roto i te \u2019\u0101oara\u2019a o te Fenua, m\u0101 t\u0113 t\u0101ho\u2019\u0113 i teie t\u0101ipe p\u016bea n\u0101 roto i te fa\u2019aau i te mauiui rahi o te upo\u2019o n\u014d t\u0113 fa\u2019ahoho\u2019a i te \u2019\u014dta\u2019ara\u2019a o te huira\u2019atira va\u2019a\u2019oire i roto i te tahi ha\u2019ap\u016bra\u2019a rarahi, e te \u2019\u014dtahi ho\u2019i.<\/p> <p>E ti\u2019a roa \u2019ia \u2019itehia i \u2019\u014d nei te tahi faufa\u2019a \u2019\u0101i\u2019a poritita o tei fa\u2019atae-roa-hia e v\u0113tahi mau \u2019ihiv\u0101na\u2019a i te [\u2019anotau] \u2019orurehaura\u2019a far\u0101ni [1789-1799], parau t\u0101pa\u2019o (pacte) i te fa\u2019aaura\u2019a i natihia i rotop\u016b i te tahi mana huif\u0101na\u2019o (bourgeois) va\u2019a\u2019oire e te huifenua (paysan) n\u012bn\u012bvaruhia i te mau fafaura\u2019a n\u014d t\u0113 rave i te reforom\u0101tio fa\u2019a\u2019apu [footnote]\u00a0Yohann Douet, 2020, \u00ab\u00a0Affronter la crise la modernit\u00e9. H\u00e9g\u00e9monie et sens de l\u2019histoire chez Gramsci\u00a0\u00bb, <em>Actuel Marx<\/em> p. 184 et Fran\u00e7oise P\u00e9ron, 2005, \u00ab\u00a0Fonctions sociales et dimensions subjectives des espaces insulaires (\u00e0 partir de l'exemple des \u00eeles du Ponant)\u00a0\u00bb, <em>Annales de g\u00e9ographie<\/em>, vol. 644, no. 4, p. 422-436. [\/footnote]. M\u0101 te tano huru tano, te ha\u2019ap\u016b-h\u0101manira\u2019a nu\u2019ua e te ha\u2019ava\u2019a\u2019oire t\u012bpae t\u0101ere o te Fenua Far\u0101ni, \u2019aita \u00efa i fa\u2019a-huru-\u2019\u0113 i teie parau t\u0101pa\u2019o. Mai te tahi e tahi atu fa\u2019aterera\u2019a, te tauto\u2019o-fa\u2019a\u2019apu a te Hau, t\u014dna fa\u2019a\u2019\u0101p\u012b-[t\u0101mau]-ra\u2019a, e rahi roa a\u2019e te reira i t\u014dna t\u016bm\u0101ra\u2019a. N\u0101 te t\u012bpu\u2019ura\u2019a o te vaeha\u2019a matamua e te piti o te XX<sup>ra\u2019a<\/sup> o te tenetere, te manuia o te p\u0101pa\u2019i (essai) ra <em>Paris et le d\u00e9sert fran\u00e7ais<\/em> a Jean-Fran\u00e7ois Gravier [footnote]\u00a0Jean-Fran\u00e7ois Gravier, 1947, <em>Paris et le d\u00e9sert fran\u00e7ais,<\/em> Paris\u00a0: Le Portulan. [\/footnote], t\u0113 fa\u2019aara mai ra i te huru o t\u014d te mana o te mau \u2019oire, t\u014d Paris iho\u0101 r\u0101, rirora\u2019a mai \u2019ei \u2019avau n\u014d te \u2019\u014dperera\u2019a tahito o te \u2019\u0101oa \u2019itenavehia (ideal). Te tarira\u2019ahia i Porinetia far\u0101ni te reira mau huru fa\u2019anahora\u2019a ira-va\u2019a\u2019oire (urbanophobe) (e \u2019aore r\u0101 p\u0101to\u2019i-manahope va\u2019a\u2019oire), ua n\u0101mua \u00efa i te ha\u2019amaura\u2019ahia o te CEP, i vai na \u2019ona i te matahiti 1948 ra\u2019a ra, i roto i te mau t\u012btorotorora\u2019a \u2019ihin\u016bna\u2019a a C. Valenziani.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00ab Mai te peu \u0113 e ha\u2019apaehia te parau o te morare, te vai ato\u2019a mai ra te tahi atu mau tupura\u2019a, te parau o te m\u0101teria, o tei fa\u2019ariro i te tupura\u2019a o te mau \u2019oire \u2019ei \u2019ohipa ririhia. I Tahiti, t\u0113 t\u0101iva nei t\u014d te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i te fenua n\u014d [t\u0113 iri atu n\u0101 te] pae pur\u016bmu [\u2026]. \u00bb [footnote]\u00a0Carlo Valenziani, 1949, \u00ab\u00a0Enqu\u00eate d\u00e9mographique en Oc\u00e9anie fran\u00e7aise\u00a0\u00bb, <em>Bulletin de la Soci\u00e9t\u00e9 des \u00c9tudes Oc\u00e9aniennes<\/em>, tome VII, n\u00b017-18, p. 668. [\/footnote]<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E \u2019ite-maita\u2019i-hia te \u2019\u0101no\u2019ira\u2019a e vai ra i rotop\u016b i te ti\u2019ara\u2019a-fenua\/motu e te ti\u2019ara\u2019a-va\u2019amata\u2019eina\u2019a, te rirora\u2019a mai, i Porinetia far\u0101ni, te \u00ab tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a \u00bb \u2019ei \u00ab tere o te fenua \u00bb [footnote]\u00a0Jacques Champaud, 1992, <em>Croissance urbaine et d\u00e9pendance \u00e9conomique en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise<\/em>, ORSTOM, p. 282. [\/footnote], ia au i te p\u0101pa\u2019ira\u2019a a v\u0113tahi mau rohip\u0101pa\u2019i, o te f\u0101ri\u2019ira\u2019a \u00efa \u0113 \u2019e\u2019ere fa\u2019ahou o Tahiti i te fenua. A tae ho\u2019i \u0113 te va\u2019amata\u2019eina\u2019a mai te ti\u2019ara-fenua, h\u014d\u2019\u0113 ana\u2019e \u0101 \u00efa fafaura\u2019a n\u0101 t\u014d To\u2019o\u2019a-o-te-r\u0101 [Papa\u0101] m\u0101, o te tanora\u2019a e f\u0101na\u2019o i te ho\u2019\u0113 vahora\u2019a o te tau\u2019\u0101p\u012bra\u2019a [footnote] Fran\u00e7oise P\u00e9ron, 2005, <em>op. cit.,<\/em> \u00ab La croissance des villes et les d\u00e9buts de la R\u00e9volution industrielle laissent pressentir un changement radical des rapports villes\/campagnes et, par voie de cons\u00e9quence, un changement g\u00e9n\u00e9ral de soci\u00e9t\u00e9 et de mode de vie qui fait na\u00eetre la nostalgie des temps anciens. L\u2019ins\u00e9curit\u00e9 urbaine inqui\u00e8te les nouvelles classes dominantes qui ont besoin de penser qu\u2019il existe encore des lieux et des soci\u00e9t\u00e9s o\u00f9 une harmonie ancienne perdure [\u2026]. Le temps qui passe est \u00e9galement per\u00e7u d\u2019une fa\u00e7on totalement neuve au niveau collectif. Porteur du progr\u00e8s, il s\u2019\u00e9lance vers un avenir qui entra\u00eenera l\u2019am\u00e9lioration de la vie d\u2019un nombre croissant d\u2019individus. Mais cet espoir implique aussi la projection dans l\u2019inconnu et l\u2019abandon de la s\u00e9curit\u00e9 du temps cyclique. Ces craintes sont celles du monde moderne [\u2026]. Dans ce contexte, les espaces marginaux, s\u00e9par\u00e9s, propres au d\u00e9veloppement de l\u2019imaginaire, et notamment les \u00eeles, sont apparus comme des conservatoires de cultures anciennes [\u2026]. \u00bb\u00a0[\/footnote]. \u2019Aita te reira e fa\u2019ahuru\u2019\u0113 ra, n\u0101 \u2019Europa m\u0101, i te<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 7\"]<\/p> <p>faufa\u2019a n\u014d te tau\u2019\u0101p\u012b, m\u0101 te r\u0113, mata\u2019uhia \u0101nei n\u014d te huehue e tarihia e ana, auhia \u0101nei n\u014d te mau ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a e utu\u2019ahia e ana,\u00a0 \u2019aore t\u014d te reira e ti\u2019aturi \u2019ata, e e ti\u2019a ia ha\u2019afaufa\u2019ahia n\u0101 roto i te fa\u2019atupura\u2019a i te mau \u2019ohipa rarahi, e mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a pa\u2019epa\u2019e, m\u0101 t\u0113 ha\u2019ap\u0101p\u016b i te vaivaira\u2019a, e \u2019aita ana\u2019e ra, o te ho\u2019ira\u2019a \u00efa, n\u0101 te mau \u00ab\u00a0motu\u00a0\u00bb, o te mau t\u0101ne e vahine i reva n\u0101 te tere.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>N\u014d te p\u0101hono i te mau fifi i f\u0101nauhia e te ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a vitiviti e i roto i te fa\u2019anahora\u2019a o te ho\u2019\u0113 t\u0101pura hururau o te fa\u2019ahotura\u2019a fenua ha\u2019amatahia i te \u2019\u014dmuara\u2019a o te mau matahiti 1960 ra (\u2019ei hi\u2019ora\u2019a, P\u016b-\u2019ohipa \u2019\u014cpuara\u2019a, matahiti 1970 ra), ua ha\u2019amata te fei\u0101 fa\u2019anaho o te haufenua i t\u0113 feruri i te mau puahema n\u014d t\u0113 \u0101rai i te nanu o te r\u0101tere va\u2019amata\u2019eina\u2019a. [\u2026] I tia\u2019ituruhia na \u0113 e tauturu te mau p\u0113a \u2019\u0101p\u012b n\u014d te fa\u2019a\u2019apu ho\u2019ona i te mau fei\u0101 motu [\u2026] ia p\u0101rahi io r\u0101tou. [footnote] Victoria S. Lockwood, 1990, <em>op.cit.<\/em> (traduction de l\u2019autrice). [\/footnote]\u00a0\u00bb<\/p> <p><u>\u00a0<\/u><\/p> <ul> <li><u>Ho\u2019\u0113 f\u0101ito e fa\u2019atano i te \u2019\u014dperera\u2019a i te mau papa huira\u2019atira n\u0101 te mau vauvau va\u2019a\u2019oire-vaho<\/u><\/li> <\/ul> <p>\u00a0<\/p> <p>Te \u2019\u014dpuara\u2019a tau\u2019\u0101p\u012b e t\u012btauhia ra e te CEP, o te tahi ho\u2019i \u00efa fa\u2019anahora\u2019a n\u014d t\u0113 tono i te mau huira\u2019atira n\u0101 te mau v\u0101hi, fa\u2019anahora\u2019a e ti\u2019a ai te mau t\u0101ne e vahine porinetia rave-\u2019ohipa i t\u0113 ho\u2019i atu ai i te uru-ha\u2019ari (fa\u2019ahitira\u2019a i raro-a\u2019e), hurufenua fa\u2019ata\u2019ahia, ha\u2019amaita\u2019i-noa-hia, m\u0101 te mau ti\u2019ara\u2019a t\u012btauhia ia rau atu. T\u014d r\u0101tou vaira\u2019a mai n\u0101 te \u2019oire, \u2019inaha noa atu e t\u0101pae r\u0101tou i te mau pupu \u2019\u0101p\u012b n\u014d te fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a a te mau \u00ab \u2019\u0101fa \u00bb\u00a0[footnote] Terme \u00e0 la d\u00e9notation coloriste et \u00e0 la connotation socio-\u00e9conomique, en Polyn\u00e9sie fran\u00e7aise. [\/footnote] f\u0101ri\u2019ihia e te fa\u2019atupura\u2019a va\u2019a\u2019oire (tuhatorura\u2019a), t\u0113 maumau nei te teira i te ho\u2019\u0113 hauri\u2019ari\u2019a, \u2019oia n\u014d te fa\u2019atumura\u2019a i te ho\u2019\u0113 huihourae va\u2019a\u2019oire (ineine noa i te \u2019orurehau), te ho\u2019\u0113 naho\u2019a rahi m\u0101 t\u0113 \u2019aramoina i t\u014dna fenua \u2019\u0101i\u2019a.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00ab E riro te fa\u2019ahani moni \u2019\u0101va\u2019e i te fa\u2019aitoito mau\u0101 i te mau porinetia e rave rahi ia fa\u2019aru\u2019e i t\u014d r\u0101tou fenua [n\u014d t\u0113 reva i] Pape\u2019ete, e n\u014d t\u0113 fa\u2019atupu i reira i te ho\u2019\u0113 huihourae va\u2019a\u2019oire o t\u0113 \u2019ore e ho\u2019i h\u0101noa i t\u014dna \u2019\u0101i\u2019a, e t\u0113 ha\u2019apae hope roa i te mau uru- ha\u2019ari\u00a0[footnote] AN 19940227\/20, Jean-Claude Colli, 1963, <em>op. cit.<\/em> [\/footnote].\u00a0\u00bb<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>Ua maere te rohi\u2019ihifenua \u2019auter\u0101ria ra o John Connel i teie parau n\u014d te huru o t\u014d te mau ti\u2019a poritita n\u014d Porinetia far\u0101ni \u2019imira\u2019a i te tahi r\u0101ve\u2019a n\u014d te tuha-fanaho-vauvau o te mau tahua va\u2019a\u2019oire, e n\u014d te mau fifi iho\u0101 r\u0101 fa\u2019atupuhia e te nohora\u2019a o te mau papa huira\u2019atira m\u0101 t\u0113 fa\u2019atupu i te mau \u2019\u014dpuara\u2019a n\u0101 te mau motu\u00a0:<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00ab\u00a0O Porinetia far\u0101ni, te ho\u2019\u0113 \u00efa o te mau fenua varavara n\u014d Patifita \u2019Apato\u2019a \u2019ei reira te poritita fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e t\u014dtiare i te fa\u2019aineinera\u2019ahia n\u014d t\u0113 \u0101rai i te r\u0101terera\u2019a va\u2019amata\u2019eina\u2019a e va\u2019a\u2019oire, e n\u014d t\u0113 fa\u2019ahuri mau\u0101 i teie r\u0101terera\u2019a. [\u2026] Te mau fifi ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a, ua fa\u2019at\u0101t\u0101\u2019\u012bhia n\u0101 roto iho\u0101 r\u0101 i te fa\u2019atupura\u2019a o te mau \u0101rea<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\"><\/a><\/p>\n[sidebar_references]\n<p>[section_separator title=\"Page 8\"]<\/p> <p>va\u2019a\u2019oire e te mau ta\u2019amotu \u0101tea, e a \u2019ore ho\u2019i n\u0101 roto i te ha\u2019amaita\u2019ira\u2019a i te mau fa\u2019atanora\u2019a va\u2019a\u2019oire e n\u0101 roto i te fa\u2019atupura\u2019a i te rave-\u2019ohipa va\u2019a\u2019oire. [footnote] John Connell, 1985, \"Migration, Employment, and Developmentin the South Pacific,\" <em>Country Report No.5, French Polynesia. <\/em><em>International Labour Organization, South Pacific Commission<\/em>, Noum\u00e9a, cit\u00e9 dans Lockwood, V. <em>op. cit.,<\/em> traduction de l\u2019autrice. [\/footnote]\u00a0\u00bb<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>E riro te p\u0101p\u016b-\u2019ore o te nohora\u2019a \u2019ei t\u0101pa\u2019o n\u014d te fa\u2019ahurira\u2019a o te p\u0101nanu o te \u00ab\u00a0fei\u0101-motu\u00a0\u00bb. E tae roa mai i te matahiti 1974 ra, o te SOCREDO (Cr\u00e9dit de l\u2019Oc\u00e9anie i mua na) ana\u2019e te fatu \u2019ohipa o te nohora\u2019a t\u014dtiare i Porinetia far\u0101ni. Ua \u2019aufau \u2019ona, mai te matahiti 1962 mai ra, e 7 ti\u2019a-nohora\u2019a t\u014dtiare (Matavai i M\u0101hina, H\u0101muta i P\u012bra\u2019e, Pamata\u2019i i Fa\u2019a\u2019a, Punavai Montagne e Punavai Plaine i Puna\u2019auia, Maire Nui i Tautira, e Tahina i \u2019Uturoa), f\u0101ito piri i te 900 rahira\u2019a nohora\u2019a h\u014dt\u0101rahuhia e \u2019aore \u00efa ho\u2019ohia. \u2019Aita r\u0101 teie itoito e rava\u2019i ra, e e au ra \u0113 e mea huru t\u0101ere roa ra n\u014d te reira te ha\u2019amaura\u2019ahia te <em>Office Public de l\u2019Habitat, <\/em>P\u016b Huira\u2019atira n\u014d te Nohora\u2019a (pi\u2019i-matamua-hia P\u016b a te Fenua n\u014d te Nohora\u2019a T\u014dtiare), i te matahiti 1979 ra.<\/p> <p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p> <p><strong><em>P\u016b\u2019ohura\u2019a<\/em><\/strong><\/p> <p>\u00a0 Te ha\u2019ape\u2019ape\u2019ara\u2019a o te nu\u2019uanu\u2019u \u2019oire-mata\u2019eina\u2019a honohia i te fa\u2019autara\u2019ahia te parau o te tere o te va\u2019amata\u2019eina\u2019a i ni\u2019a ia Porinetia far\u0101ni, \u2019aita te reira i ha\u2019amata i te matahiti 1963 ra, e \u2019\u016b\u2019ana fa\u2019ahou atu r\u0101 \u2019ona mai te ha\u2019amaura\u2019ahia mai te CEP, n\u0101 roto i te fa\u2019arahira\u2019ahia te mau \u2019\u014drero fa\u2019ari\u2019ari\u2019a m\u0101 te fa\u2019at\u0101\u2019ati i te ha\u2019ava\u2019a\u2019oirera\u2019a i te mana\u2019o ra n\u014d te ho\u2019\u0113 fifi e riro atu i t\u0113 tupu i ni\u2019a iho\u0101 r\u0101 i te mau huira\u2019atira porinetia, e mau huira\u2019atira teie e mana\u2019ohia \u0113 e taua\u2019ihia r\u0101tou i te fifi \u00ab va\u2019a\u2019o\u2019ire \u00bb (\u2019oia te \u00ab parar\u012bra\u2019a \u00bb e te \u00ab p\u016brarara\u2019a o te mau \u2019\u0101muitahira\u2019a va\u2019amata\u2019eina\u2019a tahito \u00bb\u00a0[footnote] G\u00e9rard Ringon, 1971, <em>op.cit.<\/em><sup>32<\/sup> AN 19940227\/20, Gouverneur Grimald, 1964, <em>op. cit.<\/em> [\/footnote]) m\u0101 t\u0113 fa\u2019a\u2019oroma\u2019i i te reira, e m\u0101 t\u0113 ora ato\u2019a i teie fifi va\u2019a\u2019oire (\u2019ei naho\u2019a huihourae e riro \u2019inaha noa atu i te \u2019orurehau\u00a0[footnote] AN 19940227\/20, Gouverneur Grimald, 1964, <em>op. cit.<\/em> <sup>33<\/sup> Patrick Chamoiseau, <em>Texaco, <\/em>1992, Paris : Gallimard. [\/footnote]). Te mau \u2019\u014dpuara\u2019a fa\u2019arava\u2019ira\u2019a faufa\u2019a e poritita n\u014d te fanaho-vauvau ravehia \u2019ei p\u0101honora\u2019a i teie fifi, ua t\u0101pa\u2019ohia i roto i te parau o te fa\u2019atano-fa\u2019ahou-ra\u2019a i te mau papa huira\u2019atira porinetia n\u0101 te vauvau \u2019ei reira r\u0101tou i te arat\u014dra\u2019ahia i roto i te \u2019orero e mana ra.<\/p> <p>\u00a0<\/p> <p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mai te tahi atu mau vauvau \u2019aihu\u2019ar\u0101\u2019au, i te mau fenua Antilles iho\u0101 r\u0101, ia mana\u2019o-ana\u2019e-hia, \u2019ei hi\u2019ora\u2019a, i te parau ra \u00ab n\u0101-te-\u2019oire \u00bb a Patrick Chamoiseau\u00a0[footnote] Patrick Chamoiseau, <em>Texaco, <\/em>1992, Paris : Gallimard. [\/footnote], n\u014d roto mai \u00efa te ti\u2019am\u0101 o te mau huira\u2019atira ihotupu i te ho\u2019\u0113 \u2019arora\u2019a tua\u2019\u0101\u2019a\u2019i, \u2019arora\u2019a o t\u0113 orahia i \u2019\u014d nei ato\u2019a ho\u2019i n\u0101 te tuha\u2019a \u2019ihireta i roto i te mau puta mai te <em>Pina <\/em>[footnote] Titaua Peu, <em>Pina<\/em>, 2017, Tahiti\u00a0: Au vent des \u00eeles [\/footnote] a Titaua Peu, m\u0101 te \u2019aito tumu e fa\u2019a\u2019ea ra i te \u2019\u0101fa\u2019a va\u2019a\u2019oire n\u014d Tenaho i P\u012bra\u2019e, e \u2019aore \u00efa te toruaparau a C\u00e9lestine Hitiura Vaite [footnote] C\u00e9lestine Hitiura Vaite<em>, L\u2019Arbre \u00e0 Pain <\/em>(2020 [2000]), <em>Frangipanier <\/em>(2021 [2004]), <em>Tiare <\/em>(2021 [2006]), Tahiti : Au vent des \u00eeles [\/footnote], o t\u0113 tupu ra i roto i te ho\u2019\u0113 k\u0101t\u012be huira\u2019atira n\u014d Fa\u2019a\u2019a.<\/p>\n[sidebar_references]","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/1674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep"}],"about":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/types\/notice-cep"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/1674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3868,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/notice-cep\/1674\/revisions\/3868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1743"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1674"},{"taxonomy":"autrice--auteur","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/autrice--auteur?post=1674"},{"taxonomy":"chronologie","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/chronologie?post=1674"},{"taxonomy":"institution","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/institution?post=1674"},{"taxonomy":"nom-commun","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-commun?post=1674"},{"taxonomy":"nom-propre","embeddable":true,"href":"https:\/\/dictionnaire-cep.upf.pf\/tah\/wp-json\/wp\/v2\/nom-propre?post=1674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}